Lucas 5
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego maka rane totonai za korapa turunana pa poanana pa nole pa ovuku Qenesareti i Jisu, za qari varijujuku upupele lao tana ria na minete tinoni, ko mari nongonongorodia pa paranga tana Tamaza qari gua.
1 Aconteceu que Jesus estava junto ao lago de Genesaré, e a multidão o apertava para ouvir a palavra de Deus.
2 Ko za dogoro vairia aza tonai za kori koaka qari korapa titidia pa keketai ovuku. Goto ria na tinoni abu poredia koaka za qari korapa valiosoria na dia vaqara.
2 Então ele viu dois barcos junto à praia do lago. Os pescadores tinham desembarcado e estavam lavando as redes.
3 Ko za lao zaea aza za maka, aza na koaka ti Saimone, beto za garunia i Saimone ko mi vaiolo zae iapeki pa kolona za guni. Ko za nyumu ketakoi i Jisu beto za kole varivagigalai paro tadiria na minete tinoni.
3 Entrando num dos barcos, que era o de Simão, Jesus pediu-lhe que o afastasse um pouco da praia; e, assentando-se, do barco ensinava as multidões.
4 Ego tonai za beto parangaria na minete tinoni za ari za guni vei i Saimone, <<Mu vaiolo jola zaea pa lilisina za na koaka, beto za mu gonani ketakoi za na miu vaqara,>> za guni.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Nari za paranga i Saimone, ari za gua vei, <<Qokolo! Gami tori pavu talea tu na bongi doruna gami, ba kepore zozoto tugu maka za babi tekuamami! Ba qu paranga ao, ko leana ara ma lao tu ropi vagorea za na vaqara,>> za gua.
5 Em resposta, Simão disse: — Mestre, havendo trabalhado toda a noite, nada apanhamos; mas, sob esta sua palavra, lançarei as redes.
6 Ko totonai qari ipa goreni na vaqara za varivagabara za na igana qari gona, ko na vaqara ba iapeki bi taraqama tu.
6 Fazendo isso, apanharam grande quantidade de peixes; e as redes deles começaram a se romper.
7 Ko qari sipu laoria ria na tavitidi pa maka goto koaka ko mari lame tokadi qari gua. Ko qari makarai vapugeledi na igana ria za kori koaka ria, ko iapeki bari dururu tu.
7 Então fizeram sinais aos companheiros do outro barco, para que fossem ajudá-los. E foram e encheram ambos os barcos, a ponto de quase afundarem.
8 Ego totonai za batia i Saimone Pita za na roiti za podo vei ari, za lao nyumu sori tungutungu aza pa moena i Jisu, beto ari za gua vei, <<Mu taloi taqu Bangara, ura na tinoni sela ara!>> za gua.
8 Vendo isto, Simão Pedro prostrou-se aos pés de Jesus, dizendo: — Senhor, afaste-se de mim, porque sou pecador.
9 Ura za gabara vitivitigini i Pita beto ria doru qari tutia aza za na ae koi vei motadi na igana qari tekuria.
9 Pois, à vista da pesca que fizeram, a admiração se apoderou dele e de todos os seus companheiros,
10 Ko ria na tinoni abu tavitina i Pita, ari Jekopi i Jone (kori tuna marene i Jebeti) ba qari gabara tugu. Nari ari za guni vei i Jisu i Saimone, <<Muke matagutu! Podalai koviria za muna abu tinoni ao,>> za guni.
10 bem como de Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram seus sócios. Então Jesus disse a Simão:
11 Ko pa liguna qari juju vaparoria za na dia koaka, za qari loi vakole beto paledi ria doru dia zakazava ko qari tutiadia ria i Jisu.
11 E, arrastando eles os barcos para a praia, deixando tudo, o seguiram.
12 Ego maka totozo tonai za korapa suvere pa maka guguzu i Jisu, za ani maka tinoni za vaia na poqupoqu. Ko totonai za batia aza i Jisu, za gona opo goreni pa pezo na izumatana, beto za tepa vitivitigi, ari za gua vei, <<Bangara, vei muna malumu ao, za muna boka tataloso valiosoziu gu ara!>> za guni.
12 Aconteceu que, estando Jesus numa das cidades, um homem coberto de lepra veio à sua presença. Quando ele viu Jesus, prostrou-se com o rosto em terra e pediu: — Senhor, se quiser, pode purificar-me.
13 Nari za kaqama laoni na limana ko za ulia i Jisu aza, beto ari za gua vei, <<Qa malumu gu ara, ko mu lioso tu ao,>> za guni. Ko pa totozo tugu aza za tataloso valioso tana za na poqupoqu.
13 E Jesus, estendendo a mão, tocou nele, dizendo: E, no mesmo instante, a lepra daquele homem desapareceu.
14 Beto za paranga vabalaua i Jisu aza, <<Munake lao vavavakatoni tadiria tinoni ani, goto mu rerege tuvizi lao gu tana iama ko mi dogoro vilovilotigo. Pa liguna aza za muna lao roitini na vavavui vulavulaza aza vei za varigarununi i Mosese, ko mari vazozotoa ria na tinoni za qu tori tavalioso tu ao mari gua,>> za guni aza.
14 Jesus ordenou-lhe que não contasse isso a ninguém. E acrescentou:
15 Ba tonai zake mako gore na reregena za na nongorona i Jisu, ko ria na minete tinoni za qari varikamu lao tana ko mari nongonongorodia beto mari tasalanadia pa okoto dia vagauru qari gua.
15 Porém o que se dizia a respeito de Jesus se espalhava cada vez mais, e grandes multidões afluíam para o ouvir e para serem curadas de suas enfermidades.
16 Ba za tuturu rijo keninana pa qega i Jisu ko za kole varavaranana.
16 Jesus, porém, se retirava para lugares solitários e orava.
17 Ego maka rane totonai za korapa varivagigalai i Jisu, za na suveredi tugu ketakoi kaki Parese beto ria qari varivagigalaini na Vavanau, na lame veidi pa okoto guguzu pa Qalili, pa Jiudia, beto pa Jerusalema. Ko na neqi tana Bangara za tori kolenana tu ti Jisu ko mina boka varisalana.
17 E aconteceu que, num daqueles dias, Jesus estava ensinando, e achavam-se ali assentados fariseus e mestres da Lei, vindos de todas as aldeias da Galileia, da Judeia e de Jerusalém. E o poder do Senhor estava com ele para curar.
18 Ego ko ani qari pala kamuni ria kaki tinoni pa nana lovu za maka tinoni za uke kale na tinina, ko qari podepodeke ko mari pogozo valugea pa leo ruma, ko mari vakolea pa moena i Jisu qari gua.
18 Vieram, então, alguns homens trazendo um paralítico deitado num leito. Eles procuravam levá-lo para dentro e colocá-lo diante de Jesus.
19 Ba qarike boka batia ria za na zona vei beto mari pala valugea, ura qari pugele ria na tinoni. Ko qari pogozo keza zaeni pa nare ruma ko qari kakelia za na arena na ruma, beto qari vasikulu gorea pa varikamu tinoni pa moena i Jisu za na tinoni aza tonai za korapa kolenana tugu pa lovu.
19 E, não encontrando uma forma de fazer isso por causa da multidão, subiram ao telhado e, por entre as telhas, desceram o paralítico no seu leito, deixando-o no meio das pessoas, diante de Jesus.
20 Ko totonai za batia i Jisu za na dia rangerange, za parangia aza za na tinoni za mo, <<Qua tinoni, qari tori taleozo tu ria na mua sela,>> za guni.
20 Vendo-lhes a fé, Jesus disse ao paralítico:
21 Nari qari podalai varipera paranga makadi ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese, <<Ae tinoni veveina ani! Za korapa vamoroania na Tamaza za na tinoni ani! Kepore za maka tinoni mina boka taleozoni na sela, goto makana gu na Tamaza!>> qari gua.
21 E os escribas e fariseus começaram a pensar: — Quem é este que diz blasfêmias? Quem pode perdoar pecados, a não ser um, que é Deus?
22 Ba za tori livutia tu i Jisu aza vei qari kole variperani paranga ria, ko ari za gudi vei ria, <<Na za gamu kole variperani pa bulomiu gamu?
22 Jesus, porém, conhecendo os pensamentos deles, disse-lhes:
23 Ae za munyala na pojana? <Qari tori taleozo tu ria na mua sela!> bi gua, ba <Mu tatakole ko mu rerege!> bi gua?
23 O que é mais fácil? Dizer: “Os seus pecados estão perdoados”, ou dizer: “Levante-se e ande”?
24 Ba ma vadogorodigamu ara za na Tuna na Tinoni za kolenana nana neqi pa pezo ko mina taleozodi na sela,>> za gua. Beto za ari za guni vei za na tinoni za uke maka kale tinina, <<Qa parangaigo ara ao, mu turu, mu pogozia na mua lovu, ko mu mule laomua pa mua ruma!>> za guni.
24 Mas isto é para que vocês saibam que o Filho do Homem tem autoridade sobre a terra para perdoar pecados. E disse ao paralítico:
25 Nari pa totozo tugu aza za soqolo turu pa moedi ria doru tinoni za na tinoni ani, za pogozia nana lovu aza za koleni, ko za mule keninana pa nana ruma, beto za vatarazaea aza za na Tamaza.
25 E imediatamente ele se levantou diante de todos e, pegando o leito em que até então estava deitado, voltou para casa, glorificando a Deus.
26 Ko qari gabara beto ria doru tinoni totonai qari batia za vei zara. Qari vatarazaea ria za na Tamaza, beto qari matagutu tugu vei ko qari varivariparanga, <<Koi, na zakazava varivagabaradi za taqe batiria gita pa ngenari!>> qari gua.
26 Todos ficaram muito admirados, davam glória a Deus e, cheios de temor, diziam: — Hoje vimos coisas extraordinárias!
27 Ego liguna aza za taloi ketakoi i Jisu, ko za lao dogoria za maka tinoni tekuteku takisi na izongona i Livai, za korapa nyumunana pa ruma tekuteku takisi. Ko za parangia i Jisu aza, <<Lame tutiziu,>> za guni.
27 Depois disso, Jesus saiu e viu um publicano, chamado Levi, sentado na coletoria. E lhe disse:
28 Nari za turu loi paledi tugu i Livai za doru nana zakazava, ko za lao tutia i Jisu.
28 Ele se levantou e, deixando tudo, o seguiu.
29 Beto za roitini i Livai pa nana ruma za maka vavolo lavata ko za tekuteku tavitia i Jisu. Ko na motadi ria na tinoni tekuteku takisi tavitina beto ria kaki tinoni mule qari tasoru ko qari somana tekuteku.
29 Então Levi lhe ofereceu um grande banquete em sua casa; e era grande o número de publicanos e outras pessoas que estavam com eles à mesa.
30 Ba ria na Parese beto ria na dia tinoni qari varivagigalaini na Vavanau za qari qumiqumidi ria na sepele ti Jisu, ko ari qari gua vei ria, <<Ae za vei ko gamu tekuteku tavitiria tu ria na tinoni tekuteku takisi beto na tinoni seladi za gamu?>> qari gua.
30 Os fariseus e seus escribas murmuravam contra os discípulos de Jesus, perguntando: — Por que vocês comem e bebem com os publicanos e pecadores?
31 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ria na tinoni toa valeanadi za qarike nyaqoa za na tinoni za varisalana, goto ria gu qari mo.
31 Jesus tomou a palavra e disse:
32 Qake lame ara ko ma kukuria na tinoni tuvizidi qa gua, goto ria tu na tinoni seladi ko mari gabala qa gua!>> za gua i Jisu.
32 Não vim chamar justos, e sim pecadores, ao arrependimento.
33 Beto za qari nanazia ria na Parese beto ria na dia tinoni qari varivagigalaini na Vavanau i Jisu, ari qari guni vei, <<Ae za vei ko ria na sepele ti Jone beto ko ria na sepele tadiria na Parese za qari tabutabu ganigani beto qari varavara zoku totozo, goto ria na sepele tamu za qari kole gu tekuteku beto buku laodia gu?>> qari guni.
33 Então eles disseram a Jesus: — Os discípulos de João frequentemente jejuam e fazem orações, e os discípulos dos fariseus fazem o mesmo; mas os seus discípulos comem e bebem.
34 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ae vei, muna boka vatabutabu ganiganiria tu ria na tinoni tasorudi mari somanani na vavolo varielava totonai za korapa suvere tavitirianana na tinoni varielava? Dai!
34 Jesus, porém, lhes disse:
35 Ba qari korapa lame ria na rane tonai mina tateku varijo tadiria za na tinoni za varielava. Ko pa totozo tu aza za mari tabutabu ganigani ria,>> za gua aza.
35 No entanto, virão dias em que o noivo lhes será tirado, e então, naqueles dias, eles vão jejuar.
36 Beto za pojadi mutugu i Jisu za na vinakabere ani, <<Kepore za maka tinoni mina boka rikata tekua maka rikata poko koregana, ko mina piti valaoni pa maka poko leluna. Mina roiti vei za pala mina tarikata za na poko koregana, beto ko na poko leluna za minake lao totoa za na poko tuvatuvaka koregana.
36 Também lhes contou uma parábola:
37 Beto kepore mutugu za maka tinoni mina toto laoni na vaini koregana za na tototona vaini leluna. Ura mina taroiti vei za pala mina tapokatanana za na tototoni vaini leluna ko mina tavuva vikerenana za na vaini, beto ko na tototoni vaini ba mina taaru vikere tugu.
37 E ninguém põe vinho novo em odres velhos, porque, se fizer isso, o vinho novo romperá os odres, o vinho se derramará, e os odres se estragarão.
38 Goto na vaini koregana za mina tatoto valao tugu pa tototona koregana.
38 Pelo contrário, vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Ko kepore za maka tinoni za bukubuku vaini leluna bi nyorogua bukua za na vaini koregana. Ura za paranga za na tinoni aza, <Na vaini leluna tu za giropo!> za gua,>> za gua i Jisu.
39 E ninguém, tendo bebido o vinho velho, prefere o novo, porque diz: “O velho é excelente.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.