Lucas 23

ghn (GHN) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ego ko qari turu ria doru qari somana pa kauniseli, ko qari toka laoni ti Paelati i Jisu.
1 Então toda a assembléia levantou-se e o levou a Pilatos.
2 Qari podalai jutua ria ketakoi aza, ari qari gua vei, <<Gami poai gami za na tinoni ani za kole toka vapiruria na nada tinoni: za pojadi na tinoni ko marike tabara takisi lao tana bangara Siza, beto ko za gigala muleni tugu makana aza za na Karisito maka bangara za gua,>> qari gua ria.
2 E começaram a acusá-lo, dizendo: "Encontramos este homem subvertendo a nossa nação. Ele proíbe o pagamento de imposto a César e se declara ele próprio o Cristo, um rei".
3 Ko za nanazia i Paelati i Jisu, <<Ao tugu za na bangara tadiria na Jiu?>> za guni.
3 Pilatos perguntou a Jesus: "Você é o rei dos judeus? " "Tu o dizes", respondeu Jesus.
4 Nari ari za gudi vei i Paelati ria na kuta iama beto ria na minete tinoni, <<Kepore za maka sela ba batia ara ko bi boka tavakilasani za na tinoni ani,>> za gua.
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: "Não encontro motivo para acusar este homem".
5 Ba qari jutu tokatokai ria aza, ko ari qari gua vei, <<Pa nana varivagigalai za varivarivatagigiridi na tinoni doru ia pa Jiudia zana. Za podalai tu pa Qalili, ko koviria za kamu pani,>> qari gua.
5 Mas eles insistiam: "Ele está subvertendo o povo em toda a Judéia com os seus ensinamentos. Começou na Galiléia e chegou até aqui".
6 Totonai za nongoria i Paelati za vei zara, za nanaza aza, <<Ae vei, na tinoni Qalili za na bangara ani?>> za gua.
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou se Jesus era galileu.
7 Ko totonai za gilagilai i Paelati na lame veina pa Qalili i Jisu, pa ia ketakoi za bangara i Herodi, nari za garunu laoni aza ti Herodi i Jisu. Totonai i Herodi ba za korapa tugu vei pa Jerusalema.
7 Quando ficou sabendo que ele era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, que também estava em Jerusalém naqueles dias.
8 Totonai za batia i Jisu za qera vitivitigi i Herodi, ura za nongorianana tugu za na veveina i Jisu ko za nyorogua batia tugu i Jisu. Ko za kole nyorogua batiria za kaki roiti varivagabaradi mina roitidi i Jisu za gua.
8 Quando Herodes viu Jesus, ficou muito alegre, porque havia muito tempo queria vê-lo. Pelo que ouvira falar dele, esperava vê-lo realizar algum milagre.
9 Ko za kole doru nanazia i Herodi i Jisu, ba kepore maka oe bi valaoa i Jisu.
9 Interrogou-o com muitas perguntas, mas Jesus não lhe deu resposta.
10 Ko qari turu votu lao ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau, ko qari jutu vivivai i Jisu.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei estavam ali, acusando-o com veemência.
11 Za paranga ngangangulia beto za roiti veini maka tinoni ikikerena i Herodi beto ko ria na solodia i Jisu, beto za qari vazaeni maka poko gojo doru batabata leana tana bangara, beto za qari garunu mule laoni ti Paelati.
11 Então Herodes e os seus soldados ridicularizaram-no e zombaram dele. Vestindo-o com um manto esplêndido, mandaram-no de volta a Pilatos.
12 Ko pa rane tugu aza za qari varibaere mule ari Herodi i Paelati, goto tonai oqoro kamua na totozo aza za na varikana koledi ari kori.
12 Herodes e Pilatos, que até ali eram inimigos, naquele dia tornaram-se amigos.
13 Ego za kuku varikamudi i Paelati ria na kuta iama, na tinoni matamata tadiria na tinoni Jiu, beto ko ria na tinoni,
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, as autoridades e o povo,
14 beto ari za gudi vei aza ria, <<Gamu toka kamuni gamu taqu za na tinoni ani, ko gamu jutua aza za kole toka vapeleria ria na tinoni gamu gua. Ba totonai qa kole nanaza vilovilotia ara pa moemiu za qake boka batia ara za maka sela tana pa ginugua gamu jutuni gamu aza.
14 dizendo-lhes: "Vocês me trouxeram este homem como alguém que estava incitando o povo à rebelião. Eu o examinei na presença de vocês e não achei nenhuma base para as acusações que fazem contra ele.
15 Ko i Herodi ba zake batia tugu maka sela tana, ko za vei za garunu valamea mule tadigita. Ko gamu batia? Ko na kaberena gu za kepore za maka ginugua ikikerena za roitini na padana vei beto mina tavaukeni aza.
15 Nem Herodes, pois ele o mandou de volta para nós. Como podem ver, ele nada fez que mereça a morte.
16 — ausente —
16 Portanto, eu o castigarei e depois o soltarei.
17 — ausente —
17 Ele era obrigado a soltar-lhes um preso durante a festa".
18 Ba qari makarai velavela votu ria na tinoni, <<Vaukea na tinoni zana, goto i Barabasi tu za mu ruvata valame vadigami!>> qari gua.
18 A uma só voz eles gritaram: "Acaba com ele! Solta-nos Barrabás! "
19 I Barabasi ani za tavaluge pa ruma varipiuna ura za somana tadiria qari rajai na qavuna beto za varivai.
19 ( Barrabás havia sido lançado na prisão por causa de uma insurreição na cidade e por assassinato. )
20 Za nyorogua ruvatia i Paelati i Jisu, ko za paranga laoria mule ria na minete tinoni.
20 Desejando soltar a Jesus, Pilatos dirigiu-se a eles novamente.
21 Ba qari velavela laoa tugu ria i Paelati, <<Vaukea pa korosi! Vaukea pa korosi!>> qari gua.
21 Mas eles continuaram gritando: "Crucifica-o! Crucifica-o! "
22 Nari ari za gudi vei na vinaue totozo i Paelati, <<Ura ae vei, na za na roiti ikikerena za roitini aza? Ara qake izongo batini tana za maka sela vei padana beto mina tavauke aza! Ko ma majai gu ropi beto mana ruvata vakenia,>> za gua.
22 Pela terceira vez ele lhes falou: "Por quê? Que crime este homem cometeu? Não encontrei nele nada digno de morte. Vou mandar castigá-lo e depois o soltarei".
23 Ba qarike koroto tugu kukuku velavela za mina tavauke tugu i Jisu qari gua, ko tinganai qari vamunyalia tu ria za na roquna i Paelati.
23 Eles, porém, pediam insistentemente, com fortes gritos, que ele fosse crucificado; e a gritaria prevaleceu.
24 Ko za vaegoa i Paelati ko mina tavauke aza, vei qari nyoroguani ria.
24 Então Pilatos decidiu fazer a vontade deles.
25 Ko za ruvatia aza vei qari nyoroguani ria za aza na tinoni za tavaluge pa ruma varipiuna. Goto i Jisu za loi laoni aza ko mari roitini za aza vei qari nyorogua roiti veini ria tana.
25 Libertou o homem que havia sido lançado na prisão por insurreição e assassinato, aquele que eles haviam pedido, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Ego totonai qari toka kenini ria na solodia i Jisu, za qari lao ko qari aru tamania ria na solodia i Saimone, maka tinoni pa Saerini, na koni bola kokona pa peguruna guguzu, ko qari vapogozoni na korosi ko za pogozo tutini i Jisu.
26 Enquanto o levavam, agarraram Simão de Cirene, que estava chegando do campo, e lhe colocaram a cruz às costas, fazendo-o carregá-la atrás de Jesus.
27 Maka minete tinoni lavata za tutia i Jisu, kaki ria za ria na reko qari kole lukana takulangani i Jisu.
27 Um grande número de pessoas o seguia, inclusive mulheres que lamentavam e choravam por ele.
28 Nari za balinga mule tadiria na reko i Jisu, ko ari za gua vei, <<Gamu na reko pa Jerusalema! Muke lukanaziu ara, goto mu lukana muledigamu makamiu beto ko ria na tumiu.
28 Jesus voltou-se e disse-lhes: "Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por vocês mesmas e por seus filhos!
29 Ura qari korapa lame ria na rane, tonai ari mari paranga vei na tinoni, <Qari vavaguadia tugu na vapuradi ria na egoro, beto ko ria qarike vapodo koburu na varivasusu!> mari gua.
29 Pois chegará a hora em que vocês dirão: ‘Felizes as estéreis, os ventres que nunca geraram e os seios que nunca amamentaram! ’
30 Beto za mari paranga laoria ria na kubo, <Mu taqovara tari gami!> marigu, beto ria na goregore za <Mu amu tarigami!> mari gudi.
30 "Então dirão às montanhas: ‘Caiam sobre nós! ’ e às colinas: ‘Cubram-nos! ’
31 Vei mari roiti lamedi ria taqu ara qa vei na suvege toana za na zakazava ari, za ae pala mari roiti veidigamu za gamu gamu vei na suvege ukemiu? Pala mina ikerena jola za mari roiti laoni ria tadigamu!>> za gua i Jisu.
31 Pois, se fazem isto com a árvore verde, o que acontecerá quando ela estiver seca? "
32 Ari kori tinoni ikikeredi za qari toka kamudi tugu ko mari vauke tavitini i Jisu qari gua.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, também foram levados com ele, para serem executados.
33 Ko totonai qari kamu ria pa maka ia na izongona pa Batu Tomete za qari patani pa korosi ketakoi i Jisu, beto ko vei tugu ari kori tinoni ikikeredi, maka keta pa kale matuana beto maka keta pa kale merina.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, ali o crucificaram com os criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 Za paranga i Jisu, <<Tamaqu, mu taleozodi, ura qarike gilagilai ria za na manugu qari roitini,>> za gua aza. Beto qari gonani ria na solodia za na patu mijamijata beto qari tekua ria za na nana poko.
34 Jesus disse: "Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que estão fazendo". Então eles dividiram as roupas dele, tirando sortes.
35 Ko na minete tinoni za qari kole gu turu dogodogoro lao. Goto ria na matamata tadiria Jiu za qari kole vavaledeni beto qari kole ngangangulia i Jisu, ari qari gua vei, <<Na goto tinoni tu za aloria aza. Ego, koviria za mi alo muleni tu makana vei mina aza zozoto tugu za na Karisito tana Tamaza, aza na tamijatana!>> qari gua.
35 O povo ficou observando, e as autoridades o ridicularizavam. "Salvou os outros", diziam; "salve-se a si mesmo, se é o Cristo de Deus, o Escolhido".
36 Ria na solodia ba qari vavaledeni tugu aza, beto qari vani na vaini pazana,
36 Os soldados, aproximando-se, também zombavam dele. Oferecendo-lhe vinagre,
37 beto qari paranga laoa ria aza, <<Vei mina Bangara tugu tadiria na Jiu ao, za mu alo mulenigo makamu!>> qari guni.
37 diziam: "Se você é o rei dos judeus, salve-se a si mesmo".
38 Keta pa batuna na korosi pa narena aza za takuti ria na paranga ari, na tinajutuna aza. Ari za gua vei: NA BANGARA TADIRIA NA JIU ZA ANI!
38 Havia uma inscrição acima dele, que dizia: ESTE É O REI DOS JUDEUS.
39 Ego maka ari kori na tinoni ikikerena za tavatiti pana maka korosi ketakoi, za paranga vikevikere laoa aza, <<Qokolo, nake Karisito ao? Mu alogo makamu beto gami kori tugu vei!>> za gua.
39 Um dos criminosos que ali estavam dependurados lançava-lhe insultos: "Você não é o Cristo? Salve-se a si mesmo e a nós! "
40 Ba maka ari kori za tokea aza za koni paranga zana, ari za guni vei, <<Qokolo, quke matagutuni ao za na Tamaza? Ao ba qu tavakilasa vei tugu za vei aza.
40 Mas o outro criminoso o repreendeu, dizendo: "Você não teme a Deus, nem estando sob a mesma sentença?
41 Ba gita kori za na padada tugu tana tavakilasa, ura gita kori za taqe taiani na laedi ria na nada roiti ikikeredi. Goto na tinoni ani za kepore nana sela,>> za gua.
41 Nós estamos sendo punidos com justiça, porque estamos recebendo o que os nossos atos merecem. Mas este homem não cometeu nenhum mal".
42 Beto za paranga laoa i Jisu, <<Jisu, mu roquroquziu totonai muna lame vei na Bangara,>> za gua.
42 Então ele disse: "Jesus, lembra-te de mim quando entrares no teu Reino".
43 Nari za oe laoa i Jisu aza, <<Ma poja zozotonigo ara ao: pa ngenari tugu ani muna somana tavitiziu ara pa guguzu leleana ao,>> za gua i Jisu.
43 Jesus lhe respondeu: "Eu lhe garanto: Hoje você estará comigo no paraíso".
44 Ego padapada vei manogori koloko korapa rane za rodomo za na tapo ko za udea na rodomo za na guguzu tinganai za kamua na kue koloko.
44 Já era quase meio dia, e trevas cobriram toda a terra até às três horas da tarde;
45 Ko za tarikataori za na poko tobana na zelepade madina pa Jerusalema.
45 o sol deixara de brilhar. E o véu do santuário rasgou-se ao meio.
46 Beto za lukana velavela i Jisu, ari za gua vei, <<Tamaqu, qa loi laoni ara pa limamu ao za na onguqu!>> za gua, beto za loia za na singo betobetona.
46 Jesus bradou em alta voz: "Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito". Tendo dito isso, expirou.
47 Totonai za batia na tinoni matamata gogoto ria na roiti vei qari pidoko ari, za vatarazaea aza za na Tamaza, beto ari za gua vei, <<Zozoto! Na tinoni tuvizina ani,>> za gua.
47 O centurião, vendo o que havia acontecido, louvou a Deus, dizendo: "Certamente este homem era justo".
48 Ria doru tinoni za qari varikamu kole dogodogoria na vaukena i Jisu. Ko totonai qari batia na roiti qari taroiti zara za qari okoto poararia na raqoraqodi pa dia takulanga, beto qari okoto mule kenidia pa dia ruma.
48 E todo o povo que se havia juntado para presenciar o que estava acontecendo, ao ver isso, começou a bater no peito e a afastar-se.
49 Ria doru vei qari gilagila valeania i Jisu beto ko ari ka viza reko qari koko tutia lame aza pa Qalili za qari turu pa zouna ko qari kole dogoro laoria ria na roiti ari.
49 Mas todos os que o conheciam, inclusive as mulheres que o haviam seguido desde a Galiléia, ficaram de longe, observando essas coisas.
50 Ego kolenana za maka tinoni na izongona i Josepa, na somana mebana pa kauniseli tadiria na Jiu, beto maka tinoni leana beto na tuvizina aza.
50 Havia um homem chamado José, membro do Conselho, homem bom e justo,
51 Zake somana vaegoa aza za na mijamijata tadiria na kauniseli ko mina tavauke i Jisu. Na tinoni pa guguzu pa Arimatia maka guguzu pa ia pa Jiudia aza, beto ko za kole tugu adonia aza za na lamena na binangara tana Tamaza.
51 que não tinha consentido na decisão e no procedimento dos outros. Ele era da cidade de Arimatéia, na Judéia, e esperava o Reino de Deus.
52 Ko za lao pa moena i Paelati aza, ko za tepai za na kobukobu tinina i Jisu ko mi keni golomia za gua.
52 Dirigindo-se a Pilatos, pediu o corpo de Jesus.
53 Ko za teku vagorea aza za na tinina i Jisu, beto za udeni maka poko keala liosona, ko za lao vakolea pa leona maka bevi patu na tagura kori vakolena, ko oqoro pore maka kobukobu tinoni bi tori tavakoleni mae tu za na bevi aza.
53 Então, desceu-o, envolveu-o num lençol de linho e o colocou num sepulcro cavado na rocha, no qual ninguém ainda fora colocado.
54 Na rane vatana za tonai, beto za tata na rane Minyere.
54 Era o Dia da Preparação, e estava para começar o sábado.
55 Ria na reko kokodi pa Qalili beto qari tuti lamea i Jisu za qari tuti laoa i Josepa, ko qari dogoria za na bevi beto ko aza vei qari vakole veini na kobukobu tinina i Jisu pa bevi.
55 As mulheres que haviam acompanhado Jesus desde a Galiléia, seguiram José e viram o sepulcro, e como o corpo de Jesus fora colocado nele.
56 Beto za qari mule kenidia ketakoi na suveredi ria na reko, qari lao vatanani na oela omanga lea mari valaoni pa tinina i Jisu qari gua. Ko totonai za kamu na rane Minyere za qari minyere aza na tutina na garunu.
56 Então, foram para casa e prepararam perfumes e especiarias aromáticas. E descansaram no sábado, em obediência ao mandamento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.