Lucas 23
ghn (GHN) vs NTLH
1 Ego ko qari turu ria doru qari somana pa kauniseli, ko qari toka laoni ti Paelati i Jisu.
1 Em seguida o grupo todo se levantou e levou Jesus para Pilatos.
2 Qari podalai jutua ria ketakoi aza, ari qari gua vei, <<Gami poai gami za na tinoni ani za kole toka vapiruria na nada tinoni: za pojadi na tinoni ko marike tabara takisi lao tana bangara Siza, beto ko za gigala muleni tugu makana aza za na Karisito maka bangara za gua,>> qari gua ria.
2 Lá, começaram a acusá-lo, dizendo: — Pegamos este homem tentando fazer o nosso povo se revoltar, dizendo a eles que não pagassem impostos ao Imperador e afirmando que ele é o
3 Ko za nanazia i Paelati i Jisu, <<Ao tugu za na bangara tadiria na Jiu?>> za guni.
3 Aí Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Nari ari za gudi vei i Paelati ria na kuta iama beto ria na minete tinoni, <<Kepore za maka sela ba batia ara ko bi boka tavakilasani za na tinoni ani,>> za gua.
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: — Não encontro nenhum motivo para condenar este homem.
5 Ba qari jutu tokatokai ria aza, ko ari qari gua vei, <<Pa nana varivagigalai za varivarivatagigiridi na tinoni doru ia pa Jiudia zana. Za podalai tu pa Qalili, ko koviria za kamu pani,>> qari gua.
5 Mas eles insistiram: — Ele está causando desordem entre o povo em toda a Judeia. Ele começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Totonai za nongoria i Paelati za vei zara, za nanaza aza, <<Ae vei, na tinoni Qalili za na bangara ani?>> za gua.
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou: — Este homem é da Galileia?
7 Ko totonai za gilagilai i Paelati na lame veina pa Qalili i Jisu, pa ia ketakoi za bangara i Herodi, nari za garunu laoni aza ti Herodi i Jisu. Totonai i Herodi ba za korapa tugu vei pa Jerusalema.
7 Quando soube que Jesus era da região governada por Herodes, Pilatos o mandou para ele, pois Herodes também estava em Jerusalém naquela ocasião.
8 Totonai za batia i Jisu za qera vitivitigi i Herodi, ura za nongorianana tugu za na veveina i Jisu ko za nyorogua batia tugu i Jisu. Ko za kole nyorogua batiria za kaki roiti varivagabaradi mina roitidi i Jisu za gua.
8 Herodes ficou muito contente quando viu Jesus, pois tinha ouvido falar a respeito dele e fazia muito tempo que queria vê-lo. Ele desejava ver Jesus fazer algum milagre.
9 Ko za kole doru nanazia i Herodi i Jisu, ba kepore maka oe bi valaoa i Jisu.
9 Então fez muitas perguntas a Jesus, mas ele não respondeu nada.
10 Ko qari turu votu lao ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau, ko qari jutu vivivai i Jisu.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei se apresentaram e fizeram acusações muito fortes contra Jesus.
11 Za paranga ngangangulia beto za roiti veini maka tinoni ikikerena i Herodi beto ko ria na solodia i Jisu, beto za qari vazaeni maka poko gojo doru batabata leana tana bangara, beto za qari garunu mule laoni ti Paelati.
11 Herodes e os seus soldados zombaram de Jesus e o trataram com desprezo. Puseram nele uma capa luxuosa e o mandaram de volta para Pilatos.
12 Ko pa rane tugu aza za qari varibaere mule ari Herodi i Paelati, goto tonai oqoro kamua na totozo aza za na varikana koledi ari kori.
12 Naquele dia Herodes e Pilatos, que antes eram inimigos, se tornaram amigos.
13 Ego za kuku varikamudi i Paelati ria na kuta iama, na tinoni matamata tadiria na tinoni Jiu, beto ko ria na tinoni,
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, os líderes judeus e o povo
14 beto ari za gudi vei aza ria, <<Gamu toka kamuni gamu taqu za na tinoni ani, ko gamu jutua aza za kole toka vapeleria ria na tinoni gamu gua. Ba totonai qa kole nanaza vilovilotia ara pa moemiu za qake boka batia ara za maka sela tana pa ginugua gamu jutuni gamu aza.
14 e disse: — Vocês me trouxeram este homem e disseram que ele estava atiçando o povo para fazer uma revolta. Pois eu já lhe fiz várias perguntas diante de todos vocês, mas não encontrei nele nenhuma culpa dessas coisas de que vocês o acusam.
15 Ko i Herodi ba zake batia tugu maka sela tana, ko za vei za garunu valamea mule tadigita. Ko gamu batia? Ko na kaberena gu za kepore za maka ginugua ikikerena za roitini na padana vei beto mina tavaukeni aza.
15 Herodes também não encontrou nada contra ele e por isso o mandou de volta para nós. Assim, é claro que este homem não fez nada que mereça a pena de morte.
16 — ausente —
16 Eu vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
17 — ausente —
17 [Na Festa da Páscoa, Pilatos tinha o costume de soltar algum preso, a pedido do povo.]
18 Ba qari makarai velavela votu ria na tinoni, <<Vaukea na tinoni zana, goto i Barabasi tu za mu ruvata valame vadigami!>> qari gua.
18 Aí toda a multidão começou a gritar: — Mata esse homem! Solta Barrabás para nós!
19 I Barabasi ani za tavaluge pa ruma varipiuna ura za somana tadiria qari rajai na qavuna beto za varivai.
19 Barrabás tinha sido preso por causa de uma revolta na cidade e por assassinato.
20 Za nyorogua ruvatia i Paelati i Jisu, ko za paranga laoria mule ria na minete tinoni.
20 Então Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez com a multidão.
21 Ba qari velavela laoa tugu ria i Paelati, <<Vaukea pa korosi! Vaukea pa korosi!>> qari gua.
21 Mas eles gritavam mais ainda: — Crucifica! Crucifica!
22 Nari ari za gudi vei na vinaue totozo i Paelati, <<Ura ae vei, na za na roiti ikikerena za roitini aza? Ara qake izongo batini tana za maka sela vei padana beto mina tavauke aza! Ko ma majai gu ropi beto mana ruvata vakenia,>> za gua.
22 E Pilatos disse pela terceira vez: — Mas qual foi o crime dele? Não vejo neste homem nada que faça com que ele mereça a pena de morte. Vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
23 Ba qarike koroto tugu kukuku velavela za mina tavauke tugu i Jisu qari gua, ko tinganai qari vamunyalia tu ria za na roquna i Paelati.
23 Porém eles continuaram a gritar bem alto, pedindo que Jesus fosse crucificado; e a gritaria deles venceu.
24 Ko za vaegoa i Paelati ko mina tavauke aza, vei qari nyoroguani ria.
24 Pilatos condenou Jesus à morte, como pediam.
25 Ko za ruvatia aza vei qari nyoroguani ria za aza na tinoni za tavaluge pa ruma varipiuna. Goto i Jisu za loi laoni aza ko mari roitini za aza vei qari nyorogua roiti veini ria tana.
25 E soltou o homem que eles queriam — aquele que havia sido preso por causa de revolta e de assassinato. E entregou Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Ego totonai qari toka kenini ria na solodia i Jisu, za qari lao ko qari aru tamania ria na solodia i Saimone, maka tinoni pa Saerini, na koni bola kokona pa peguruna guguzu, ko qari vapogozoni na korosi ko za pogozo tutini i Jisu.
26 Então os soldados levaram Jesus. No caminho, eles encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, que vinha do campo. Agarraram Simão e o obrigaram a carregar a cruz, seguindo atrás de Jesus.
27 Maka minete tinoni lavata za tutia i Jisu, kaki ria za ria na reko qari kole lukana takulangani i Jisu.
27 Uma grande multidão o seguia. Nela havia algumas mulheres que choravam e se lamentavam por causa dele.
28 Nari za balinga mule tadiria na reko i Jisu, ko ari za gua vei, <<Gamu na reko pa Jerusalema! Muke lukanaziu ara, goto mu lukana muledigamu makamiu beto ko ria na tumiu.
28 Jesus virou-se para elas e disse:
29 Ura qari korapa lame ria na rane, tonai ari mari paranga vei na tinoni, <Qari vavaguadia tugu na vapuradi ria na egoro, beto ko ria qarike vapodo koburu na varivasusu!> mari gua.
29 Porque chegarão os dias em que todos vão dizer: “Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos, que nunca deram à luz e que nunca amamentaram!”
30 Beto za mari paranga laoria ria na kubo, <Mu taqovara tari gami!> marigu, beto ria na goregore za <Mu amu tarigami!> mari gudi.
30 Chegará o tempo em que todos vão dizer às montanhas: “Caiam em cima de nós!” E dirão também aos montes: “Nos cubram!”
31 Vei mari roiti lamedi ria taqu ara qa vei na suvege toana za na zakazava ari, za ae pala mari roiti veidigamu za gamu gamu vei na suvege ukemiu? Pala mina ikerena jola za mari roiti laoni ria tadigamu!>> za gua i Jisu.
31 Porque, se isso tudo é feito quando a lenha está verde, o que acontecerá, então, quando ela estiver seca?
32 Ari kori tinoni ikikeredi za qari toka kamudi tugu ko mari vauke tavitini i Jisu qari gua.
32 Levaram também dois criminosos para serem mortos com Jesus.
33 Ko totonai qari kamu ria pa maka ia na izongona pa Batu Tomete za qari patani pa korosi ketakoi i Jisu, beto ko vei tugu ari kori tinoni ikikeredi, maka keta pa kale matuana beto maka keta pa kale merina.
33 Quando chegaram ao lugar chamado “A Caveira”, ali crucificaram Jesus e junto com ele os dois criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 Za paranga i Jisu, <<Tamaqu, mu taleozodi, ura qarike gilagilai ria za na manugu qari roitini,>> za gua aza. Beto qari gonani ria na solodia za na patu mijamijata beto qari tekua ria za na nana poko.
34 [Então Jesus disse: Em seguida, tirando a sorte com dados, os soldados repartiram entre si as roupas de Jesus.
35 Ko na minete tinoni za qari kole gu turu dogodogoro lao. Goto ria na matamata tadiria Jiu za qari kole vavaledeni beto qari kole ngangangulia i Jisu, ari qari gua vei, <<Na goto tinoni tu za aloria aza. Ego, koviria za mi alo muleni tu makana vei mina aza zozoto tugu za na Karisito tana Tamaza, aza na tamijatana!>> qari gua.
35 O povo ficou ali olhando, e os líderes judeus zombavam de Jesus, dizendo: — Ele salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o
36 Ria na solodia ba qari vavaledeni tugu aza, beto qari vani na vaini pazana,
36 Os soldados também zombavam de Jesus. Chegavam perto dele e lhe ofereciam vinho comum
37 beto qari paranga laoa ria aza, <<Vei mina Bangara tugu tadiria na Jiu ao, za mu alo mulenigo makamu!>> qari guni.
37 e diziam: — Se você é o rei dos judeus, salve a você mesmo!
38 Keta pa batuna na korosi pa narena aza za takuti ria na paranga ari, na tinajutuna aza. Ari za gua vei: NA BANGARA TADIRIA NA JIU ZA ANI!
38 Na cruz, acima da sua cabeça, estavam escritas as seguintes palavras: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Ego maka ari kori na tinoni ikikerena za tavatiti pana maka korosi ketakoi, za paranga vikevikere laoa aza, <<Qokolo, nake Karisito ao? Mu alogo makamu beto gami kori tugu vei!>> za gua.
39 Um dos criminosos que estavam crucificados ali insultava Jesus, dizendo: — Você não é o Messias? Então salve a você mesmo e a nós também!
40 Ba maka ari kori za tokea aza za koni paranga zana, ari za guni vei, <<Qokolo, quke matagutuni ao za na Tamaza? Ao ba qu tavakilasa vei tugu za vei aza.
40 Porém o outro o repreendeu, dizendo: — Você não
41 Ba gita kori za na padada tugu tana tavakilasa, ura gita kori za taqe taiani na laedi ria na nada roiti ikikeredi. Goto na tinoni ani za kepore nana sela,>> za gua.
41 A nossa condenação é justa, e por isso estamos recebendo o castigo que nós merecemos por causa das coisas que fizemos; mas ele não fez nada de mau.
42 Beto za paranga laoa i Jisu, <<Jisu, mu roquroquziu totonai muna lame vei na Bangara,>> za gua.
42 Então disse: — Jesus, lembre de mim quando o senhor vier como Rei!
43 Nari za oe laoa i Jisu aza, <<Ma poja zozotonigo ara ao: pa ngenari tugu ani muna somana tavitiziu ara pa guguzu leleana ao,>> za gua i Jisu.
43 Jesus respondeu:
44 Ego padapada vei manogori koloko korapa rane za rodomo za na tapo ko za udea na rodomo za na guguzu tinganai za kamua na kue koloko.
44 Mais ou menos ao meio-dia o sol parou de brilhar, e uma escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Ko za tarikataori za na poko tobana na zelepade madina pa Jerusalema.
45 E a cortina do Templo se rasgou pelo meio.
46 Beto za lukana velavela i Jisu, ari za gua vei, <<Tamaqu, qa loi laoni ara pa limamu ao za na onguqu!>> za gua, beto za loia za na singo betobetona.
46 Aí Jesus gritou bem alto: Depois de dizer isso, ele morreu.
47 Totonai za batia na tinoni matamata gogoto ria na roiti vei qari pidoko ari, za vatarazaea aza za na Tamaza, beto ari za gua vei, <<Zozoto! Na tinoni tuvizina ani,>> za gua.
47 Quando o oficial do exército romano viu o que havia acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — De fato, este homem era inocente!
48 Ria doru tinoni za qari varikamu kole dogodogoria na vaukena i Jisu. Ko totonai qari batia na roiti qari taroiti zara za qari okoto poararia na raqoraqodi pa dia takulanga, beto qari okoto mule kenidia pa dia ruma.
48 Todos os que estavam reunidos ali para assistir àquele espetáculo viram o que havia acontecido e voltaram para casa, batendo no peito em sinal de tristeza.
49 Ria doru vei qari gilagila valeania i Jisu beto ko ari ka viza reko qari koko tutia lame aza pa Qalili za qari turu pa zouna ko qari kole dogoro laoria ria na roiti ari.
49 Todos os amigos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, olhando tudo aquilo.
50 Ego kolenana za maka tinoni na izongona i Josepa, na somana mebana pa kauniseli tadiria na Jiu, beto maka tinoni leana beto na tuvizina aza.
50 — ausente —
51 Zake somana vaegoa aza za na mijamijata tadiria na kauniseli ko mina tavauke i Jisu. Na tinoni pa guguzu pa Arimatia maka guguzu pa ia pa Jiudia aza, beto ko za kole tugu adonia aza za na lamena na binangara tana Tamaza.
51 — ausente —
52 Ko za lao pa moena i Paelati aza, ko za tepai za na kobukobu tinina i Jisu ko mi keni golomia za gua.
52 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus.
53 Ko za teku vagorea aza za na tinina i Jisu, beto za udeni maka poko keala liosona, ko za lao vakolea pa leona maka bevi patu na tagura kori vakolena, ko oqoro pore maka kobukobu tinoni bi tori tavakoleni mae tu za na bevi aza.
53 Então tirou o corpo da cruz e o enrolou num lençol de linho. Depois o colocou num túmulo cavado na rocha, que nunca havia sido usado.
54 Na rane vatana za tonai, beto za tata na rane Minyere.
54 Isso foi na sexta-feira, e já estava para começar o sábado.
55 Ria na reko kokodi pa Qalili beto qari tuti lamea i Jisu za qari tuti laoa i Josepa, ko qari dogoria za na bevi beto ko aza vei qari vakole veini na kobukobu tinina i Jisu pa bevi.
55 As mulheres que haviam seguido Jesus desde a Galileia foram com José e viram o túmulo e como Jesus tinha sido colocado ali.
56 Beto za qari mule kenidia ketakoi na suveredi ria na reko, qari lao vatanani na oela omanga lea mari valaoni pa tinina i Jisu qari gua. Ko totonai za kamu na rane Minyere za qari minyere aza na tutina na garunu.
56 Depois voltaram para casa e prepararam perfumes e óleos para passar no corpo dele. E no sábado elas descansaram, conforme a
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.