Lucas 19
ghn (GHN) vs BKJ
1 Ego za kamu pa Jeriko i Jisu, ko za rerege jola lao vei ketakoi.
1 E Jesus entrou e passou por Jericó.
2 Za korapa suverenana tugu ketakoi za maka tinoni na izongona i Zakia. Na tinoni lavata tadiria na tinoni tekuteku takisi, ko na tinoni izizongo aza.
2 E eis que havia ali um homem, chamado Zaqueu, que era chefe entre os publicanos, e ele era rico.
3 Za kole nyonyorogua dogoria aza ae veveina i Jisu, ba na tinoni papapakana gu aza beto ko qari mota jola ria na tinoni, ko zake boka batia i Jisu.
3 E ele procurava ver quem era Jesus, e não podia, por causa da multidão, porque ele era de pequena estatura.
4 Ko za abutu momoe lao pa moena na puku tinoni ko za soqolo kaiti kezai aza za maka suvege sikamoa ko mi boka batia i Jisu za gua, ura pala ketakoi za mina jola vei aza.
4 E ele correndo adiante, subiu em uma árvore de sicômoro para vê-lo; porque ele estava por passar naquele caminho.
5 Totonai za kamua i Jisu za na ia aza za enga zae ko ari za guni vei i Zakia, <<Zakia, mu siqasiqarai gore! Ura pa ngenari za mana lao suvere pa ruma tamu ara,>> za gua aza.
5 E Jesus ao chegar naquele lugar, olhando para cima, viu-o e disse-lhe: Zaqueu, desce depressa, porque hoje eu devo pousar em tua casa.
6 Aza tugu za paranga vei zara i Jisu nari za zake oriavo tugu na gorena i Zakia, ko za vakamu valeania pa nana ruma i Jisu beto za qera aza.
6 E, apressando-se, ele desceu e recebeu-o com júbilo.
7 Totonai qari batia ria na tinoni za vei zara, za qari qumiqumini ria i Jisu, ari qari gua vei, <<Qokolo, na tinoni ani za lao tu suvere pa ruma tana tinoni selana!>> qari gua.
7 E, vendo isto, todos murmuravam, dizendo: Ele foi ser hóspede de um homem que é pecador.
8 Ba za turu i Zakia, ko ari za guni vei za na Bangara, <<Bangara, pala mana vadi ara ria na tinoni varivasevidi za na kobuna na qua izizongo. Beto vei ba tekuria ara pa zona sekeseke ria na zakazava tana goto tinoni, za koviria mana vani sogai ara na padana ka made totozo kubo joladi ria qa tekuria ara tana aza,>> za gua aza.
8 E Zaqueu, ficando em pé, disse ao Senhor: Senhor, eis que a metade dos meus bens eu dou aos pobres, e se alguma coisa eu tenho tomado de algum homem por falsa acusação, o restituo quadruplicado.
9 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Pa rane tugu pa ngenari za taalo za na tatamana ani. Ura i Zakia ba na butubutuna tugu i Ebarahami.
9 E disse-lhe Jesus: Hoje veio a salvação a esta casa, porque este também é filho de Abraão.
10 Na Tuna na Tinoni za lame ko za nyaqoa ko za aloa na tinoni za muma,>> za gua i Jisu.
10 Porque o Filho do homem veio para buscar e salvar o que estava perdido.
11 Totonai qari korapa vainongoroni ria na tinoni za na paranga ani, za ule vadi mule aza za maka vavakato vavapada ani. Ura za tata kamu gu pa Jerusalema i Jisu, ko qari roquroqua ria za palu za tata zozoto gu za na totozo mina votu tadiria za na binangara tana Tamaza qari gua.
11 E, ouvindo eles essas coisas, ele prosseguiu e falou uma parábola, porque ele estava perto de Jerusalém, e porque eles pensavam que o reino de Deus havia de aparecer imediatamente.
12 Ko ari za gua vei aza, <<Kolenana za maka tinoni, na butubutu bangara, za taloi keni pa maka guguzu pa zouna, ko mi lao tavanyumu bangara beto za mina mule bangara pa nana guguzu za gua.
12 Portanto ele disse: Certo homem nobre partiu para uma terra distante, para receber um reino e retornar.
13 Ba totonai za oqoro taloi keni aza za kukuria ari ka manogaputa nana nabulu, ko za ia okoto makadi maka puku poata, beto ari za gudi vei, <Mu varoiti ria tinganai mana mule kamu,> za gudi.
13 E ele chamando os seus dez servos, deu-lhes dez minas, e disse-lhes: Negociai até que eu venha.
14 Ego, ko za taloi keni aza, ba ria na tinoni pa nana guguzu za qarike tavaraguani aza, ko qari garunu vatuti laoni na paranga za na bangara pa guguzu aza, ari qari gua vei, <Gamike nyoroguani gami za na tinoni zana ko mina bangaradigami,> qari gua.
14 Mas os seus cidadãos odiavam-no, e enviaram um mensageiro após ele, dizendo: Não queremos que este homem reine sobre nós.
15 Ba za tavabangara tugu za na tinoni aza ko totonai za mule kamu za kukuria ria na nana nabulu, ko mi dogororia ria na vuadi na poata za iadi za gua.
15 E aconteceu que, ele retornando depois de ter recebido o reino, ordenou que fossem chamados os servos a quem ele entregara o dinheiro, para que ele pudesse saber quanto cada homem ganhara negociando.
16 Ego ko za luge za na nabulu momoe, ko za paranga, <Bangara, aza na puku poata qu vaniziu ao za koviria za vuani ka manogaputa puku poata mule,> za gua.
16 Então, veio o primeiro, dizendo: Senhor, a tua mina rendeu dez minas.
17 <Leana jola na mua roiti! Na nabulu leleamu ao! Qu tarange pa kopuna maka zakazava peki ao ko koviria mana vakopunigo ka manogaputa guguzu,> za gua za nana bangara.
17 E ele lhe disse: Muito bem, servo bom; porque tu foste fiel sobre o pouco, tu terás autoridade sobre dez cidades.
18 Beto za luge lao mule za na nabulu vinaori, ko ari za gua vei, <Bangara, na puku poata qu vaniziu za koviria za vuani ka lima puku poata mule,> za gua.
18 E veio o segundo, dizendo: Senhor, a tua mina rendeu cinco minas.
19 Nari za paranga za na bangara, <Ao za mana vakopunigo ka lima guguzu,> za gua aza.
19 E ele disse da mesma forma a este: Sê tu também sobre cinco cidades.
20 Beto aza za luge mule za maka nabulu, ko za paranga, <Bangara, ani za na mua puku poata. Qa ude vakole paleni gu ara pa maka poko peki.
20 E veio outro, dizendo: Senhor, aqui está a tua mina, que guardei em um lenço;
21 Qa matagutunigo ara ao, ura maka tinoni tapatamu ao. Qu tekua na mua aza quke vakolea makamu, beto ko qu abua aza quke umani,> za gua aza.
21 porque eu tive medo de ti, porque és homem severo; tiras o que não puseste, e colhes o que não semeaste.
22 Nari ari za gua vei za na bangara, <Na nabulu ikikeremu ao! Na mua paranga makamu mari vakilasigo ao! Beko qu tori gilagilaziumua tu za maka tinoni tapataqu ara. Qa tekua aza qake vakolea, beto qa abua aza qake umani.
22 E ele disse-lhe: Pela tua própria boca eu te julgarei, servo mau. Sabias que eu sou homem severo, que eu tomo o que não pus e colho o que não semeei;
23 Ba ae za vei za quke lao valugea gu ao pa banga za na qua poata, ko totonai ba mule lame za ba teku votu mule tavitini na vuana?> za gua za nana bangara.
23 por que então tu não pusestes o meu dinheiro no banco, pois na minha vinda, eu poderia ter exigido o meu com a usura?
24 Beto ari za gudi vei na bangara ria qari kole turu ketakoi, <Lame ko mu teku vakenini za na puku poata za izongia na tinoni ani, ko mu valao vani na nabulu za izongia ka manogaputa puku poata,> za gua aza.
24 E disse aos que estavam com ele: Tomai dele a mina e dai-a ao que tem dez minas.
25 Ba ari qari guni vei ria aza, <Koi, bangara, ba za tori izongorianana tu aza za ka manogaputa puku poata!> qari gua ria.
25 (E eles disseram-lhe: Senhor, ele tem dez minas).
26 Nari ari za gudi vei na bangara, <Na tinoni za tori kolenana tu za mina tavani tamo vakubo mutugu, goto na tinoni kepore nana za mina tateku pale aza iapeki za izongia aza.
26 Pois eu vos digo: Que todo aquele que tiver lhe será dado, mas ao que não tiver até o que ele tem lhe será tomado.
27 Ego, goto koviria za mu lao tekuria ria qarike tavaraguaniziu beto qarike nyoroguaniziu ko ba bangaradi ara. Toka lamedi ko mu vauke betoria pa moequ ara!> za gua za na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
27 Mas estes meus inimigos que não quiseram que eu reinasse sobre eles, trazei-os aqui, e matai-os diante de mim.
28 Totonai za poja betoa i Jisu za na vavakato vavapada ani, za qari taloi zae ria, ko za rerege pa moedi ria na sepele aza ko za zae pa Jerusalema.
28 E, tendo dito isto, ele prosseguiu adiante, subindo para Jerusalém.
29 Tonai za tata kamu pa Betipezi beto pa Betani, pa kubo pa Olive, za garunu momoe laodi aza ari kori sepele,
29 E aconteceu que, chegando ele perto de Betfagé e de Betânia, ao monte chamado monte das Oliveiras, ele enviou dois dos seus discípulos,
30 ari za gudi vei, <<Mu lao pa guguzu pa maka karovona pa moemiu nari ko tonai muna kamu za pala muna batia za maka dongiki talova vaturu kolena aza oqoro pore maka tinoni bi tori zaea mae tu aza. Mu ruvatia ko mu toka lameni.
30 dizendo: Ide à aldeia que está defronte de vós, e aí, ao entrardes, achareis amarrado um jumentinho em que nenhum homem jamais montou; soltai-o e trazei-o.
31 Vei mina nanaza veidigamu ari maka tinoni, <Ei, ae za vei ko gamu korapa tu ruvatia zana?> mina gudigamu, za ari muna guni vei, <Na Bangara za nyoroguani,> muna guni,>> za gua i Jisu.
31 E, se algum homem vos perguntar: Por que o soltais? Assim lhe direis: Porque o Senhor precisa dele.
32 Ko qari taloi lao ari kori sepele, ko qari lao tugu batiria ria vei putaputa tugu za pojadi i Jisu ari kori.
32 E, indo os que haviam sido enviados, acharam como ele lhes havia dito.
33 Ko totonai qari korapa ruvata tekua ari kori za na tuni dongiki, za qari lame nanazaria ria na tinoni poredia ari kori, <<Ei, ae za vei ko gamu korapa ruvatia zana?>> qari gua.
33 E, soltando o jumentinho, seus donos lhes disseram: Por que soltais o jumentinho?
34 Nari ari qari gua vei ari kori, <<Na Bangara za nyoroguani,>> qari gua.
34 E eles disseram: O Senhor precisa dele.
35 Qari toka laoni ti Jisu za na tuna na dongiki beto qari lovaza vakeni pa pokotona za na dia poko, beto qari vasurania i Jisu.
35 E trouxeram-no a Jesus; e lançando suas vestimentas no jumentinho, eles puseram Jesus em cima.
36 Totonai za korapa surana lao pa dongiki i Jisu, za qari lovazadi pa zona ria na tinoni ria na dia poko.
36 E, enquanto ele ia, eles estendiam no caminho as suas vestes.
37 Totonai za tata lao kamu pa Jerusalema i Jisu, pa zona gorena na Kubo pa Olive, za na minete sepele tana za qari podalai velavela vatarazaea za na Tamaza ura qari qeradi na roiti poreveveidi qari batiria.
37 E, quando ele já chegava perto da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos, regozijando-se, começou a dar louvores a Deus em alta voz, por todas as poderosas obras que eles tinham visto,
38 Ari qari gua vei,
38 dizendo: Abençoado seja o Rei que vem em nome do Senhor; paz no céu, e glória nas alturas.
39 Kaki ria na Parese pa varikamu tinoni ari qari guni vei i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, mu tokeria ria na mua sepele ko mari nogoto!>> qari gua.
39 E alguns dos fariseus, do meio da multidão, disseram-lhe: Mestre, repreende os teus discípulos.
40 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ma poja valeadigamu ara za gamu: vei marike vagala ria, za ria na patu makadi za pala mari velavela votu,>> za gua aza.
40 E, ele respondendo, disse-lhes: Digo-vos que, se estes se calarem, as pedras imediatamente clamarão.
41 Totonai za tata kamu pa Jerusalema i Jisu ko za dogoro lao ko za batia nari za lukania.
41 E, quando ele ia chegando, vendo a cidade, chorou sobre ela,
42 Ari za gua vei aza, <<Vei bu gilagilai gu ao pa ngenari za na zakazava qari vagore votua na bule za bi leana! Ba za pae pa matamu ao!
42 dizendo: Se tu conhecesses, ao menos neste teu dia, as coisas que pertencem à tua paz! Mas agora isso está encoberto aos teus olhos.
43 Jerusalema! Za korapa lame za na totozo mari lame na mua kana, ko mari sepo varikamuni pezo za na varilivutaimu ko mina zae tu kamua na tobana na guguzu, beto mari suvere varilivutainigo ko munake boka votu luge.
43 Porque dias virão sobre ti, em que os teus inimigos lançarão uma trincheira sobre ti, e te sitiarão, e te manterão em cada lado,
44 Mari jegara piaria ria za na guguzu Jerusalema, beto ko mari vaukegamu za gamu gamu suvere pa leona na tobana na guguzu, beto ko kepore za maka patu pa miu ia mina varitopare kole jola, ura gamuke izongo gilagilai gamu za na totozo tonai za lame na Tamaza ko mi alogamu za gua!>> za gua i Jisu.
44 e te derrubarão no chão, a ti e a teus filhos que dentro de ti estiverem, e eles não deixarão em ti uma pedra sobre outra, pois tu não conheceste o tempo da tua visitação.
45 Beto za luge lao aza pa leona na kakabarena zelepade, ko za adu votuvotudi ria qari korapa vavaidi na zakazava,
45 E, ele entrando no templo, começou a expulsar todos os que ali vendiam e compravam,
46 beto za parangaria aza ria, <<Ari tu za poja vei pa Kutikuti Tabuna za na Tamaza, <Na qua ruma za na ruma varavarana, ba gamu roiti veini na bevi tadiria na tinoni raja ikikodi gamu!> za gua,>> za gua aza.
46 dizendo-lhes: Está escrito: Minha casa é a casa de oração; mas vós a fizestes covil de ladrões.
47 Ego ko na varituti rane za kole varivagigalai pa kakabarena zelepade i Jisu. Qari kole nyaqoa ria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tinoni matamata tadiria na tinoni Jiu za na zona vei beto mari vaukea aza qari gua.
47 E ele ensinava diariamente no templo. Mas os principais sacerdotes, e os escribas, e os principais do povo procuravam destruí-lo,
48 Ba qarike boka batia za maka zona ko bari boka roitini, ura ria doru tinoni za qari nyorogua vitivitigi ko mari nongonongorodia pa paranga ti Jisu qari gua.
48 e não encontravam como fazê-lo, porque todo o povo ficava muito atento ao ouvi-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.