Lucas 19

ghn (GHN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ego za kamu pa Jeriko i Jisu, ko za rerege jola lao vei ketakoi.
1 Tendo Jesus entrado em Jericó, ia atravessando a cidade.
2 Za korapa suverenana tugu ketakoi za maka tinoni na izongona i Zakia. Na tinoni lavata tadiria na tinoni tekuteku takisi, ko na tinoni izizongo aza.
2 Havia ali um homem chamado Zaqueu, o qual era chefe de publicanos e era rico.
3 Za kole nyonyorogua dogoria aza ae veveina i Jisu, ba na tinoni papapakana gu aza beto ko qari mota jola ria na tinoni, ko zake boka batia i Jisu.
3 Este procurava ver quem era Jesus, e não podia, por causa da multidão, porque era de pequena estatura.
4 Ko za abutu momoe lao pa moena na puku tinoni ko za soqolo kaiti kezai aza za maka suvege sikamoa ko mi boka batia i Jisu za gua, ura pala ketakoi za mina jola vei aza.
4 E correndo adiante, subiu a um sicômoro a fim de vê-lo, porque havia de passar por ali.
5 Totonai za kamua i Jisu za na ia aza za enga zae ko ari za guni vei i Zakia, <<Zakia, mu siqasiqarai gore! Ura pa ngenari za mana lao suvere pa ruma tamu ara,>> za gua aza.
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhou para cima e disse-lhe: Zaqueu, desce depressa; porque importa que eu fique hoje em tua casa.
6 Aza tugu za paranga vei zara i Jisu nari za zake oriavo tugu na gorena i Zakia, ko za vakamu valeania pa nana ruma i Jisu beto za qera aza.
6 Desceu, pois, a toda a pressa, e o recebeu com alegria.
7 Totonai qari batia ria na tinoni za vei zara, za qari qumiqumini ria i Jisu, ari qari gua vei, <<Qokolo, na tinoni ani za lao tu suvere pa ruma tana tinoni selana!>> qari gua.
7 Ao verem isso, todos murmuravam, dizendo: Entrou para ser hóspede de um homem pecador.
8 Ba za turu i Zakia, ko ari za guni vei za na Bangara, <<Bangara, pala mana vadi ara ria na tinoni varivasevidi za na kobuna na qua izizongo. Beto vei ba tekuria ara pa zona sekeseke ria na zakazava tana goto tinoni, za koviria mana vani sogai ara na padana ka made totozo kubo joladi ria qa tekuria ara tana aza,>> za gua aza.
8 Zaqueu, porém, levantando-se, disse ao Senhor: Eis aqui, Senhor, dou aos pobres metade dos meus bens; e se em alguma coisa tenho defraudado alguém, eu lho restituo quadruplicado.
9 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Pa rane tugu pa ngenari za taalo za na tatamana ani. Ura i Zakia ba na butubutuna tugu i Ebarahami.
9 Disse-lhe Jesus: Hoje veio a salvação a esta casa, porquanto também este é filho de Abraão.
10 Na Tuna na Tinoni za lame ko za nyaqoa ko za aloa na tinoni za muma,>> za gua i Jisu.
10 Porque o Filho do homem veio buscar e salvar o que se havia perdido.
11 Totonai qari korapa vainongoroni ria na tinoni za na paranga ani, za ule vadi mule aza za maka vavakato vavapada ani. Ura za tata kamu gu pa Jerusalema i Jisu, ko qari roquroqua ria za palu za tata zozoto gu za na totozo mina votu tadiria za na binangara tana Tamaza qari gua.
11 Ouvindo eles isso, prosseguiu Jesus, e contou uma parábola, visto estar ele perto de Jerusalém, e pensarem eles que o reino de Deus se havia de manifestar imediatamente.
12 Ko ari za gua vei aza, <<Kolenana za maka tinoni, na butubutu bangara, za taloi keni pa maka guguzu pa zouna, ko mi lao tavanyumu bangara beto za mina mule bangara pa nana guguzu za gua.
12 Disse pois: Certo homem nobre partiu para uma terra longínqua, a fim de tomar posse de um reino e depois voltar.
13 Ba totonai za oqoro taloi keni aza za kukuria ari ka manogaputa nana nabulu, ko za ia okoto makadi maka puku poata, beto ari za gudi vei, <Mu varoiti ria tinganai mana mule kamu,> za gudi.
13 E chamando dez servos seus, deu-lhes dez minas, e disse-lhes: Negociai até que eu venha.
14 Ego, ko za taloi keni aza, ba ria na tinoni pa nana guguzu za qarike tavaraguani aza, ko qari garunu vatuti laoni na paranga za na bangara pa guguzu aza, ari qari gua vei, <Gamike nyoroguani gami za na tinoni zana ko mina bangaradigami,> qari gua.
14 Mas os seus concidadãos odiavam-no, e enviaram após ele uma embaixada, dizendo: Não queremos que este homem reine sobre nós.
15 Ba za tavabangara tugu za na tinoni aza ko totonai za mule kamu za kukuria ria na nana nabulu, ko mi dogororia ria na vuadi na poata za iadi za gua.
15 E sucedeu que, ao voltar ele, depois de ter tomado posse do reino, mandou chamar aqueles servos a quem entregara o dinheiro, a fim de saber como cada um havia negociado.
16 Ego ko za luge za na nabulu momoe, ko za paranga, <Bangara, aza na puku poata qu vaniziu ao za koviria za vuani ka manogaputa puku poata mule,> za gua.
16 Apresentou-se, pois, o primeiro, e disse: Senhor, a tua mina rendeu dez minas.
17 <Leana jola na mua roiti! Na nabulu leleamu ao! Qu tarange pa kopuna maka zakazava peki ao ko koviria mana vakopunigo ka manogaputa guguzu,> za gua za nana bangara.
17 Respondeu-lhe o senhor: Bem está, servo bom! porque no mínimo foste fiel, sobre dez cidades terás autoridade.
18 Beto za luge lao mule za na nabulu vinaori, ko ari za gua vei, <Bangara, na puku poata qu vaniziu za koviria za vuani ka lima puku poata mule,> za gua.
18 Veio o segundo, dizendo: Senhor, a tua mina rendeu cinco minas.
19 Nari za paranga za na bangara, <Ao za mana vakopunigo ka lima guguzu,> za gua aza.
19 A este também respondeu: Sê tu também sobre cinco cidades.
20 Beto aza za luge mule za maka nabulu, ko za paranga, <Bangara, ani za na mua puku poata. Qa ude vakole paleni gu ara pa maka poko peki.
20 E veio outro, dizendo: Senhor, eis aqui a tua mina, que guardei num lenço;
21 Qa matagutunigo ara ao, ura maka tinoni tapatamu ao. Qu tekua na mua aza quke vakolea makamu, beto ko qu abua aza quke umani,> za gua aza.
21 pois tinha medo de ti, porque és homem severo; tomas o que não puseste, e ceifas o que não semeaste.
22 Nari ari za gua vei za na bangara, <Na nabulu ikikeremu ao! Na mua paranga makamu mari vakilasigo ao! Beko qu tori gilagilaziumua tu za maka tinoni tapataqu ara. Qa tekua aza qake vakolea, beto qa abua aza qake umani.
22 Disse-lhe o Senhor: Servo mau! pela tua boca te julgarei; sabias que eu sou homem severo, que tomo o que não pus, e ceifo o que não semeei;
23 Ba ae za vei za quke lao valugea gu ao pa banga za na qua poata, ko totonai ba mule lame za ba teku votu mule tavitini na vuana?> za gua za nana bangara.
23 por que, pois, não puseste o meu dinheiro no barco? então vindo eu, o teria retirado com os juros.
24 Beto ari za gudi vei na bangara ria qari kole turu ketakoi, <Lame ko mu teku vakenini za na puku poata za izongia na tinoni ani, ko mu valao vani na nabulu za izongia ka manogaputa puku poata,> za gua aza.
24 E disse aos que estavam ali: Tirai-lhe a mina, e dai-a ao que tem as dez minas.
25 Ba ari qari guni vei ria aza, <Koi, bangara, ba za tori izongorianana tu aza za ka manogaputa puku poata!> qari gua ria.
25 Responderam-lhe eles: Senhor, ele tem dez minas.
26 Nari ari za gudi vei na bangara, <Na tinoni za tori kolenana tu za mina tavani tamo vakubo mutugu, goto na tinoni kepore nana za mina tateku pale aza iapeki za izongia aza.
26 Pois eu vos digo que a todo o que tem, dar-se-lhe-á; mas ao que não tem, até aquilo que tem ser-lhe-á tirado.
27 Ego, goto koviria za mu lao tekuria ria qarike tavaraguaniziu beto qarike nyoroguaniziu ko ba bangaradi ara. Toka lamedi ko mu vauke betoria pa moequ ara!> za gua za na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
27 Quanto, porém, àqueles meus inimigos que não quiseram que eu reinasse sobre eles, trazei-os aqui, e matai-os diante de mim.
28 Totonai za poja betoa i Jisu za na vavakato vavapada ani, za qari taloi zae ria, ko za rerege pa moedi ria na sepele aza ko za zae pa Jerusalema.
28 Tendo Jesus assim falado, ia caminhando adiante deles, subindo para Jerusalém.
29 Tonai za tata kamu pa Betipezi beto pa Betani, pa kubo pa Olive, za garunu momoe laodi aza ari kori sepele,
29 Ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, junto do monte que se chama das Oliveiras, enviou dois dos discípulos,
30 ari za gudi vei, <<Mu lao pa guguzu pa maka karovona pa moemiu nari ko tonai muna kamu za pala muna batia za maka dongiki talova vaturu kolena aza oqoro pore maka tinoni bi tori zaea mae tu aza. Mu ruvatia ko mu toka lameni.
30 dizendo-lhes: Ide à aldeia que está defronte, e aí, ao entrar, achareis preso um jumentinho em que ninguém jamais montou; desprendei-o e trazei-o.
31 Vei mina nanaza veidigamu ari maka tinoni, <Ei, ae za vei ko gamu korapa tu ruvatia zana?> mina gudigamu, za ari muna guni vei, <Na Bangara za nyoroguani,> muna guni,>> za gua i Jisu.
31 Se alguém vos perguntar: Por que o desprendeis? respondereis assim: O Senhor precisa dele.
32 Ko qari taloi lao ari kori sepele, ko qari lao tugu batiria ria vei putaputa tugu za pojadi i Jisu ari kori.
32 Partiram, pois, os que tinham sido enviados, e acharam conforme lhes dissera.
33 Ko totonai qari korapa ruvata tekua ari kori za na tuni dongiki, za qari lame nanazaria ria na tinoni poredia ari kori, <<Ei, ae za vei ko gamu korapa ruvatia zana?>> qari gua.
33 Enquanto desprendiam o jumentinho, os seus donos lhes perguntaram: Por que desprendeis o jumentinho?
34 Nari ari qari gua vei ari kori, <<Na Bangara za nyoroguani,>> qari gua.
34 Responderam eles: O Senhor precisa dele.
35 Qari toka laoni ti Jisu za na tuna na dongiki beto qari lovaza vakeni pa pokotona za na dia poko, beto qari vasurania i Jisu.
35 Trouxeram-no, pois, a Jesus e, lançando os seus mantos sobre o jumentinho, fizeram que Jesus montasse.
36 Totonai za korapa surana lao pa dongiki i Jisu, za qari lovazadi pa zona ria na tinoni ria na dia poko.
36 E, enquanto ele ia passando, outros estendiam no caminho os seus mantos.
37 Totonai za tata lao kamu pa Jerusalema i Jisu, pa zona gorena na Kubo pa Olive, za na minete sepele tana za qari podalai velavela vatarazaea za na Tamaza ura qari qeradi na roiti poreveveidi qari batiria.
37 Quando já ia chegando à descida do Monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos, regozijando-se, começou a louvar a Deus em alta voz, por todos os milagres que tinha visto,
38 Ari qari gua vei,
38 dizendo: Bendito o Rei que vem em nome do Senhor; paz no céu, e glória nas alturas.
39 Kaki ria na Parese pa varikamu tinoni ari qari guni vei i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, mu tokeria ria na mua sepele ko mari nogoto!>> qari gua.
39 Nisso, disseram-lhe alguns dos fariseus dentre a multidão: Mestre, repreende os teus discípulos.
40 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ma poja valeadigamu ara za gamu: vei marike vagala ria, za ria na patu makadi za pala mari velavela votu,>> za gua aza.
40 Ao que ele respondeu: Digo-vos que, se estes se calarem, as pedras clamarão.
41 Totonai za tata kamu pa Jerusalema i Jisu ko za dogoro lao ko za batia nari za lukania.
41 E quando chegou perto e viu a cidade, chorou sobre ela,
42 Ari za gua vei aza, <<Vei bu gilagilai gu ao pa ngenari za na zakazava qari vagore votua na bule za bi leana! Ba za pae pa matamu ao!
42 dizendo: Ah! se tu conhecesses, ao menos neste dia, o que te poderia trazer a paz! mas agora isso está encoberto aos teus olhos.
43 Jerusalema! Za korapa lame za na totozo mari lame na mua kana, ko mari sepo varikamuni pezo za na varilivutaimu ko mina zae tu kamua na tobana na guguzu, beto mari suvere varilivutainigo ko munake boka votu luge.
43 Porque dias virão sobre ti em que os teus inimigos te cercarão de trincheiras, e te sitiarão, e te apertarão de todos os lados,
44 Mari jegara piaria ria za na guguzu Jerusalema, beto ko mari vaukegamu za gamu gamu suvere pa leona na tobana na guguzu, beto ko kepore za maka patu pa miu ia mina varitopare kole jola, ura gamuke izongo gilagilai gamu za na totozo tonai za lame na Tamaza ko mi alogamu za gua!>> za gua i Jisu.
44 e te derribarão, a ti e aos teus filhos que dentro de ti estiverem; e não deixarão em ti pedra sobre pedra, porque não conheceste o tempo da tua visitação.
45 Beto za luge lao aza pa leona na kakabarena zelepade, ko za adu votuvotudi ria qari korapa vavaidi na zakazava,
45 Então, entrando ele no templo, começou a expulsar os que ali vendiam,
46 beto za parangaria aza ria, <<Ari tu za poja vei pa Kutikuti Tabuna za na Tamaza, <Na qua ruma za na ruma varavarana, ba gamu roiti veini na bevi tadiria na tinoni raja ikikodi gamu!> za gua,>> za gua aza.
46 dizendo-lhes: Está escrito: A minha casa será casa de oração; vós, porém, a fizestes covil de salteadores.
47 Ego ko na varituti rane za kole varivagigalai pa kakabarena zelepade i Jisu. Qari kole nyaqoa ria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tinoni matamata tadiria na tinoni Jiu za na zona vei beto mari vaukea aza qari gua.
47 E todos os dias ensinava no templo; mas os principais sacerdotes, os escribas, e os principais do povo procuravam matá-lo;
48 Ba qarike boka batia za maka zona ko bari boka roitini, ura ria doru tinoni za qari nyorogua vitivitigi ko mari nongonongorodia pa paranga ti Jisu qari gua.
48 mas não achavam meio de o fazer; porque todo o povo ficava enlevado ao ouvi-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.