Lucas 14
ghn (GHN) vs VC
1 Ego pa maka rane Minyere tonai za lao tekuteku pa ruma tana maka tiolata tadiria na Parese i Jisu, za qari kole dogoro kopukopuni ria na tinoni aza.
1 Jesus entrou num sábado em casa de um fariseu notável, para uma refeição; eles o observavam.
2 Ko za korapa ketakoi pa moena i Jisu za maka tinoni za varajani na mo ko za pugepugele na nenena na limana.
2 Havia ali um homem hidrópico.
3 Nari za nanaza laoria i Jisu ria na tinoni qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na Parese, <<Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za na varisalana pa rane Minyere, ba dai?>> za gudi.
3 Jesus dirigiu-se aos doutores da lei e aos fariseus: É permitido ou não fazer curas no dia de sábado?
4 Ba qarike vagala ria. Nari za aru tekua i Jisu za na limana na tinoni za mo ko za salania, beto za vamule kenia.
4 Eles nada disseram. Então Jesus, tomando o homem pela mão, curou-o e despediu-o.
5 Beto ari za gudi vei, <<Bi vei maka gamu za bi lotu kura pa maka baongo lavata pa rane Minyere za na nana dongiki babi maka nana bulumakau, za ae muna vei za gamu? Munake boka siqarai lao bako votuni aza pa rane Minyere tugu aza?>> za gua i Jisu.
5 Depois, dirigindo-se a eles, disse: Qual de vós que, se lhe cair o jumento ou o boi num poço, não o tira imediatamente, mesmo em dia de sábado?
6 Ba qarike boka oea ria za na nanaza tana.
6 A isto nada lhe podiam replicar.
7 Ego za tori dogoro poaria tu i Jisu ria kaki tinoni qari tasoru za qari mijamijataria na nyumunyumudi poreveveidi pa totozo tekuteku, ko za parangaria,
7 Observando também como os convivas escolhiam os primeiros lugares, propôs-lhes a seguinte parábola:
8 <<Tonai bu tasoru lao pa maka vavolo varielava ao, za muke jujuku lao pa nyumunyumuna poreveveidi, ura keta mi kolenana mule za maka tinoni za poreveveina jolanigo ao za oqoro kamu. Ko vei mina kamu liguligu aza
8 Quando fores convidado às bodas, não te sentes no primeiro lugar, pois pode ser que seja convidada outra pessoa de mais consideração do que tu,
9 za pala mina lao tamu za na tinoni kolenana vavolo, aza za sorugamu gamu kori doru, ko ari mina gunigo vei, <Qokolo, mu vakabere vani na tinoni ani za na nyumunyumuna aza,> mina gunigo. Ko tonai za pala muna kea ao beto muna gore nyumua ao za na nyumunyumuna tadiria kepore veveidi.
9 e vindo o que te convidou, te diga: Cede o lugar a este. Terias então a confusão de dever ocupar o último lugar.
10 Goto tonai bu tasoru ao za mu lao nyumu pa nyumunyumuna betobetona kepore veveina. Ko totonai mina lame za na tinoni za sorugo za pala ari mina paranga veinigo, <Qua baere, mu nyumu keza zae pa narena pani,> pala mina gunigo. Pa totozo tu aza za muna tavaporeveveina pa moedi ria doru qari tasoru ao.
10 Mas, quando fores convidado, vai tomar o último lugar, para que, quando vier o que te convidou, te diga: Amigo, passa mais para cima. Então serás honrado na presença de todos os convivas.
11 Ura na tinoni za vavalavata muleni makana za pala mina vakeai tugu na Tamaza, goto aza za vapeki muleni makana za pala mina valavatia tugu na Tamaza,>> za gua i Jisu.
11 Porque todo aquele que se exaltar será humilhado, e todo aquele que se humilhar será exaltado.
12 Beto za parangia i Jisu za na tinoni za sorua aza, <<Totonai muna vatanani ao za maka tekutekuna babi na vavolo za muke soruria gu ria na mua baere, na taimu marene, na tavitimu babi ria na tinoni izizongo qari suvere tatago. Ura ria za pala mari boka soru sogago mutugu maka totozo ao, ko tonai mari vei ria nari za mina tasoga gu za na roiti leanana qu roiti laoni ao tadiria.
12 Dizia igualmente ao que o tinha convidado: Quando deres alguma ceia, não convides os teus amigos, nem teus irmãos, nem os parentes, nem os vizinhos ricos. Porque, por sua vez, eles te convidarão e assim te retribuirão.
13 Goto tonai muna roitini maka vavolo ao za mu soruria ria tu na varivasevidi, na qao, ria qari gavere, beto ria nake batabatadi tu.
13 Mas, quando deres uma ceia, convida os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos.
14 Mina vei tu aza za muna tamana ao, ura pala marike boka soga vanigo ria aza. Goto ao za na Tamaza tu mina soga vanigo pa rane turumule tadiria na tinoni tuvizidi,>> za gua i Jisu.
14 Serás feliz porque eles não têm com que te retribuir, mas ser-te-á retribuído na ressurreição dos justos.
15 Ego ko totonai za nongoria maka ria qari somana tekuteku pa tevolo za na paranga ari, za paranga laoia aza i Jisu, <<Mina tamana valeana za na tinoni mina somana tekuteku pa vavolo pa binangara tana Tamaza,>> za gua.
15 A estas palavras, disse a Jesus um dos convidados: Feliz daquele que se sentar à mesa no Reino de Deus!
16 Nari za oea i Jisu aza, <<Maka totozo za roitini maka tinoni za maka vavolo lavata beto za soruria aza ria na kubo tinoni.
16 Respondeu-lhe Jesus: Um homem deu uma grande ceia e convidou muitas pessoas.
17 Totonai za kamua za na totozo vavolo za garunia za nana nabulu ko za lao pojadi ria na tinoni tasorudi, <Mae, lame koviria! Tori tana beto tu doru maka za,> za gua.
17 E à hora da ceia, enviou seu servo para dizer aos convidados: Vinde, tudo já está preparado.
18 Ba qari okoto podalai gonagona vapele ria doru. Ari za gua vei za na tinoni momoe, <Ara za maka iapeki kobu pezo za qa koni vaia gu, ko ba lao tu ovikia aza qa gua. Ko mu vamalumuziu gu ko manake lao somana,> za gua.
18 Mas todos, um a um, começaram a escusar-se. Disse-lhe o primeiro: Comprei um terreno e preciso sair para vê-lo; rogo-te me dês por escusado.
19 Beto maka goto mule ari za gua vei, <Ara za ka manogaputa bulumakau mari ragaragatia na geligelina pa qua inuma za qa koni vai tekuria gu, ko qa korapa nyorogua lao podekeria. Ko mu vamalumuziu ko manake lao somana,> za gua.
19 Disse outro: Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; rogo-te me dês por escusado.
20 Beto maka mule ari za gua, <Ara za qa koni varielava gu, ko pa ginuana gu aza za manake boka lao ara,> za gua.
20 Disse também um outro: Casei-me e por isso não posso ir.
21 Nari za mulenana gu za na nabulu ko za lao vavakato vani nana bangara za na veveidi doru paranga qari pojaria ria. Ko za tagigiri vikevikereni za na bangara za roitini na vavolo, ko ari za guni vei za nana nabulu, <Mu siqasiqarai tokatokaria na zona lavalavata na zona pekipekidi pa leo guguzu, ko mu toka lamedi ria na varivasevidi, na qao, nake batabatadi, beto ria qari gavere!> za gua.
21 Voltou o servo e referiu isto a seu senhor. Então, irado, o pai de família disse a seu servo: Sai, sem demora, pelas praças e pelas ruas da cidade e introduz aqui os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.
22 Pa liguna za roitini aza vei za garununi nana bangara nari za mule kamu za na nabulu, ko ari za gua vei, <Bangara, qa tori toka kamudi tu ara ria qu garununiziu ao, ba za oqoro tu pugele za na ruma,> za gua za na nabulu.
22 Disse o servo: Senhor, está feito como ordenaste e ainda há lugar.
23 Nari ari za guni vei na bangara za na nana nabulu, <Mu votu lao mule keta pa peguruna na guguzu lavata pa zona na kota pa zouna ketakoi qari suvere na tinoni, ko mu tepa vitivitigiria ria na tinoni ko mari lame vapugelia na qua ruma.
23 O senhor ordenou: Sai pelos caminhos e atalhos e obriga todos a entrar, para que se encha a minha casa.
24 Ma pojadigamu ara: kepore maka ria qa soru momoeria za mina meai iapeki ganigani pa qua vavolo!> za gua za na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
24 Pois vos digo: nenhum daqueles homens, que foram convidados, provará a minha ceia.
25 Ego totonai za korapa lalaonana i Jisu za maka minete tinoni lavata za tuti laoa, nari za balinga mule aza, ko ari za gua vei,
25 Muito povo acompanhava Jesus. Voltando-se, disse-lhes:
26 <<Na tinoni za lame taqu ba zake roqu loiria ria na tamana, na tinana, na maqotana, beto na tuna, ria na taina marene na luluna reko, beto ko nana toa tugu vei za zake pada ko mina sepele taqu za na tinoni vevei aza.
26 Se alguém vem a mim e não odeia seu pai, sua mãe, sua mulher, seus filhos, seus irmãos, suas irmãs e até a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Na tinoni zake pogozia nana korosi makana ko zake tutiziu ara za zake pada ko mina sepele taqu aza.
27 E quem não carrega a sua cruz e me segue, não pode ser meu discípulo.
28 Vei maka gamu za bi nyorogua roitini maka ruma lavata, za pala mina nyumu mae aza ko mina nguti votuni mae za na vaina na ruma, ko mina gilagilai mae za bi pada tugu za nana poata na vaokotona na ruma ba dai.
28 Quem de vós, querendo fazer uma construção, antes não se senta para calcular os gastos que são necessários, a fim de ver se tem com que acabá-la?
29 Ura vei minake vei zara aza, za pa liguna mina vaturua na kokovana beto minake boka vaokotia aza za na ruma, za pala mari au vavaledeni ria doru tinoni qari batia nana roiti aza.
29 Para que, depois que tiver lançado os alicerces e não puder acabá-la, todos os que o virem não comecem a zombar dele,
30 Pala mari paranga ria, <Koi, na bangara ani za podalaini nana ruma, ba zake boka vaokotia!> pala marigunigo ria.
30 dizendo: Este homem principiou a edificar, mas não pode terminar.
31 Ko mu nongoria mule ani ko! Na bangara za izongia ka manogaputa vuro tinoni varipera gu ba za nyorogua rajai za maka goto bangara za izongia ka rabeteputa vuro tinoni varipera, za mina nyumu mae ko mina roquroqu valeana mae tu aza. Mina roquroqu valeana ko vei mina bokanana talea aza za na bangara nari ba dai.
31 Ou qual é o rei que, estando para guerrear com outro rei, não se senta primeiro para considerar se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Ko vei mina gilagilai minake boka aza za mina garunu valaoria ria kaki nana tinoni pogozo nongoro ko mari lao gozoria za na bangara neqina tonai za korapa pa zouna tu aza, ko mina tepai aza za na bule.
32 De outra maneira, quando o outro ainda está longe, envia-lhe embaixadores para tratar da paz.
33 Ko gamu za maka moqaza podeke vei tugu. Zara za vei ko mu dogoro valeania za na pore laona na tutiqu ara beto mu tutiziu. Ura kepore maka tinoni gamu za mina boka na qua sepele vei minake boka loi betoria aza za doru nana zakazava za izongoria,>> za gua i Jisu.
33 Assim, pois, qualquer um de vós que não renuncia a tudo o que possui não pode ser meu discípulo.
34 <<Na solo za na leleana, ba tonai mina maragutu na lingilingina nari za pala minake boka tavalingilingi soga mule aza.
34 O sal é uma coisa boa, mas se ele perder o seu sabor, com que o recuperará?
35 Na solo kepore lingilingina za zake pada mina tavaroiti pa pezo babi pa nyanyao nyabodi ko na valaona pa umuma. Goto na padana za mina tagona paleni gu.
35 Não servirá nem para a terra nem para adubo, mas lançar-se-á fora. O que tem ouvidos para ouvir, ouça!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.