Lucas 14

ghn (GHN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ego pa maka rane Minyere tonai za lao tekuteku pa ruma tana maka tiolata tadiria na Parese i Jisu, za qari kole dogoro kopukopuni ria na tinoni aza.
1 Certo sábado, Jesus foi comer na casa de um líder fariseu, onde o observavam atentamente.
2 Ko za korapa ketakoi pa moena i Jisu za maka tinoni za varajani na mo ko za pugepugele na nenena na limana.
2 Estava ali um homem com o corpo muito inchado.
3 Nari za nanaza laoria i Jisu ria na tinoni qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na Parese, <<Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za na varisalana pa rane Minyere, ba dai?>> za gudi.
3 Jesus perguntou aos fariseus e aos especialistas da lei: “A lei permite ou não curar no sábado?”.
4 Ba qarike vagala ria. Nari za aru tekua i Jisu za na limana na tinoni za mo ko za salania, beto za vamule kenia.
4 Eles nada responderam, e Jesus tocou no homem enfermo, o curou e o mandou embora.
5 Beto ari za gudi vei, <<Bi vei maka gamu za bi lotu kura pa maka baongo lavata pa rane Minyere za na nana dongiki babi maka nana bulumakau, za ae muna vei za gamu? Munake boka siqarai lao bako votuni aza pa rane Minyere tugu aza?>> za gua i Jisu.
5 Depois, perguntou a eles: “Qual de vocês, se seu filho ou seu boi cair num buraco, não se apressará em tirá-lo de lá, mesmo que seja sábado?”.
6 Ba qarike boka oea ria za na nanaza tana.
6 Mais uma vez, não puderam responder.
7 Ego za tori dogoro poaria tu i Jisu ria kaki tinoni qari tasoru za qari mijamijataria na nyumunyumudi poreveveidi pa totozo tekuteku, ko za parangaria,
7 Quando Jesus observou que os convidados para o jantar procuravam ocupar os lugares de honra à mesa, deu-lhes este conselho:
8 <<Tonai bu tasoru lao pa maka vavolo varielava ao, za muke jujuku lao pa nyumunyumuna poreveveidi, ura keta mi kolenana mule za maka tinoni za poreveveina jolanigo ao za oqoro kamu. Ko vei mina kamu liguligu aza
8 “Quando você for convidado para um banquete de casamento, não ocupe o lugar de honra. E se chegar algum convidado mais importante que você?
9 za pala mina lao tamu za na tinoni kolenana vavolo, aza za sorugamu gamu kori doru, ko ari mina gunigo vei, <Qokolo, mu vakabere vani na tinoni ani za na nyumunyumuna aza,> mina gunigo. Ko tonai za pala muna kea ao beto muna gore nyumua ao za na nyumunyumuna tadiria kepore veveidi.
9 O anfitrião virá e dirá: ‘Dê o seu lugar a esta pessoa’, e você, envergonhado, terá de sentar-se no último lugar da mesa.
10 Goto tonai bu tasoru ao za mu lao nyumu pa nyumunyumuna betobetona kepore veveina. Ko totonai mina lame za na tinoni za sorugo za pala ari mina paranga veinigo, <Qua baere, mu nyumu keza zae pa narena pani,> pala mina gunigo. Pa totozo tu aza za muna tavaporeveveina pa moedi ria doru qari tasoru ao.
10 “Em vez disso, ocupe o lugar menos importante à mesa. Assim, quando o anfitrião o vir, dirá: ‘Amigo, temos um lugar melhor para você!’. Então você será honrado diante de todos os convidados.
11 Ura na tinoni za vavalavata muleni makana za pala mina vakeai tugu na Tamaza, goto aza za vapeki muleni makana za pala mina valavatia tugu na Tamaza,>> za gua i Jisu.
11 Pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados”.
12 Beto za parangia i Jisu za na tinoni za sorua aza, <<Totonai muna vatanani ao za maka tekutekuna babi na vavolo za muke soruria gu ria na mua baere, na taimu marene, na tavitimu babi ria na tinoni izizongo qari suvere tatago. Ura ria za pala mari boka soru sogago mutugu maka totozo ao, ko tonai mari vei ria nari za mina tasoga gu za na roiti leanana qu roiti laoni ao tadiria.
12 Então Jesus se voltou para o anfitrião e disse: “Quando oferecer um banquete ou jantar, não convide amigos, irmãos, parentes e vizinhos ricos. Eles poderão retribuir o convite, e essa será sua única recompensa.
13 Goto tonai muna roitini maka vavolo ao za mu soruria ria tu na varivasevidi, na qao, ria qari gavere, beto ria nake batabatadi tu.
13 Em vez disso, convide os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos.
14 Mina vei tu aza za muna tamana ao, ura pala marike boka soga vanigo ria aza. Goto ao za na Tamaza tu mina soga vanigo pa rane turumule tadiria na tinoni tuvizidi,>> za gua i Jisu.
14 Assim, na ressurreição dos justos, você será recompensado por ter convidado aqueles que não podiam lhe retribuir”.
15 Ego ko totonai za nongoria maka ria qari somana tekuteku pa tevolo za na paranga ari, za paranga laoia aza i Jisu, <<Mina tamana valeana za na tinoni mina somana tekuteku pa vavolo pa binangara tana Tamaza,>> za gua.
15 Ao ouvir isso, um homem que estava à mesa com Jesus exclamou: “Feliz será aquele que participar do banquete no reino de Deus!”.
16 Nari za oea i Jisu aza, <<Maka totozo za roitini maka tinoni za maka vavolo lavata beto za soruria aza ria na kubo tinoni.
16 Jesus respondeu com a seguinte parábola: “Certo homem preparou um grande banquete e enviou muitos convites.
17 Totonai za kamua za na totozo vavolo za garunia za nana nabulu ko za lao pojadi ria na tinoni tasorudi, <Mae, lame koviria! Tori tana beto tu doru maka za,> za gua.
17 Quando estava tudo pronto, mandou seu servo dizer aos convidados: ‘Venham, o banquete está pronto’.
18 Ba qari okoto podalai gonagona vapele ria doru. Ari za gua vei za na tinoni momoe, <Ara za maka iapeki kobu pezo za qa koni vaia gu, ko ba lao tu ovikia aza qa gua. Ko mu vamalumuziu gu ko manake lao somana,> za gua.
18 Mas todos eles deram desculpas. Um disse: ‘Acabei de comprar um campo e preciso inspecioná-lo. Peço que me desculpe’.
19 Beto maka goto mule ari za gua vei, <Ara za ka manogaputa bulumakau mari ragaragatia na geligelina pa qua inuma za qa koni vai tekuria gu, ko qa korapa nyorogua lao podekeria. Ko mu vamalumuziu ko manake lao somana,> za gua.
19 Outro disse: ‘Acabei de comprar cinco juntas de bois e quero experimentá-las. Sinto muito’.
20 Beto maka mule ari za gua, <Ara za qa koni varielava gu, ko pa ginuana gu aza za manake boka lao ara,> za gua.
20 Ainda outro disse: ‘Acabei de me casar e não posso ir’.
21 Nari za mulenana gu za na nabulu ko za lao vavakato vani nana bangara za na veveidi doru paranga qari pojaria ria. Ko za tagigiri vikevikereni za na bangara za roitini na vavolo, ko ari za guni vei za nana nabulu, <Mu siqasiqarai tokatokaria na zona lavalavata na zona pekipekidi pa leo guguzu, ko mu toka lamedi ria na varivasevidi, na qao, nake batabatadi, beto ria qari gavere!> za gua.
21 “O servo voltou e informou a seu senhor o que tinham dito. Ele ficou furioso e ordenou: ‘Vá depressa pelas ruas e becos da cidade e convide os pobres, os aleijados, os cegos e os mancos’.
22 Pa liguna za roitini aza vei za garununi nana bangara nari za mule kamu za na nabulu, ko ari za gua vei, <Bangara, qa tori toka kamudi tu ara ria qu garununiziu ao, ba za oqoro tu pugele za na ruma,> za gua za na nabulu.
22 Depois de cumprir essa ordem, o servo informou: ‘Ainda há lugar para mais gente’.
23 Nari ari za guni vei na bangara za na nana nabulu, <Mu votu lao mule keta pa peguruna na guguzu lavata pa zona na kota pa zouna ketakoi qari suvere na tinoni, ko mu tepa vitivitigiria ria na tinoni ko mari lame vapugelia na qua ruma.
23 Então o senhor disse: ‘Vá pelas estradas do campo e junto às cercas entre as videiras e insista com todos que encontrar para que venham, de modo que minha casa fique cheia.
24 Ma pojadigamu ara: kepore maka ria qa soru momoeria za mina meai iapeki ganigani pa qua vavolo!> za gua za na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
24 Pois nenhum dos que antes foram convidados provará do meu banquete’”.
25 Ego totonai za korapa lalaonana i Jisu za maka minete tinoni lavata za tuti laoa, nari za balinga mule aza, ko ari za gua vei,
25 Uma grande multidão seguia Jesus, que se voltou para ela e disse:
26 <<Na tinoni za lame taqu ba zake roqu loiria ria na tamana, na tinana, na maqotana, beto na tuna, ria na taina marene na luluna reko, beto ko nana toa tugu vei za zake pada ko mina sepele taqu za na tinoni vevei aza.
26 “Se alguém que me segue amar pai e mãe, esposa e filhos, irmãos e irmãs, e até mesmo a própria vida, mais que a mim, não pode ser meu discípulo.
27 Na tinoni zake pogozia nana korosi makana ko zake tutiziu ara za zake pada ko mina sepele taqu aza.
27 E, se não tomar sua cruz e me seguir, não pode ser meu discípulo.
28 Vei maka gamu za bi nyorogua roitini maka ruma lavata, za pala mina nyumu mae aza ko mina nguti votuni mae za na vaina na ruma, ko mina gilagilai mae za bi pada tugu za nana poata na vaokotona na ruma ba dai.
28 “Quem começa a construir uma torre sem antes calcular o custo e ver se possui dinheiro suficiente para terminá-la?
29 Ura vei minake vei zara aza, za pa liguna mina vaturua na kokovana beto minake boka vaokotia aza za na ruma, za pala mari au vavaledeni ria doru tinoni qari batia nana roiti aza.
29 Pois, se completar apenas os alicerces e ficar sem dinheiro, todos rirão dele,
30 Pala mari paranga ria, <Koi, na bangara ani za podalaini nana ruma, ba zake boka vaokotia!> pala marigunigo ria.
30 dizendo: ‘Esse aí começou a construir, mas não conseguiu terminar!’.
31 Ko mu nongoria mule ani ko! Na bangara za izongia ka manogaputa vuro tinoni varipera gu ba za nyorogua rajai za maka goto bangara za izongia ka rabeteputa vuro tinoni varipera, za mina nyumu mae ko mina roquroqu valeana mae tu aza. Mina roquroqu valeana ko vei mina bokanana talea aza za na bangara nari ba dai.
31 “Ou que rei iria à guerra sem antes avaliar se seu exército de dez mil poderia derrotar os vinte mil que vêm contra ele?
32 Ko vei mina gilagilai minake boka aza za mina garunu valaoria ria kaki nana tinoni pogozo nongoro ko mari lao gozoria za na bangara neqina tonai za korapa pa zouna tu aza, ko mina tepai aza za na bule.
32 E, se concluir que não, o rei enviará uma delegação para negociar um acordo de paz enquanto o inimigo está longe.
33 Ko gamu za maka moqaza podeke vei tugu. Zara za vei ko mu dogoro valeania za na pore laona na tutiqu ara beto mu tutiziu. Ura kepore maka tinoni gamu za mina boka na qua sepele vei minake boka loi betoria aza za doru nana zakazava za izongoria,>> za gua i Jisu.
33 Da mesma forma, ninguém pode se tornar meu discípulo sem abrir mão de tudo que possui.
34 <<Na solo za na leleana, ba tonai mina maragutu na lingilingina nari za pala minake boka tavalingilingi soga mule aza.
34 “O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez?
35 Na solo kepore lingilingina za zake pada mina tavaroiti pa pezo babi pa nyanyao nyabodi ko na valaona pa umuma. Goto na padana za mina tagona paleni gu.
35 O sal sem sabor não serve nem para o solo nem para adubo; é jogado fora. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.