Lucas 12
ghn (GHN) vs NTLH
1 Ego totonai za qari varikamu lao tana zoku vuro tinoni. Ko qari korapa varivaritete kalekale tu makadi, za paranga momoeria i Jisu ria na nana sepele, <<Muna balauni gamu za na toa vavabata sekeseke tadiria na Parese za vei na vavakovuruni palava.
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Ura na zakazava za tatuki tari za mina tatakele votu, beto na roquroqu tagolomona za pala mina tagilagila tadiria na tinoni.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Aza gamu variparaparangani gamu pa rorodomona za mu velavelani pa kabekaberena ko mi tanongoro, beto ko aza gamu varimanamanazani pa leo lose za mina tavelavela pa are ruma,>> za gua i Jisu.
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 <<Ego ma pojadigamu, ka viza qua baere, muke matagutudi ria qari boka vaukea na tini gu ba pa liguna aza za qarike boka roitini mule maka zakazava ikerena pa miu toa.
4 Jesus continuou:
5 Ba ma ule vadigamu ara za aza vei mu matagutuni gamu. Mu matagutuni za na Tamaza, aza tu za kolenana na nana neqi ko pa liguna za vaukea aza na tini za pala mina boka valaogamu tugu vei pa iku pa heli. Na zozotona ani ko aza za mu matagutuni gamu!
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 Na tagilagilana za na laedi ka lima pitikole za kori moqaza pene gu! Ba kepore maka ria za roqu mumani na Tamaza.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Goto gamu za na vurungumiu gu pa batumiu ba za tori gilagila betorianana tu na ngutidi na Tamaza. Ko za vei za muke matagutu. Ura gamu za gamu poreveveina joladi zoku ngavulu pitikole!>> za gua i Jisu.
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 <<Ma poja valeadigamu ara za gamu: na tinoni za ule votuniziu ara pa moedi ria na tinoni ko aza za maka taqu za gua, za pala mina ule votuni tugu na Tuna na Tinoni pa moedi ria na mateana tana Tamaza aza.
8 Jesus disse ainda:
9 Goto na tinoni za kilu paleniziu ara pa moedi ria na tinoni, za pala mina kilu paleni tugu pa moedi ria na mateana tana Tamaza na Tuna na Tinoni aza.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 Na tinoni za paranga vasela laoia na Tuna na Tinoni za mina boka taleozoni gu. Goto na tinoni za vamoroania na Ongu Tabuna za minake izongo taleozoni zozoto aza.
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 Tonai mari toka ragata laodigamu pa varituti pa ruma varivarikamuna, pa moedi ria na bangara babi na qavuna, za munake roquroqu mamatani ae mami paranga vei babi na za mami pojai za mami talegaza muna gua.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Ura pala na Ongu Tabuna tu mina ule vadigamu pa totozo aza ria na paranga tuvizidi muna pojaria gamu,>> za gua i Jisu.
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Ego maka tinoni pa varikamu minete tinoni za ari za guni vei i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, mu pojani na tugaqu marene ko mi pikata vaniziu na izizongo za loi vakole vadigami na tamamami,>> za guni.
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Qokolo, nake qua roiti ara za mana pitugamu beto mana pikata vadigamu na miu zakazava gamu izongoria gamu kori!>> za guni.
14 Jesus disse:
15 Beto ari za gudi vei i Jisu ria doru, <<Mu kopu muledigamu! Muke vapugeleni na nyoroguana na izizongo za na miu toa. Ura na toa tana tinoni za zake kole pa pugele zokuna na nana izizongo,>> za gua.
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Beto za pojadi za na vavakato vavapada ani: <<Kolenana za maka tinoni izizongo ko na nana pezo za masuru valeana.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Za kole varipera na roquna makana aza, ari za gua vei, <Kepore mule za ketakoi vei mana vakoledi na qua vuvua mana tekuria pa qua inuma ara. Ko na za beka za mana roitini ara?> za gua.
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 Beto ari za gua vei mule, <Leana, ari gu mana roiti vei ara. Mana jegara paledi ria na qua ruma vavakoleni ganiganina ko mana roiti valavataria. Ko ketakoi za mana vakoledi na gequ ganigani mana tekudi pa qua inuma beto kaki qua zakazava mule.>
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Beto za ari mana paranga veiniziu makaqu, <Marene! koviria tu za vavagua za na mua toa! Qari kubo jola na mua zakazava leadi na padana na kubo aoro. Mu pekipekini gu, mu tekuteku beto mu bukubuku vapotepotegemu, beto mu suvere qeraqeramua!> managuniziu,>> za gua za na tinoni izizongo.
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 Ba ari za guni vei na Tamaza aza, <<Na duviduvili ao! Pa bongi tugu ani mina tateku pale za na toa tamu. Ko i zei mina izongoria ria na mua zakazava qu buti varikamudi zara?>> za guni.
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 <<Ko zara pala mina vei za na tinoni za boko varikamu nana zakazava makana pa pezo ba zake izizongo pa dogodogoro tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
21 Jesus concluiu:
22 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Ko za vei zara za ara ma pojadigamu: muke kole mamatani na miu toa beto na za muna gania, babi na tinimiu beto na za muna pokoni.
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 Na miu toa za poreveveina jolani na ganigani, beto na tinimiu za poreveveina jolani na poko.
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 Mu dogoro laoria ria na manugu qari tatava ko! Ria za qarike umuma beto qarike ababu, beto za kepore tugu vei na dia ruma vavavakoleni ganiganina, ba na Tamaza za vatekutekuria gu ria! Ba gamu tu za gamu poreveveina joladi ria na manugu tatatavadi!
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 I zei gamu tonai za kole suvere takulanga nari za tori boka vakakazia mae tu iapeki za na nana toa? Bi mija tugu!
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Ko vei muna oqoro boka roitini gamu za maka zakazava peki vei zara, nari za ae za vei gamu korapa takulangadi mule kaki goto zakazava?
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 Mu dogoro laoria ria na gavoro pirudi ko! Qarike pavu taleni na roiti beto qarike pitipitidia poko ria. Ba ma poja valeadigamu ara za gamu: pa doruna na izizongo ti Solomone na bangara, za kepore maka poko tana za bi batabata leana vei maka ria na gavoro ari.
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Ria gu na gavoro qarike toa vazovai beto qari tagona lao pale pa iku ba za vapokopokoria tugu na Tamaza ria. Ba gamu za gamu poreveveina joladi ria na gavoro, ko za zozoto jola za pala mina vapokopokogamu aza. Za peki jola na miu rangerange za gamu!
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 Ko zara za vei za, muke nyaqo gojogojoria doru totozo gamu za na zakaza muna gania na bukua beto mike rabeke na miu roquroqu.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Ura ria doru zakazava ari za ria na tinoni rodomo pa kasia guguzu za qari nyaqo vitivitigiria, goto gamu na tamamiu pa noka ba za tori gilagila betorianana tu za muna toadi gamu ria na zakazava veveidi ari.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Goto gamu za mu nyaqo momoea mae tu na binangara tana Tamaza, beto mina vadigamu aza ria doru zakazava veveidi ari,>> za gua i Jisu.
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 <<Muke matagutu, qua minete, ura na Tamamiu pa noka za na nana binangara tu ba za tori valeanaia tu ko mina iadigamu.
32 Jesus continuou:
33 Mu vavaidi ria na miu izizongo beto na poatadi za mu iadi ria qari golaba. Mu tekua na pausu aza zake boka taunyara mumutu, aza za na izizongo pa noka ketakoi minake boka murimuri, kepore na tinoni mari boka ikoa, beto na tamo minake boka ganiria.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Ura ketakoi qari kole na miu izizongo za ketakoi tugu qari kole za na bulomiu,>> za gua i Jisu.
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 <<Mu suvere vanaqiti doru totozo. Mu vei ria qari saqiti vamaururia na dia poko roiti ko qari vanaqiti roiti, beto muke vakipuria na miu juke.
35 E Jesus disse ainda:
36 Mu suvere gelegele vei ria na nabulu qari korapa adonia na mule lamena na dia bangara za lao somana pa vavolo varielava. Ko totonai mina mule lame ko mina kikia pa atakamana, za mari siqarai revanga vani na atakamana.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Mari qera ria na nabulu ria totonai za lame kamu na dia bangara za qari korapa suvere gelegeleni aza! Ma poja zozotodigamu ara gamu: mina vazaea aza za nana poko ninabulu, mina valao adonoria pa tevolo ari ka viza nabulu ari ko mina vatana vadi na tekutekuna ko mari tekuteku.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Ko vei bi na korapa bongi tu za babi na jola korapa bongi tu za bi mule lame batiria bari korapa gelegeleni, nari za mari qera tugu ria.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 Mu nongoro vakoititia ani! Vei bi tori gilagila momoea tu na tinoni kolenana ruma za na totozo lame tana tinoni ikikona za pala minake boka pururu luge laoia na tinoni ikikona za nana ruma.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Ko zara za vei za gamu ba mu kole suvere vanaqiti. Ura na Tuna na Tinoni za pala mina mule lame pa totozo gamuke rove veini mina lame,>> za gua i Jisu.
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Nari ari za gua vei i Pita, <<Bangara, tadigami na sepele gu qu guni ao za na vavakato vavapada ani, ba tadigami doru tinoni tugu?>> za gua.
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Nari ari za gua vei za na Bangara, <<I zei za na nabulu tarangena beto na tavagigalana? Aza tugu za na nabulu mina vatiolatai na bangara ko aza za mina kopuni nana ruma beto mina iadi mule na ganigani ria kaki nana nabulu pa totozo tamijatana.
42 O Senhor respondeu:
43 Mina qera za na nabulu aza vei mina korapa roiti valeana vei zara aza totonai mina mule lame batia na nana bangara.
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Ara ma poja valeadigamu zozoto: mina vatiolata lavatia na nana bangara za na tinoni aza, beto mina vakopudi dorudi nana izizongo.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 Ba vei bi roquroqu za na tinoni aza, <Koi, pala minake oqanai mule za na qua bangara,> bi gua, ko bi podalai majamaja laolamedi ria na nabulu marene beto na nabulu reko, beto bi kole gu ngojangoja vapotepotegana beto bi kole bukubuku vadigedigereni gu,
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 nari za totonai mina korapa gu roiti vei aza zara pa rane na totozo zake rove veini mina mule na nana bangara. Pala mina vakilasa valeania na bangara aza, beto mina gona laoni tadiria qarike vakepore zozotoa na Tamaza.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 Ko na nabulu za gilagilainana aza vei za nyoroguani na nana bangara ba zake vanaqiti beto zake roitini aza vei za nyoroguani nana bangara, za mina tapiqopiqolo valeana aza.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Goto na nabulu zake gilagilai na manugu za nyoroguani na nana bangara, ko za roitini aza bi boka tapiqoloni, za pala minake loka neqina za na piqolo mina tekua aza. Ba aza za ia vakubokubo vani na Tamaza ko mina kopudi, za na kubokubona tugu za nyoroguani ko mina variiani na tinoni aza. Ko aza za taiani na zokuna za pala na zokuna tugu za mari tepani ria na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 <<Na iku tu za qa pogozo lagereni ara pa pezo, ko na qua nyorogua za bi oqanai toa vuruvurungu tu aza qa gua!
49 Jesus continuou:
50 Ba maka paputaiso vitigi za pala mana lugea mae ara, ko aza za qa korapa takulangani ara tinganai mina jola tu aza.
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 Keta mu roquroqua gamu za na bule za qa pogozo lameni ara pa pezo keta mu gua. Dai! Ma pojadigamu: Nake bule za qa pogozo lameni ara, goto na varipikatai tu.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Podalai koviria za vei ari ka lima za pa maka puku tatamana za pala mari varipikatai ko ari kue pala mari taleria ari kori, ari kori mari taleria ari kue.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Pala mari varipikatai ko na tamadi mina kanai na tudi marene, na tudi marene mina kanai na tamadi. Na tinadi mina kanai na tudi reko, na tudi reko mina kanai na tinadi. Na tinadi za mina kanai na nana roroto reko roadi, na roroto reko roadi za mina kanai na roadi reko,>> za gua i Jisu.
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Beto za paranga laoria i Jisu ria na minete tinoni, <<Aza tugu gamu batia gamu za na pauku za lame vei pa kale suvu tapo, nari za gamuke oriavo tugu paranga vei ari za gamu, <Koi, pala mina lame za na qolapezo,> gamu gua, nari za okoro tugu za na kota.
54 Jesus disse também ao povo:
55 Beto aza tugu gamu turu bata lao vei pa suvu tapo ko gamu vagilagilai na gava za raja keta pa kale merimiu, za gamu paranga za gamu, <Koi, pala mina dadanga za na kota,> gamu gua, nari za dadanga tugu za na kota.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 Na tinoni vavabata sekesekemiu za gamu! Gamu boka dogoro gilagilai gamu za na rijodi beto na kanokodi na pezo beto na vavagalo kota, ba ae za vei ko gamuke boka tu dogoro gilagilai gamu za na roiti za roitidi na Tamaza pa totozo ani?>> za gua i Jisu.
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 <<Beto ae za vei ko gamuke boka tu dogoro pikatia makamiu gamu za na roiti tuvizina?
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Tonai qu korapa lalaomiu tana tinoni varituti za gamu kori na mua kana, za mu podeke vitivitigia ko mu vatuvizi momoea ko mu popoa mae tu za na mua tapata tonai qu oqoro lao ao pa varituti. Ura vei manake vei, za pala muna tatoka lao tana tinoni za roitini na varivarituti, ko na tinoni za varivarituti aza mina valaogo tana tinoni kopu ruma varipiu, beto ko na tinoni kopu mina valugego pa ruma varipiu ao.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Ko ma poja veinigo ari ara ao: pala munake votu pa ruma varipiu ao, tinganai muna lipu vaokotia ao za na padana qu tavakilasani,>> za gua i Jisu.
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.