Lucas 12

ghn (GHN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ego totonai za qari varikamu lao tana zoku vuro tinoni. Ko qari korapa varivaritete kalekale tu makadi, za paranga momoeria i Jisu ria na nana sepele, <<Muna balauni gamu za na toa vavabata sekeseke tadiria na Parese za vei na vavakovuruni palava.
1 Ajuntando-se entretanto muitos milhares de pessoas, de sorte que se atropelavam uns aos outros, começou Jesus a dizer primeiro aos seus discípulos: Acautelai-vos do fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Ura na zakazava za tatuki tari za mina tatakele votu, beto na roquroqu tagolomona za pala mina tagilagila tadiria na tinoni.
2 Mas nada há encoberto, que não haja de ser descoberto; nem oculto, que não haja de ser conhecido.
3 Aza gamu variparaparangani gamu pa rorodomona za mu velavelani pa kabekaberena ko mi tanongoro, beto ko aza gamu varimanamanazani pa leo lose za mina tavelavela pa are ruma,>> za gua i Jisu.
3 Porquanto tudo o que em trevas dissestes, à luz será ouvido; e o que falaste ao ouvido no gabinete, dos eirados será apregoado.
4 <<Ego ma pojadigamu, ka viza qua baere, muke matagutudi ria qari boka vaukea na tini gu ba pa liguna aza za qarike boka roitini mule maka zakazava ikerena pa miu toa.
4 Digo-vos, amigos meus: Não temais os que matam o corpo, e depois disso nada mais podem fazer.
5 Ba ma ule vadigamu ara za aza vei mu matagutuni gamu. Mu matagutuni za na Tamaza, aza tu za kolenana na nana neqi ko pa liguna za vaukea aza na tini za pala mina boka valaogamu tugu vei pa iku pa heli. Na zozotona ani ko aza za mu matagutuni gamu!
5 Mas eu vos mostrarei a quem é que deveis temer; temei aquele que, depois de matar, tem poder para lançar no inferno; sim, digo, a esse temei.
6 Na tagilagilana za na laedi ka lima pitikole za kori moqaza pene gu! Ba kepore maka ria za roqu mumani na Tamaza.
6 Não se vendem cinco passarinhos por dois asses? E nenhum deles está esquecido diante de Deus.
7 Goto gamu za na vurungumiu gu pa batumiu ba za tori gilagila betorianana tu na ngutidi na Tamaza. Ko za vei za muke matagutu. Ura gamu za gamu poreveveina joladi zoku ngavulu pitikole!>> za gua i Jisu.
7 Mas até os cabelos da vossa cabeça estão todos contados. Não temais, pois mais valeis vós do que muitos passarinhos.
8 <<Ma poja valeadigamu ara za gamu: na tinoni za ule votuniziu ara pa moedi ria na tinoni ko aza za maka taqu za gua, za pala mina ule votuni tugu na Tuna na Tinoni pa moedi ria na mateana tana Tamaza aza.
8 E digo-vos que todo aquele que me confessar diante dos homens, também o Filho do homem o confessará diante dos anjos de Deus;
9 Goto na tinoni za kilu paleniziu ara pa moedi ria na tinoni, za pala mina kilu paleni tugu pa moedi ria na mateana tana Tamaza na Tuna na Tinoni aza.
9 mas quem me negar diante dos homens, será negado diante dos anjos de Deus.
10 Na tinoni za paranga vasela laoia na Tuna na Tinoni za mina boka taleozoni gu. Goto na tinoni za vamoroania na Ongu Tabuna za minake izongo taleozoni zozoto aza.
10 E a todo aquele que proferir uma palavra contra o Filho do homem, isso lhe será perdoado; mas ao que blasfemar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado.
11 Tonai mari toka ragata laodigamu pa varituti pa ruma varivarikamuna, pa moedi ria na bangara babi na qavuna, za munake roquroqu mamatani ae mami paranga vei babi na za mami pojai za mami talegaza muna gua.
11 Quando, pois, vos levarem às sinagogas, aos magistrados e às autoridades, não estejais solícitos de como ou do que haveis de responder, nem do que haveis de dizer.
12 Ura pala na Ongu Tabuna tu mina ule vadigamu pa totozo aza ria na paranga tuvizidi muna pojaria gamu,>> za gua i Jisu.
12 Porque o Espírito Santo vos ensinará na mesma hora o que deveis dizer.
13 Ego maka tinoni pa varikamu minete tinoni za ari za guni vei i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, mu pojani na tugaqu marene ko mi pikata vaniziu na izizongo za loi vakole vadigami na tamamami,>> za guni.
13 Disse-lhe alguém dentre a multidão: Mestre, dize a meu irmão que reparte comigo a herança.
14 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Qokolo, nake qua roiti ara za mana pitugamu beto mana pikata vadigamu na miu zakazava gamu izongoria gamu kori!>> za guni.
14 Mas ele lhe respondeu: Homem, quem me constituiu a mim juiz ou repartidor entre vós?
15 Beto ari za gudi vei i Jisu ria doru, <<Mu kopu muledigamu! Muke vapugeleni na nyoroguana na izizongo za na miu toa. Ura na toa tana tinoni za zake kole pa pugele zokuna na nana izizongo,>> za gua.
15 E disse ao povo: Acautelai-vos e guardai-vos de toda espécie de cobiça; porque a vida do homem não consiste na abundância das coisas que possui.
16 Beto za pojadi za na vavakato vavapada ani: <<Kolenana za maka tinoni izizongo ko na nana pezo za masuru valeana.
16 Propôs-lhes então uma parábola, dizendo: O campo de um homem rico produzira com abundância;
17 Za kole varipera na roquna makana aza, ari za gua vei, <Kepore mule za ketakoi vei mana vakoledi na qua vuvua mana tekuria pa qua inuma ara. Ko na za beka za mana roitini ara?> za gua.
17 e ele arrazoava consigo, dizendo: Que farei? Pois não tenho onde recolher os meus frutos.
18 Beto ari za gua vei mule, <Leana, ari gu mana roiti vei ara. Mana jegara paledi ria na qua ruma vavakoleni ganiganina ko mana roiti valavataria. Ko ketakoi za mana vakoledi na gequ ganigani mana tekudi pa qua inuma beto kaki qua zakazava mule.>
18 Disse então: Farei isto: derribarei os meus celeiros e edificarei outros maiores, e ali recolherei todos os meus cereais e os meus bens;
19 Beto za ari mana paranga veiniziu makaqu, <Marene! koviria tu za vavagua za na mua toa! Qari kubo jola na mua zakazava leadi na padana na kubo aoro. Mu pekipekini gu, mu tekuteku beto mu bukubuku vapotepotegemu, beto mu suvere qeraqeramua!> managuniziu,>> za gua za na tinoni izizongo.
19 e direi à minha alma: Alma, tens em depósito muitos bens para muitos anos; descansa, come, bebe, regala-te.
20 Ba ari za guni vei na Tamaza aza, <<Na duviduvili ao! Pa bongi tugu ani mina tateku pale za na toa tamu. Ko i zei mina izongoria ria na mua zakazava qu buti varikamudi zara?>> za guni.
20 Mas Deus lhe disse: Insensato, esta noite te pedirão a tua alma; e o que tens preparado, para quem será?
21 <<Ko zara pala mina vei za na tinoni za boko varikamu nana zakazava makana pa pezo ba zake izizongo pa dogodogoro tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
21 Assim é aquele que para si ajunta tesouros, e não é rico para com Deus.
22 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Ko za vei zara za ara ma pojadigamu: muke kole mamatani na miu toa beto na za muna gania, babi na tinimiu beto na za muna pokoni.
22 E disse aos seus discípulos: Por isso vos digo: Não estejais ansiosos quanto à vossa vida, pelo que haveis de comer, nem quanto ao corpo, pelo que haveis de vestir.
23 Na miu toa za poreveveina jolani na ganigani, beto na tinimiu za poreveveina jolani na poko.
23 Pois a vida é mais do que o alimento, e o corpo mais do que o vestuário.
24 Mu dogoro laoria ria na manugu qari tatava ko! Ria za qarike umuma beto qarike ababu, beto za kepore tugu vei na dia ruma vavavakoleni ganiganina, ba na Tamaza za vatekutekuria gu ria! Ba gamu tu za gamu poreveveina joladi ria na manugu tatatavadi!
24 Considerai os corvos, que não semeiam nem ceifam; não têm despensa nem celeiro; contudo, Deus os alimenta. Quanto mais não valeis vós do que as aves!
25 I zei gamu tonai za kole suvere takulanga nari za tori boka vakakazia mae tu iapeki za na nana toa? Bi mija tugu!
25 Ora, qual de vós, por mais ansioso que esteja, pode acrescentar um côvado à sua estatura?
26 Ko vei muna oqoro boka roitini gamu za maka zakazava peki vei zara, nari za ae za vei gamu korapa takulangadi mule kaki goto zakazava?
26 Porquanto, se não podeis fazer nem as coisas mínimas, por que estais ansiosos pelas outras?
27 Mu dogoro laoria ria na gavoro pirudi ko! Qarike pavu taleni na roiti beto qarike pitipitidia poko ria. Ba ma poja valeadigamu ara za gamu: pa doruna na izizongo ti Solomone na bangara, za kepore maka poko tana za bi batabata leana vei maka ria na gavoro ari.
27 Considerai os lírios, como crescem; não trabalham, nem fiam; contudo vos digo que nem mesmo Salomão, em toda a sua glória, se vestiu como um deles.
28 Ria gu na gavoro qarike toa vazovai beto qari tagona lao pale pa iku ba za vapokopokoria tugu na Tamaza ria. Ba gamu za gamu poreveveina joladi ria na gavoro, ko za zozoto jola za pala mina vapokopokogamu aza. Za peki jola na miu rangerange za gamu!
28 Se, pois, Deus assim veste a erva que hoje está no campo e amanhã é lançada no forno, quanto mais vós, homens de pouca fé?
29 Ko zara za vei za, muke nyaqo gojogojoria doru totozo gamu za na zakaza muna gania na bukua beto mike rabeke na miu roquroqu.
29 Não procureis, pois, o que haveis de comer, ou o que haveis de beber, e não andeis preocupados.
30 Ura ria doru zakazava ari za ria na tinoni rodomo pa kasia guguzu za qari nyaqo vitivitigiria, goto gamu na tamamiu pa noka ba za tori gilagila betorianana tu za muna toadi gamu ria na zakazava veveidi ari.
30 Porque a todas estas coisas os povos do mundo procuram; mas vosso Pai sabe que precisais delas.
31 Goto gamu za mu nyaqo momoea mae tu na binangara tana Tamaza, beto mina vadigamu aza ria doru zakazava veveidi ari,>> za gua i Jisu.
31 Buscai antes o seu reino, e estas coisas vos serão acrescentadas.
32 <<Muke matagutu, qua minete, ura na Tamamiu pa noka za na nana binangara tu ba za tori valeanaia tu ko mina iadigamu.
32 Não temas, ó pequeno rebanho! porque a vosso Pai agradou dar-vos o reino.
33 Mu vavaidi ria na miu izizongo beto na poatadi za mu iadi ria qari golaba. Mu tekua na pausu aza zake boka taunyara mumutu, aza za na izizongo pa noka ketakoi minake boka murimuri, kepore na tinoni mari boka ikoa, beto na tamo minake boka ganiria.
33 Vendei o que possuís, e dai esmolas. Fazei para vós bolsas que não envelheçam; tesouro nos céus que jamais acabe, aonde não chega ladrão e a traça não rói.
34 Ura ketakoi qari kole na miu izizongo za ketakoi tugu qari kole za na bulomiu,>> za gua i Jisu.
34 Porque, onde estiver o vosso tesouro, aí estará também o vosso coração.
35 <<Mu suvere vanaqiti doru totozo. Mu vei ria qari saqiti vamaururia na dia poko roiti ko qari vanaqiti roiti, beto muke vakipuria na miu juke.
35 Estejam cingidos os vossos lombos e acesas as vossas candeias;
36 Mu suvere gelegele vei ria na nabulu qari korapa adonia na mule lamena na dia bangara za lao somana pa vavolo varielava. Ko totonai mina mule lame ko mina kikia pa atakamana, za mari siqarai revanga vani na atakamana.
36 e sede semelhantes a homens que esperam o seu senhor, quando houver de voltar das bodas, para que, quando vier e bater, logo possam abrir-lhe.
37 Mari qera ria na nabulu ria totonai za lame kamu na dia bangara za qari korapa suvere gelegeleni aza! Ma poja zozotodigamu ara gamu: mina vazaea aza za nana poko ninabulu, mina valao adonoria pa tevolo ari ka viza nabulu ari ko mina vatana vadi na tekutekuna ko mari tekuteku.
37 Bem-aventurados aqueles servos, aos quais o senhor, quando vier, achar vigiando! Em verdade vos digo que se cingirá, e os fará reclinar-se à mesa e, chegando-se, os servirá.
38 Ko vei bi na korapa bongi tu za babi na jola korapa bongi tu za bi mule lame batiria bari korapa gelegeleni, nari za mari qera tugu ria.
38 Quer venha na segunda vigília, quer na terceira, bem-aventurados serão eles, se assim os achar.
39 Mu nongoro vakoititia ani! Vei bi tori gilagila momoea tu na tinoni kolenana ruma za na totozo lame tana tinoni ikikona za pala minake boka pururu luge laoia na tinoni ikikona za nana ruma.
39 Sabei, porém, isto: se o dono da casa soubesse a que hora havia de vir o ladrão, vigiaria e não deixaria minar a sua casa.
40 Ko zara za vei za gamu ba mu kole suvere vanaqiti. Ura na Tuna na Tinoni za pala mina mule lame pa totozo gamuke rove veini mina lame,>> za gua i Jisu.
40 Estai vós também apercebidos; porque, numa hora em que não penseis, virá o Filho do homem.
41 Nari ari za gua vei i Pita, <<Bangara, tadigami na sepele gu qu guni ao za na vavakato vavapada ani, ba tadigami doru tinoni tugu?>> za gua.
41 Então Pedro perguntou: Senhor, dizes essa parábola a nós, ou também a todos?
42 Nari ari za gua vei za na Bangara, <<I zei za na nabulu tarangena beto na tavagigalana? Aza tugu za na nabulu mina vatiolatai na bangara ko aza za mina kopuni nana ruma beto mina iadi mule na ganigani ria kaki nana nabulu pa totozo tamijatana.
42 Respondeu o Senhor: Qual é, pois, o mordomo fiel e prudente, que o Senhor porá sobre os seus servos, para lhes dar a tempo a ração?
43 Mina qera za na nabulu aza vei mina korapa roiti valeana vei zara aza totonai mina mule lame batia na nana bangara.
43 Bem-aventurado aquele servo a quem o seu senhor, quando vier, achar fazendo assim.
44 Ara ma poja valeadigamu zozoto: mina vatiolata lavatia na nana bangara za na tinoni aza, beto mina vakopudi dorudi nana izizongo.
44 Em verdade vos digo que o porá sobre todos os seus bens.
45 Ba vei bi roquroqu za na tinoni aza, <Koi, pala minake oqanai mule za na qua bangara,> bi gua, ko bi podalai majamaja laolamedi ria na nabulu marene beto na nabulu reko, beto bi kole gu ngojangoja vapotepotegana beto bi kole bukubuku vadigedigereni gu,
45 Mas, se aquele servo disser em teu coração: O meu senhor tarda em vir; e começar a espancar os criados e as criadas, e a comer, a beber e a embriagar-se,
46 nari za totonai mina korapa gu roiti vei aza zara pa rane na totozo zake rove veini mina mule na nana bangara. Pala mina vakilasa valeania na bangara aza, beto mina gona laoni tadiria qarike vakepore zozotoa na Tamaza.
46 virá o senhor desse servo num dia em que não o espera, e numa hora de que não sabe, e cortá-lo-á pelo meio, e lhe dará a sua parte com os infiéis.
47 Ko na nabulu za gilagilainana aza vei za nyoroguani na nana bangara ba zake vanaqiti beto zake roitini aza vei za nyoroguani nana bangara, za mina tapiqopiqolo valeana aza.
47 O servo que soube a vontade do seu senhor, e não se aprontou, nem fez conforme a sua vontade, será castigado com muitos açoites;
48 Goto na nabulu zake gilagilai na manugu za nyoroguani na nana bangara, ko za roitini aza bi boka tapiqoloni, za pala minake loka neqina za na piqolo mina tekua aza. Ba aza za ia vakubokubo vani na Tamaza ko mina kopudi, za na kubokubona tugu za nyoroguani ko mina variiani na tinoni aza. Ko aza za taiani na zokuna za pala na zokuna tugu za mari tepani ria na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
48 mas o que não a soube, e fez coisas que mereciam castigo, com poucos açoites será castigado. Daquele a quem muito é dado, muito se lhe requererá; e a quem muito é confiado, mais ainda se lhe pedirá.
49 <<Na iku tu za qa pogozo lagereni ara pa pezo, ko na qua nyorogua za bi oqanai toa vuruvurungu tu aza qa gua!
49 Vim lançar fogo à terra; e que mais quero, se já está aceso?
50 Ba maka paputaiso vitigi za pala mana lugea mae ara, ko aza za qa korapa takulangani ara tinganai mina jola tu aza.
50 Há um batismo em que hei de ser batizado; e como me angustio até que venha a cumprir-se!
51 Keta mu roquroqua gamu za na bule za qa pogozo lameni ara pa pezo keta mu gua. Dai! Ma pojadigamu: Nake bule za qa pogozo lameni ara, goto na varipikatai tu.
51 Cuidais vós que vim trazer paz à terra? Não, eu vos digo, mas antes dissensão:
52 Podalai koviria za vei ari ka lima za pa maka puku tatamana za pala mari varipikatai ko ari kue pala mari taleria ari kori, ari kori mari taleria ari kue.
52 pois daqui em diante estarão cinco pessoas numa casa divididas, três contra duas, e duas contra três;
53 Pala mari varipikatai ko na tamadi mina kanai na tudi marene, na tudi marene mina kanai na tamadi. Na tinadi mina kanai na tudi reko, na tudi reko mina kanai na tinadi. Na tinadi za mina kanai na nana roroto reko roadi, na roroto reko roadi za mina kanai na roadi reko,>> za gua i Jisu.
53 estarão divididos: pai contra filho, e filho contra pai; mãe contra filha, e filha contra mãe; sogra contra nora, e nora contra sogra.
54 Beto za paranga laoria i Jisu ria na minete tinoni, <<Aza tugu gamu batia gamu za na pauku za lame vei pa kale suvu tapo, nari za gamuke oriavo tugu paranga vei ari za gamu, <Koi, pala mina lame za na qolapezo,> gamu gua, nari za okoro tugu za na kota.
54 Dizia também às multidões: Quando vedes subir uma nuvem do ocidente, logo dizeis: Lá vem chuva; e assim sucede;
55 Beto aza tugu gamu turu bata lao vei pa suvu tapo ko gamu vagilagilai na gava za raja keta pa kale merimiu, za gamu paranga za gamu, <Koi, pala mina dadanga za na kota,> gamu gua, nari za dadanga tugu za na kota.
55 e quando vedes soprar o vento sul dizeis; Haverá calor; e assim sucede.
56 Na tinoni vavabata sekesekemiu za gamu! Gamu boka dogoro gilagilai gamu za na rijodi beto na kanokodi na pezo beto na vavagalo kota, ba ae za vei ko gamuke boka tu dogoro gilagilai gamu za na roiti za roitidi na Tamaza pa totozo ani?>> za gua i Jisu.
56 Hipócritas, sabeis discernir a face da terra e do céu; como não sabeis então discernir este tempo?
57 <<Beto ae za vei ko gamuke boka tu dogoro pikatia makamiu gamu za na roiti tuvizina?
57 E por que não julgais também por vós mesmos o que é justo?
58 Tonai qu korapa lalaomiu tana tinoni varituti za gamu kori na mua kana, za mu podeke vitivitigia ko mu vatuvizi momoea ko mu popoa mae tu za na mua tapata tonai qu oqoro lao ao pa varituti. Ura vei manake vei, za pala muna tatoka lao tana tinoni za roitini na varivarituti, ko na tinoni za varivarituti aza mina valaogo tana tinoni kopu ruma varipiu, beto ko na tinoni kopu mina valugego pa ruma varipiu ao.
58 Quando, pois, vais com o teu adversário ao magistrado, procura fazer as pazes com ele no caminho; para que não suceda que ele te arraste ao juiz, e o juiz te entregue ao meirinho, e o meirinho te lance na prisão
59 Ko ma poja veinigo ari ara ao: pala munake votu pa ruma varipiu ao, tinganai muna lipu vaokotia ao za na padana qu tavakilasani,>> za gua i Jisu.
59 Digo-te que não sairás dali enquanto não pagares o derradeiro lepto.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.