Lucas 11
ghn (GHN) vs BKJ
1 Maka rane za lao varavara pa maka ia i Jisu. Ko totonai za beto varavara, za lao za maka ria na nana sepele ko ari za gua vei, <<Bangara, mu vagigalaidigami na varavara maka moqaza podeke vei i Jone ba za vagigalaidi tugu na varavara ria na nana sepele,>> za gua.
1 E aconteceu que, ele estava orando em um certo lugar, e quando acabou, um dos seus discípulos lhe disse: Senhor, ensina-nos a orar, como João também ensinou aos seus discípulos.
2 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Tonai muna varavara za ari mu gua vei:
2 E ele lhes disse: Quando orardes, dizei: Pai nosso, que estás nos céus, santificado seja o teu nome. Venha o teu reino. Seja feita a tua vontade, como no céu, assim na terra.
3 Doru rane mu vadigami na tekutekuna
3 O pão nosso de cada dia dai-nos hoje.
4 Mu taleozodi ria na mami sela,
4 E perdoai-nos os nossos pecados, assim como nós perdoamos a todo que nos deve. E não nos conduzas à tentação, mas livra-nos do mal.
5 Beto ari za gudi vei ria na nana sepele, <<Vei maka gamu za bi lao na korapa bongi pa ruma tana nana baere, ko ari bi guni vei, <Qokolo, mu vaniziu mae kue batu bereti,
5 E ele disse-lhes: Qual de vós terá um amigo, e for procurá-lo à meia-noite, e lhe disser: Amigo, empresta-me três pães,
6 ura maka qua baere za korapa lekoni maka nana rerege za za koni kamu vasiboroziu, ko kepore na gequ ganigani mana vani!> bi gua.
6 pois um amigo meu chegou a mim de viagem, e eu não tenho nada para pôr diante dele;
7 Nari ari bi gua vei za na nana baere pa leo ruma, <Muke vaduviliziu, za tori pate tu za na atakamana, ko ara beto ria na qua koburu ba gami tori puta tu. Maneke boka tatakole lao vanigo aza vei qu nyoroguani ao,> bi gua aza.
7 e ele de dentro lhe responder, e disser: Não me importunes; já está a porta fechada, e os meus filhos estão comigo na cama; eu não posso levantar-me para te dar.
8 Ba ma pojadigamu ara za gamu: vei minake tatakole vani tu na bereti aza ura nana baere leana gu ke bi gua tu aza, ba pa ginuana keta mi kea taleni za pala mari pojai ria na tinoni mina gua, nari za pala mina tatakole gu za na tinoni za tori kole tu ani ko mina vani gu ria za nyoroguani na tinoni za tepa zana.
8 Eu digo-vos: Que ainda que ele não se levante para lhos dar por ser seu amigo, todavia, por causa da sua importunação, ele se levantará e lhe dará quantos pães precisar.
9 Ko za vei za ara ma pojadigamu gamu: mu tepa ko mi taiadigamu, mu nyaqo ko mu batia, mu kikia ko mi tarevanga vadigamu.
9 E eu vos digo: Pedi, e dar-se-vos-á; buscai, e encontrareis; batei, e abrir-se-vos-á.
10 Ura na tinoni za tepa za za tekua tugu, na tinoni za nyaqo za za batia tugu, beto na tinoni za kikia za za tarevanga vani tugu.
10 Porque todo aquele que pede, recebe; e o que busca, encontra; e ao que bate, se abrirá.
11 Gamu na tamadi na koburu za vei bi tepagana igana za maka tumiu, za ae vei pala muna vani na dole?
11 Se um filho pedir pão a qualquer um de vós que é pai, acaso lhe dará uma pedra? Ou se ele pedir um peixe, lhe dará por peixe uma serpente?
12 Babi tepagana toruru aza, za ae vei pala muna vani na mede?
12 Ou se ele pedir um ovo, lhe dará um escorpião?
13 Gamu na tinoni ikikeremiu tu ba gamu balaumiu vadi tugu na zakazava leadi ria na tumiu. Ko ae mina koi vei leana jola za na variia tana Tamamiu pa noka, ura aza za leana joladi ria na tinoni. Pala na Ongu Tabuna tu ba mina vadi ria qari tepa lao tana!>> za gua i Jisu.
13 Então, se vós, sendo maus, sabeis dar boas dádivas aos vossos filhos; quanto mais o vosso Pai celeste dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem?
14 Ego maka totozo za iju paleni i Jisu za maka tomete pokapokana tana maka tinoni ko totonai za votu keni na tomete za podalai paranga za na tinoni aza. Ko tonai qari batia za vei aza za qari gabara beto ria doru tinoni.
14 E ele estava expulsando um demônio, o qual era mudo. E aconteceu que, saindo o demônio, o mudo falou; e as multidões se maravilharam.
15 Ba kaki ria za ari qari gua vei, <<I Beelizebulu gu, na bangaradi na tomete, za vani na neqi za boka ijiju paledi na tomete ikikeredi zana!>> qari gua.
15 Mas alguns deles diziam: Ele expulsa os demônios por Belzebu, o chefe dos demônios.
16 Goto kaki ria za qari nyorogua podekia i Jisu ko qari tepai aza ko mi roitini maka roiti varivagabarana, ko mari boka vazozotoa za na lame veina tugu tana Tamaza aza qari gua.
16 E outros, tentando-o, buscavam dele um sinal do céu.
17 Ba za tori gilagilarianana tu i Jisu za na dia roquroqu, ko ari za gudi vei, <<Na binangara za tapikapikata pa okokoto pukuna ko qari varivaripera mule makadi za pala mina tajegara. Beto na tatamana za pikata muleni ko mari varikana makadi ba mina tajegara tugu.
17 Mas ele, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo será assolado; e a casa dividida contra si mesma cairá.
18 Ko zara za vei ko vei na binangara ti Setani za bi okoto tapikapikata ko bari varivaripera makadi, za ae mina vei beto mina boka turu vamauru? Pala minake boka! Gamu paranga za gamu, <I Beelizebulu gu za vaniziu na neqi ara za qa boka iju paledi ara ria na tomete ikikeredi,> gamu gua.
18 Se Satanás também está dividido contra si mesmo, como ficará de pé o seu reino? Pois dizeis que eu expulso os demônios por Belzebu.
19 Ego, vei bi zozoto tugu za pa neqi ti Beelizebulu tugu za ba iju paledi na tomete ikikeredi ara, za pa neqi ti zei za qari ijiju pale tomete ria na miu sepele makamiu za gamu? Mina vei zara za ria na miu sepele makamiu gu ba qari pitugamu za gamu sela tugu za gamu!
19 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam vossos filhos? Por isso eles serão os vossos juízes.
20 Ba ara za pa neqi tu tana Tamaza za qa iju paledi ria na tomete ikikeredi, ko zara za vei za kaberena gu za na binangara tana Tamaza za tori togagamu tu gamu.
20 Mas, se eu expulso os demônios pelo dedo de Deus, sem dúvida é chegado a vós o reino de Deus.
21 Tonai za vatana valeanani mae tu na tinoni neqi ria na nana zakazava varipera beto za kole kopu valeanani za na nana ruma, za marike boka tangangulu ria na nana zakazava.
21 Quando o forte homem, armado, guarda o seu palácio, os seus bens estão em paz;
22 Ba totonai mina kamu mule za maka goto aza za neqina jolani za na tinoni neqi ani ko mina raja vakilasia, nari za mina boka teku vakeni betoni ria doru nana zakazava varipera za kole rangerangeria na tinoni neqi aza ko mina ia varipikataidi ria doru zakazava tana.
22 mas, sobrevindo outro mais forte do que ele, e vencendo-o, tira-lhe toda a sua armadura em que ele confiava, e divide os seus despojos.
23 Aza zake somana vei taqu za za taleziu ara aza, beto aza zake varikamu tokaniziu ara za za varipipiarai aza,>> za gua i Jisu.
23 Quem não está comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
24 <<Tonai za taiju pale za na tomete ikikerena tana maka tinoni, nari za reregia aza za doruna na qega kepore na piena, ko za kole nyaqoa na ia ketakoi mina boka minyere. Totonai zake boka batia aza za maka ia vei mina boka suveria, za paranga aza, <Ma mule soga gu pa qua ruma ketakoi qa suvere momoe ara,> za gua.
24 Quando o espírito imundo tem saído do homem, ele anda por lugares secos, buscando repouso; e, não o achando, ele diz: Eu tornarei para minha casa, de onde saí.
25 Ko totonai za mule kamu za batia za tori tasaqu valioso tu beto za tori tavatana valeana tu za na ruma.
25 E, chegando, acha-a varrida e ornamentada.
26 Nari za mule keni aza ko za toka kamudi mutugu ari ka vitu tomete qari ikere jolani makana ko qari kamu kole tana tinoni aza. Ko pa liguna qari kamu kole ria za na toa tana tinoni aza za ikere jolani na totozo momoe,>> za gua i Jisu.
26 Então, ele vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele; e eles entrando, habitam ali; e o último estado desse homem é pior do que o primeiro.
27 Ego totonai za korapa paranga vei zara i Jisu, za kuku votu pa varikamu tinoni za maka reko, ari za gua vei, <<Za tamana za na reko za vapidokigo beto za vasusugo ao,>> za gua.
27 E aconteceu que, enquanto ele falava essas coisas, uma mulher dentre a multidão, levantando a voz, lhe disse: Abençoado é o ventre que te trouxe, e os seios em que mamaste.
28 Nari ari za gua vei i Jisu, <<E, ba ria tu qari tamana jola za ria qari nongoria beto qari tutia na paranga tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
28 Mas ele disse: Antes, abençoados são os que ouvem a palavra de Deus e a guardam.
29 Ego tonai qari varikamuni ria na minete tinoni, za podalai paranga aza, <<Na zazae tinoni koviria za zake tuvizi! Qari nyoroguani bi taroiti mae tu maka roiti varivagabarana beto bari vazozoto qari gua, ba kepore za maka vinagilagila mana vadigamu ara goto aza tugu na vinagilagila veveina i Jona.
29 E aglomerando-se as multidões, ele começou a dizer: Esta é uma geração perversa; eles pedem um sinal, mas nenhum sinal lhes será dado, senão o sinal do profeta Jonas.
30 Maka moqaza podeke vei i Jona za na vinagilagila tadiria na tinoni pa Ninive, nari za na Tuna na Tinoni ba pala na vinagilagila tugu tadiria na zazae tinoni koviria.
30 Porque assim como Jonas foi um sinal para os ninivitas, o Filho do homem também o será para esta geração.
31 Pa rane varituti za pala mina turu na kalao pa Siba ko mina tokegamu za gamu na zazae tinoni koviria. Ura na zouna jola za nana guguzu ba za lame ukukeni tugu nongoria aza za na bokaboka beto na varivagigalai ti Solomone. Ba ma pojadigamu ara za gamu: Korapa gu koviria pani aza maka za lavata jolani i Solomone.
31 A rainha do sul se levantará no julgamento com os homens desta geração, e os condenará; porque ela veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão; e eis que um maior que Salomão está aqui.
32 Pa rane varituti za pala mari turu ko mari tokegamu ria na tinoni pa Ninive za gamu na zazae tinoni koviria. Ura ria za qari gabala loiria na dia sela totonai qari nongoria na tarae ti Jona. Ba dogoro! Korapa gu koviria pani aza maka za lavata jolani i Jona,>> za gua i Jisu.
32 Os homens de Nínive se levantarão no julgamento com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas; e eis que um maior do que Jonas está aqui.
33 <<Kepore za maka tinoni mina vatoai beto mina vaturua pa ia paena babi vaopo tarini kadikita za na juke, goto mina vanyumua tugu pa nana nyumunyumuna ko mina vakabereria ria doru tinoni mari luge pa leo ruma.
33 Nenhum homem, tendo acendido uma candeia, a põe em lugar oculto, nem debaixo do alqueire, mas no castiçal, para que os que entram possam ver a luz.
34 Na jukena na tini za na matamu. Vei na matamu za mina leana, za na tinimu doruna pala mina tolangani na kabere. Goto vei mina ikere za na matamu, za pala na tinimu mina rodomo.
34 A luz do corpo é o olho. Se, pois, o teu olho for bom, também todo o teu corpo será cheio de luz; mas, se o teu olho for mau, também o teu corpo será cheio de trevas.
35 Ko za vei za mu dogoro valeania ko! Keta na kabere za korapa kole pa mua toa za na rodomo gu.
35 Toma cuidado, portanto, para que a luz que está em ti não seja trevas.
36 Ko vei bi kabere beto za doru tinimu ko bi kepore zozoto maka rodomo bi kolea, nari za pala mina kabere beto pudala za doruna na mua toa. Ko mina varipodekai puta na juke za toa ko za vanigo na kabere,>> za gua i Jisu.
36 Se, pois, todo o teu corpo for cheio de luz, não tendo parte nas trevas, todo ele será cheio de luz, como quando a candeia te ilumina com a sua luz.
37 Ego pa liguna za beto paranga vei zara i Jisu, za sorua maka Parese aza ko mi lao tekuteku tavitia aza za gua. Ko za lao tugu pa ruma tana i Jisu, ko za tekuteku tavitia.
37 E enquanto ele falava, um certo fariseu pediu-lhe que fosse jantar com ele; e, entrando, assentou-se à mesa.
38 Ba za gabara za na Parese ani totonai za batia zake loqa lima mae beto za tekuteku i Jisu.
38 E quando o fariseu viu isso, admirou-se por ele não ter se lavado antes do jantar.
39 Ko ari za guni vei na Bangara aza, <<Gamu na Parese za na pegurudi gu na miu kapa beto na peleta gamu valiosoria, ba na leomiu za pugelia na ngangangulu beto na ikerena.
39 E o Senhor lhe disse: Agora, vós, fariseus, limpais o exterior do copo e do prato, mas o vosso interior está cheio de rapina e maldade.
40 Gamu duviduvili za gamu! Beko gamu tori gilagilaimiu tu za aza tugu na Tamaza za roitini na peguruna na tinina na tinoni za roitini na leo tinina na tinoni!
40 Tolos! Aquele que fez o exterior não fez também o interior?
41 Mu iadi ria qari varivasevi ria vei gamu kuradi pa miu kapa beto pa miu peleta, beto za pala mari tavalioso vadigamu za doru zakazava.
41 Mas antes, dai esmola das coisas que tiverdes, e eis que todas as coisas vos serão limpas.
42 Mu takulangagemiu tugu za gamu na Parese! Ura gamu kole gu varivanani gamu tana Tamaza za makamaka pa manogaputa na miu vuvua pa inuma vevei na miniti, na ru, beto kaki umuma pekipeki, ba gamuke pavuni gamu za na roiti vatuvizi lao tadiria na tinoni beto na roquroquna na Tamaza. Ari tu ria na kuta varivagigalai qari garo ko bu kopudi gamu, beto liguligu tu bu kopudi mule gamu ria kaki vavanau vevei na maka pa manoga zana.
42 Mas ai de vós, fariseus, porque dizimais a hortelã, e a arruda, e todo tipo de hortaliça, mas desprezais o juízo e o amor de Deus; estas deveríeis ter feito, sem deixar as outras por fazer.
43 Mu takulangagemiu tugu za gamu na Parese! Ura gamu nyonyorogua nyumuria gamu ria na nyumunyumudi poreveveidi pa ruma varivarikamudi, beto gamu nyonyoroguni ko mari gozoro qeraqeradigamu ria na tinoni pa ia makemaketidi.
43 Ai de vós, fariseus, pois amais os assentos mais altos nas sinagogas e as saudações nos mercados!
44 Mu takulangagemiu tugu za gamu! Ura gamu maka moqaza podeke vei ria na pou tomete qarike tavakoledi na vinagilagila ko ria na tinoni qarike batiria za na pou ria ko qari kezaria totonai qari rerege jola,>> za gua i Jisu.
44 Ai de vós, escribas e fariseus, hipócritas! Porque sois como as sepulturas que não aparecem, e os homens que sobre elas andam e não o sabem!
45 Nari za paranga laoa maka ria qari varivagigalaini na Vavanau aza, <<Tinoni varivagigalai, tonai zara qu paranga vei ao za qu komiti vikevikeregami tugu vei gami!>> za gua.
45 Então, respondendo um dos juristas, disse-lhe: Mestre, quando dizes isso, tu também nos afrontas.
46 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Gamu na tinoni varivagigalai gamu varivarivagigalaini na Vavanau ba mu takulangagemiu tugu vei! Ura pa miu ruvaruvatana na Vavanau za gamu vapogozodi na pogozo mamata gamu ria na tinoni. Ko qarike boka tuti betoria. Beto makamiu gamu ba kepore maka karusumiu bi aru lao ko bu podeke vakopele vadi na pogozo ria na tinoni.
46 E ele lhe disse: Ai de vós também, doutores da lei! Porque carregais os homens com fardos difíceis de suportar, e vós nem ainda com um dos vossos dedos tocais nesses fardos!
47 Mu takulangagemiu tugu za gamu! Ura gamu roiti vasari valeleanaria gamu ria na poudi ria tugu na tinoni korokorotai qari bosolauria na miu tite pa moa.
47 Ai de vós! Porque edificais os sepulcros dos profetas, e vossos pais os mataram.
48 Ko za tabata vakabere gu pa miu roiti za gamu ba gamu vaegoa tugu za na roiti ikikerena qari roitidi ria na miu tite pa moa. Ura ria tu ke qari varivuke, goto gamu gu ko gamu roitidi na poudi ria na tinoni korokorotai.
48 Assim testificais que consentis nas obras de vossos pais; porque eles os mataram, e vós edificais os seus sepulcros.
49 Pana ginugua tugu ani za paranga za na Tamaza pa nana gigalai tavagigala, ari za gua vei, <Mana garunu laodi ara ria na tinoni korokorotai beto ria na tinoni pogozo nongoro, ko kaki ria za pala mari vaukeria, goto kaki pala mari nganganguluria,> za gua.
49 Por isso, diz também a sabedoria de Deus: Eu vos enviarei profetas e apóstolos, e a alguns deles matarão e a outros perseguirão,
50 Ko zara za vei za pala mina tagoreni tugu na zazae tinoni koviria za na vinakilasa lavata pa ginuana qari tavauke ria na tinoni korokorotai tonai vei za roitini na kasia guguzu na Tamaza.
50 para que o sangue de todos os profetas, derramado desde a fundação do mundo, possa ser requerido desta geração;
51 Ko za podalai tugu pa vaukena i Ebolo ko za kamu ti Zakarae aza za tavauke pa leo ruma zelepade, pa varikorapaidi na lose tabuna beto na ia vavavavuina. E! Ma poja valeadigamu ara za gamu: Ria na zazae tinoni koviria za mari gozoroni vinakilasa!
51 desde o sangue de Abel até ao sangue de Zacarias, que foi morto entre o altar e o templo; em verdade eu vos digo que isto será cobrado desta geração.
52 Mu takulangagemiu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau! Ura gamu teku paleni gamu za na viduluna na atakamana za luge lao pa gigigalaina na Tamaza. Ko makamiu ba gamuke lugea tugu, beto gamu suquturia tugu gamu ria qari korapa podepodeke lao luge ketakoi>> za gua i Jisu.
52 Ai de vós, doutores da lei! Porque tirastes a chave do conhecimento; vós mesmos não entrastes e impedistes os que estavam entrando.
53 Totonai za taloi pa ia aza i Jisu za qari podalai kanai ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese aza, ko qari nanaza jujukuni aza ria na veveidi zoku zakazava vei ko mi paraparanga aza qari gua.
53 E, dizendo-lhes ele essas coisas, começaram os escribas e os fariseus a induzi-lo com veemência, e a provocá-lo para que falasse acerca de muitas coisas,
54 Ria qari kole gu dogoro kopuni aza ko mari dogoro poai ketakoi mina paranga vaseladi aza kaki paranga qari gua.
54 espreitando e procurando captar algo de sua boca para poder acusá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.