Lucas 11

ghn (GHN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Maka rane za lao varavara pa maka ia i Jisu. Ko totonai za beto varavara, za lao za maka ria na nana sepele ko ari za gua vei, <<Bangara, mu vagigalaidigami na varavara maka moqaza podeke vei i Jone ba za vagigalaidi tugu na varavara ria na nana sepele,>> za gua.
1 Estava Jesus em certo lugar orando e, quando acabou, disse-lhe um dos seus discípulos: Senhor, ensina-nos a orar, como também João ensinou aos seus discípulos.
2 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Tonai muna varavara za ari mu gua vei:
2 Ao que ele lhes disse: Quando orardes, dizei: Pai, santificado seja o teu nome; venha o teu reino;
3 Doru rane mu vadigami na tekutekuna
3 dá-nos cada dia o nosso pão cotidiano;
4 Mu taleozodi ria na mami sela,
4 e perdoa-nos os nossos pecados, pois também nós perdoamos a todo aquele que nos deve; e não nos deixes entrar em tentação, {mas livra-nos do mal.}
5 Beto ari za gudi vei ria na nana sepele, <<Vei maka gamu za bi lao na korapa bongi pa ruma tana nana baere, ko ari bi guni vei, <Qokolo, mu vaniziu mae kue batu bereti,
5 Disse-lhes também: Se um de vós tiver um amigo, e se for procurá-lo à meia-noite e lhe disser: Amigo, empresta-me três pães,
6 ura maka qua baere za korapa lekoni maka nana rerege za za koni kamu vasiboroziu, ko kepore na gequ ganigani mana vani!> bi gua.
6 pois que um amigo meu, estando em viagem, chegou a minha casa, e não tenho o que lhe oferecer;
7 Nari ari bi gua vei za na nana baere pa leo ruma, <Muke vaduviliziu, za tori pate tu za na atakamana, ko ara beto ria na qua koburu ba gami tori puta tu. Maneke boka tatakole lao vanigo aza vei qu nyoroguani ao,> bi gua aza.
7 e se ele, de dentro, responder: Não me incomodes; já está a porta fechada, e os meus filhos estão comigo na cama; não posso levantar-me para te atender;
8 Ba ma pojadigamu ara za gamu: vei minake tatakole vani tu na bereti aza ura nana baere leana gu ke bi gua tu aza, ba pa ginuana keta mi kea taleni za pala mari pojai ria na tinoni mina gua, nari za pala mina tatakole gu za na tinoni za tori kole tu ani ko mina vani gu ria za nyoroguani na tinoni za tepa zana.
8 digo-vos que, ainda que se levante para lhos dar por ser seu amigo, todavia, por causa da sua importunação, se levantará e lhe dará quantos pães ele precisar.
9 Ko za vei za ara ma pojadigamu gamu: mu tepa ko mi taiadigamu, mu nyaqo ko mu batia, mu kikia ko mi tarevanga vadigamu.
9 Pelo que eu vos digo: Pedi, e dar-se-vos-á; buscai e achareis; batei, e abrir-se-vos-á;
10 Ura na tinoni za tepa za za tekua tugu, na tinoni za nyaqo za za batia tugu, beto na tinoni za kikia za za tarevanga vani tugu.
10 pois todo o que pede, recebe; e quem busca acha; e ao que bate, abrir-se-lhe-á.
11 Gamu na tamadi na koburu za vei bi tepagana igana za maka tumiu, za ae vei pala muna vani na dole?
11 E qual o pai dentre vós que, se o filho lhe pedir pão, lhe dará uma pedra? Ou, se lhe pedir peixe, lhe dará por peixe uma serpente?
12 Babi tepagana toruru aza, za ae vei pala muna vani na mede?
12 Ou, se pedir um ovo, lhe dará um escorpião?
13 Gamu na tinoni ikikeremiu tu ba gamu balaumiu vadi tugu na zakazava leadi ria na tumiu. Ko ae mina koi vei leana jola za na variia tana Tamamiu pa noka, ura aza za leana joladi ria na tinoni. Pala na Ongu Tabuna tu ba mina vadi ria qari tepa lao tana!>> za gua i Jisu.
13 Se vós, pois, sendo maus, sabeis dar boas dádivas aos vossos filhos, quanto mais dará o Pai celestial o Espírito Santo àqueles que lho pedirem?
14 Ego maka totozo za iju paleni i Jisu za maka tomete pokapokana tana maka tinoni ko totonai za votu keni na tomete za podalai paranga za na tinoni aza. Ko tonai qari batia za vei aza za qari gabara beto ria doru tinoni.
14 Estava Jesus expulsando um demônio, que era mudo; e aconteceu que, saindo o demônio, o mudo falou; e as multidões se admiraram.
15 Ba kaki ria za ari qari gua vei, <<I Beelizebulu gu, na bangaradi na tomete, za vani na neqi za boka ijiju paledi na tomete ikikeredi zana!>> qari gua.
15 Mas alguns deles disseram: É por Belzebu, o príncipe dos demônios, que ele expulsa os demônios.
16 Goto kaki ria za qari nyorogua podekia i Jisu ko qari tepai aza ko mi roitini maka roiti varivagabarana, ko mari boka vazozotoa za na lame veina tugu tana Tamaza aza qari gua.
16 E outros, experimentando-o, lhe pediam um sinal do céu.
17 Ba za tori gilagilarianana tu i Jisu za na dia roquroqu, ko ari za gudi vei, <<Na binangara za tapikapikata pa okokoto pukuna ko qari varivaripera mule makadi za pala mina tajegara. Beto na tatamana za pikata muleni ko mari varikana makadi ba mina tajegara tugu.
17 Ele, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo será assolado, e casa sobre casa cairá.
18 Ko zara za vei ko vei na binangara ti Setani za bi okoto tapikapikata ko bari varivaripera makadi, za ae mina vei beto mina boka turu vamauru? Pala minake boka! Gamu paranga za gamu, <I Beelizebulu gu za vaniziu na neqi ara za qa boka iju paledi ara ria na tomete ikikeredi,> gamu gua.
18 Ora, pois, se Satanás está dividido contra si mesmo, como subsistirá o seu reino? Pois dizeis que eu expulso dos demônios por Belzebu.
19 Ego, vei bi zozoto tugu za pa neqi ti Beelizebulu tugu za ba iju paledi na tomete ikikeredi ara, za pa neqi ti zei za qari ijiju pale tomete ria na miu sepele makamiu za gamu? Mina vei zara za ria na miu sepele makamiu gu ba qari pitugamu za gamu sela tugu za gamu!
19 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso eles mesmos serão os vossos juizes.
20 Ba ara za pa neqi tu tana Tamaza za qa iju paledi ria na tomete ikikeredi, ko zara za vei za kaberena gu za na binangara tana Tamaza za tori togagamu tu gamu.
20 Mas, se é pelo dedo de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
21 Tonai za vatana valeanani mae tu na tinoni neqi ria na nana zakazava varipera beto za kole kopu valeanani za na nana ruma, za marike boka tangangulu ria na nana zakazava.
21 Quando o valente guarda, armado, a sua casa, em segurança estão os seus bens;
22 Ba totonai mina kamu mule za maka goto aza za neqina jolani za na tinoni neqi ani ko mina raja vakilasia, nari za mina boka teku vakeni betoni ria doru nana zakazava varipera za kole rangerangeria na tinoni neqi aza ko mina ia varipikataidi ria doru zakazava tana.
22 mas, sobrevindo outro mais valente do que ele, e vencendo-o, tira-lhe toda a armadura em que confiava, e reparte os seus despojos.
23 Aza zake somana vei taqu za za taleziu ara aza, beto aza zake varikamu tokaniziu ara za za varipipiarai aza,>> za gua i Jisu.
23 Quem não é comigo, é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
24 <<Tonai za taiju pale za na tomete ikikerena tana maka tinoni, nari za reregia aza za doruna na qega kepore na piena, ko za kole nyaqoa na ia ketakoi mina boka minyere. Totonai zake boka batia aza za maka ia vei mina boka suveria, za paranga aza, <Ma mule soga gu pa qua ruma ketakoi qa suvere momoe ara,> za gua.
24 Ora, havendo o espírito imundo saindo do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso; e não o encontrando, diz: Voltarei para minha casa, donde saí.
25 Ko totonai za mule kamu za batia za tori tasaqu valioso tu beto za tori tavatana valeana tu za na ruma.
25 E chegando, acha-a varrida e adornada.
26 Nari za mule keni aza ko za toka kamudi mutugu ari ka vitu tomete qari ikere jolani makana ko qari kamu kole tana tinoni aza. Ko pa liguna qari kamu kole ria za na toa tana tinoni aza za ikere jolani na totozo momoe,>> za gua i Jisu.
26 Então vai, e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entrando, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro.
27 Ego totonai za korapa paranga vei zara i Jisu, za kuku votu pa varikamu tinoni za maka reko, ari za gua vei, <<Za tamana za na reko za vapidokigo beto za vasusugo ao,>> za gua.
27 Ora, enquanto ele dizia estas coisas, certa mulher dentre a multidão levantou a voz e lhe disse: Bem-aventurado o ventre que te trouxe e os peitos em que te amamentaste.
28 Nari ari za gua vei i Jisu, <<E, ba ria tu qari tamana jola za ria qari nongoria beto qari tutia na paranga tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
28 Mas ele respondeu: Antes bem-aventurados os que ouvem a palavra de Deus, e a observam.
29 Ego tonai qari varikamuni ria na minete tinoni, za podalai paranga aza, <<Na zazae tinoni koviria za zake tuvizi! Qari nyoroguani bi taroiti mae tu maka roiti varivagabarana beto bari vazozoto qari gua, ba kepore za maka vinagilagila mana vadigamu ara goto aza tugu na vinagilagila veveina i Jona.
29 Como afluíssem as multidões, começou ele a dizer: Geração perversa é esta; ela pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o de Jonas;
30 Maka moqaza podeke vei i Jona za na vinagilagila tadiria na tinoni pa Ninive, nari za na Tuna na Tinoni ba pala na vinagilagila tugu tadiria na zazae tinoni koviria.
30 porquanto, assim como Jonas foi sinal para os ninivitas, também o Filho do homem o será para esta geração.
31 Pa rane varituti za pala mina turu na kalao pa Siba ko mina tokegamu za gamu na zazae tinoni koviria. Ura na zouna jola za nana guguzu ba za lame ukukeni tugu nongoria aza za na bokaboka beto na varivagigalai ti Solomone. Ba ma pojadigamu ara za gamu: Korapa gu koviria pani aza maka za lavata jolani i Solomone.
31 A rainha do sul se levantará no juízo com os homens desta geração, e os condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão; e eis, aqui quem é maior do que Salomão.
32 Pa rane varituti za pala mari turu ko mari tokegamu ria na tinoni pa Ninive za gamu na zazae tinoni koviria. Ura ria za qari gabala loiria na dia sela totonai qari nongoria na tarae ti Jona. Ba dogoro! Korapa gu koviria pani aza maka za lavata jolani i Jona,>> za gua i Jisu.
32 Os homens de Nínive se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas; e eis aqui quem é maior do que Jonas.
33 <<Kepore za maka tinoni mina vatoai beto mina vaturua pa ia paena babi vaopo tarini kadikita za na juke, goto mina vanyumua tugu pa nana nyumunyumuna ko mina vakabereria ria doru tinoni mari luge pa leo ruma.
33 Ninguém, depois de acender uma candeia, a põe em lugar oculto, nem debaixo do alqueire, mas no velador, para que os que entram vejam a luz.
34 Na jukena na tini za na matamu. Vei na matamu za mina leana, za na tinimu doruna pala mina tolangani na kabere. Goto vei mina ikere za na matamu, za pala na tinimu mina rodomo.
34 A candeia do corpo são os olhos. Quando, pois, os teus olhos forem bons, todo o teu corpo será luminoso; mas, quando forem maus, o teu corpo será tenebroso.
35 Ko za vei za mu dogoro valeania ko! Keta na kabere za korapa kole pa mua toa za na rodomo gu.
35 Vê, então, que a luz que há em ti não sejam trevas.
36 Ko vei bi kabere beto za doru tinimu ko bi kepore zozoto maka rodomo bi kolea, nari za pala mina kabere beto pudala za doruna na mua toa. Ko mina varipodekai puta na juke za toa ko za vanigo na kabere,>> za gua i Jisu.
36 Se, pois, todo o teu corpo estiver iluminado, sem ter parte alguma em trevas, será inteiramente luminoso, como quando a candeia te alumia com o seu resplendor.
37 Ego pa liguna za beto paranga vei zara i Jisu, za sorua maka Parese aza ko mi lao tekuteku tavitia aza za gua. Ko za lao tugu pa ruma tana i Jisu, ko za tekuteku tavitia.
37 Acabando Jesus de falar, um fariseu o convidou para almoçar com ele; e havendo Jesus entrado, reclinou-se à mesa.
38 Ba za gabara za na Parese ani totonai za batia zake loqa lima mae beto za tekuteku i Jisu.
38 O fariseu admirou-se, vendo que ele não se lavara antes de almoçar.
39 Ko ari za guni vei na Bangara aza, <<Gamu na Parese za na pegurudi gu na miu kapa beto na peleta gamu valiosoria, ba na leomiu za pugelia na ngangangulu beto na ikerena.
39 Ao que o Senhor lhe disse: Ora vós, os fariseus, limpais o exterior do corpo e do prato; mas o vosso interior do copo e do prato; mas o vosso interior está cheio de rapina e maldade.
40 Gamu duviduvili za gamu! Beko gamu tori gilagilaimiu tu za aza tugu na Tamaza za roitini na peguruna na tinina na tinoni za roitini na leo tinina na tinoni!
40 Loucos! quem fez o exterior, não fez também o inferior?
41 Mu iadi ria qari varivasevi ria vei gamu kuradi pa miu kapa beto pa miu peleta, beto za pala mari tavalioso vadigamu za doru zakazava.
41 Dai, porém, de esmola o que está dentro do copo e do prato, e eis que todas as coisas vos serão limpas.
42 Mu takulangagemiu tugu za gamu na Parese! Ura gamu kole gu varivanani gamu tana Tamaza za makamaka pa manogaputa na miu vuvua pa inuma vevei na miniti, na ru, beto kaki umuma pekipeki, ba gamuke pavuni gamu za na roiti vatuvizi lao tadiria na tinoni beto na roquroquna na Tamaza. Ari tu ria na kuta varivagigalai qari garo ko bu kopudi gamu, beto liguligu tu bu kopudi mule gamu ria kaki vavanau vevei na maka pa manoga zana.
42 Mas ai de vós, fariseus! porque dais o dízimo da hortelã, e da arruda, e de toda hortaliça, e desprezais a justiça e o amor de Deus. Ora, estas coisas importava fazer, sem deixar aquelas.
43 Mu takulangagemiu tugu za gamu na Parese! Ura gamu nyonyorogua nyumuria gamu ria na nyumunyumudi poreveveidi pa ruma varivarikamudi, beto gamu nyonyoroguni ko mari gozoro qeraqeradigamu ria na tinoni pa ia makemaketidi.
43 Ai de vós, fariseus! porque gostais dos primeiros assentos nas sinagogas, e das saudações nas praças.
44 Mu takulangagemiu tugu za gamu! Ura gamu maka moqaza podeke vei ria na pou tomete qarike tavakoledi na vinagilagila ko ria na tinoni qarike batiria za na pou ria ko qari kezaria totonai qari rerege jola,>> za gua i Jisu.
44 Ai de vós! porque sois como as sepulturas que não aparecem, sobre as quais andam os homens sem o saberem.
45 Nari za paranga laoa maka ria qari varivagigalaini na Vavanau aza, <<Tinoni varivagigalai, tonai zara qu paranga vei ao za qu komiti vikevikeregami tugu vei gami!>> za gua.
45 Disse-lhe, então, um dos doutores da lei: Mestre, quando dizes isso, também nos afrontas a nós.
46 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Gamu na tinoni varivagigalai gamu varivarivagigalaini na Vavanau ba mu takulangagemiu tugu vei! Ura pa miu ruvaruvatana na Vavanau za gamu vapogozodi na pogozo mamata gamu ria na tinoni. Ko qarike boka tuti betoria. Beto makamiu gamu ba kepore maka karusumiu bi aru lao ko bu podeke vakopele vadi na pogozo ria na tinoni.
46 Ele, porém, respondeu: Ai de vós também, doutores da lei! porque carregais os homens com fardos difíceis de suportar, e vós mesmos nem ainda com um dos vossos dedos tocais nesses fardos.
47 Mu takulangagemiu tugu za gamu! Ura gamu roiti vasari valeleanaria gamu ria na poudi ria tugu na tinoni korokorotai qari bosolauria na miu tite pa moa.
47 Ai de vós! porque edificais os túmulos dos profetas, e vossos pais os mataram.
48 Ko za tabata vakabere gu pa miu roiti za gamu ba gamu vaegoa tugu za na roiti ikikerena qari roitidi ria na miu tite pa moa. Ura ria tu ke qari varivuke, goto gamu gu ko gamu roitidi na poudi ria na tinoni korokorotai.
48 Assim sois testemunhas e aprovais as obras de vossos pais; porquanto eles os mataram, e vós lhes edificais os túmulos.
49 Pana ginugua tugu ani za paranga za na Tamaza pa nana gigalai tavagigala, ari za gua vei, <Mana garunu laodi ara ria na tinoni korokorotai beto ria na tinoni pogozo nongoro, ko kaki ria za pala mari vaukeria, goto kaki pala mari nganganguluria,> za gua.
49 Por isso diz também a sabedoria de Deus: Profetas e apóstolos lhes mandarei; e eles matarão uns, e perseguirão outros;
50 Ko zara za vei za pala mina tagoreni tugu na zazae tinoni koviria za na vinakilasa lavata pa ginuana qari tavauke ria na tinoni korokorotai tonai vei za roitini na kasia guguzu na Tamaza.
50 para que a esta geração se peçam contas do sangue de todos os profetas que, desde a fundação do mundo, foi derramado;
51 Ko za podalai tugu pa vaukena i Ebolo ko za kamu ti Zakarae aza za tavauke pa leo ruma zelepade, pa varikorapaidi na lose tabuna beto na ia vavavavuina. E! Ma poja valeadigamu ara za gamu: Ria na zazae tinoni koviria za mari gozoroni vinakilasa!
51 desde o sangue de Abel, até o sangue de Zacarias, que foi morto entre o altar e o santuário; sim, eu vos digo, a esta geração se pedirão contas.
52 Mu takulangagemiu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau! Ura gamu teku paleni gamu za na viduluna na atakamana za luge lao pa gigigalaina na Tamaza. Ko makamiu ba gamuke lugea tugu, beto gamu suquturia tugu gamu ria qari korapa podepodeke lao luge ketakoi>> za gua i Jisu.
52 Ai de vós, doutores da lei! porque tirastes a chave da ciência; vós mesmos não entrastes, e impedistes aos que entravam.
53 Totonai za taloi pa ia aza i Jisu za qari podalai kanai ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese aza, ko qari nanaza jujukuni aza ria na veveidi zoku zakazava vei ko mi paraparanga aza qari gua.
53 Ao sair ele dali, começaram os escribas e os fariseus a apertá-lo fortemente, e a interrogá-lo acerca de muitas coisas,
54 Ria qari kole gu dogoro kopuni aza ko mari dogoro poai ketakoi mina paranga vaseladi aza kaki paranga qari gua.
54 armando-lhe ciladas, a fim de o apanharem em alguma coisa que dissesse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.