João 9
ghn (GHN) vs VC
1 Ego totonai za korapa rerege lao i Jisu, za batia aza za maka tinoni na podo nake batabatana.
1 Caminhando, viu Jesus um cego de nascença.
2 Nari qari nanazia ria na nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Rabi, i zei za sela ko za podo nake batabatana za na tinoni ani? Na tinoni ani, ba ria na tinana na tamana?>> qari guni.
2 Os seus discípulos indagaram dele: Mestre, quem pecou, este homem ou seus pais, para que nascesse cego?
3 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Na nake batabata za vaia na tinoni ani za nake pa nana sela tugu, beto nake sela tugu tadiria na tinana na tamana vei, goto vei gu ko mi bola votu tana za na roiti tana Tamaza za gua.
3 Jesus respondeu: Nem este pecou nem seus pais, mas é necessário que nele se manifestem as obras de Deus.
4 Pinokoi za korapa kabere na rane, nari za ara ma roitidi ria na roiti tana aza za garunuziu ara, ura na bongi za korapa nono lame totonai minake boka roiti za na tinoni.
4 Enquanto for dia, cumpre-me terminar as obras daquele que me enviou. Virá a noite, na qual já ninguém pode trabalhar.
5 Totonai qa korapa pa kasia guguzu ara za ara tugu za na kaberena na kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
5 Por isso, enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Pa liguna za poja vei zara aza, nari za odolo pa pezo ko za vanyelakia aza za na pezo beto za ora laoni pa matana na tinoni nake batabatana ani.
6 Dito isso, cuspiu no chão, fez um pouco de lodo com a saliva e com o lodo ungiu os olhos do cego.
7 Beto ari za guni vei za na tinoni nake batabata ani, <<Mu lao ko mu subi pa lolu pie pa Siloami,>> za guni. (Na ginuana na izongo Siloami za na tagarunu.) Nari za keni tugu za na tinoni aza ko za subi ko za batabata za na matana beto za mule lame.
7 Depois lhe disse: Vai, lava-te na piscina de Siloé {esta palavra significa emissário}. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Ria kaki tavitina beto ria na tinoni vei qari tori batibatiadia tu na kole tepatepana aza perangaina za qari varivarinanaza, <<Nake aza tugu na tinoni za kole nyumunyumu tepatepa pa nari ani?>> qari gua.
8 Então os vizinhos e aqueles que antes o tinham visto mendigar perguntavam: Não é este aquele que, sentado, mendigava?
9 Qari paranga ria kaki, <<Aza tugu ani!>> qari gua.
9 Respondiam alguns: É ele. Outros contestavam: De nenhum modo, é um parecido com ele. Ele, porém, dizia: Sou eu mesmo.
10 Nari qari nanazia ria aza, <<Ko ae za vei beto qari boka tu batabata na matamu ao koviria?>> qari gua.
10 Perguntaram-lhe, então: Como te foram abertos os olhos?
11 Nari za oeria aza ria, <<Maka tinoni na izongona i Jisu za odolo vanyelakia na pezo ko za oradi na mataqu, beto za garunuziu ko mu lao subi pa lolu pie pa Siloami za guniziu. Ko qa keni ko qa subi nari za beto qa batabata soga,>> za gua.
11 Respondeu ele: Aquele homem que se chama Jesus fez lodo, ungiu-me os olhos e disse-me: Vai à piscina de Siloé e lava-te. Fui, lavei-me e vejo.
12 Nari qari nanazia aza, <<Ko ae aza?>> qari gua.
12 Interrogaram-no: Onde está esse homem? Respondeu: Não o sei.
13 Ego ko qari toka laoni tadiria na Parese za na tinoni za podo nake batabatana zana.
13 Levaram então o que fora cego aos fariseus.
14 Aza na ranena za odolo vanyelakia na pezo i Jisu ko za salania na tinoni nake batabatana aza za na rane Minyere.
14 Ora, era sábado quando Jesus fez o lodo e lhe abriu os olhos.
15 Ko qari maka nanaza sogai ria na Parese za na tinoni aza ae vevei zozoto beto qari batabata na matana qari guni. Nari za ari za gudi vei, <<Za orani nyelaka za na mataqu, beto qa subi nari za koviria za qa batabataqua,>> za gudi.
15 Os fariseus indagaram dele novamente de que modo ficara vendo. Respondeu-lhes: Pôs-me lodo nos olhos, lavei-me e vejo.
16 Nari qari paranga ria kaki Parese, <<Nake koko veina tana Tamaza za na tinoni aza, ura zake kopuni aza za na rane Minyere,>> qari gua.
16 Diziam alguns dos fariseus: Este homem não é o enviado de Deus, pois não guarda sábado. Outros replicavam: Como pode um pecador fazer tais prodígios? E havia desacordo entre eles.
17 Ko qari nanaza sogai mutugu ria na Parese za na tinoni aza, <<Ko i zei qu guni ao za na tinoni aza, ura za salana vabatabataria aza za na matamu ao?>> qari guni.
17 Perguntaram ainda ao cego: Que dizes tu daquele que te abriu os olhos? É um profeta, respondeu ele.
18 Ba qarike vazozotoa tugu ria na tinoni Jiu za nake batabatana perangaina ko koviria za batabata aza, tinganai ko qari kuku tekuria tu ari kori tamana na tinana,
18 Mas os judeus não quiseram admitir que aquele homem tivesse sido cego e que tivesse recobrado a vista, até que chamaram seus pais.
19 ko qari nanazaria, <<Ani tugu za na tumiu marene aza za podo nake batabatana gamuguni gamu kori? Ko ae za vei beto za boka batabata koviria?>> qari gua.
19 E os interrogaram: É este o vosso filho? Afirmais que ele nasceu cego? Pois como é que agora vê?
20 Nari qari oeria ari kori tamana na tinana, ari qari gudi vei, <<E, gami gilagilaimami za na tumami marene tugu gami kori aza, beto ko na podo nake batabatana tugu vei aza.
20 Seus pais responderam: Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego.
21 Ba ae za vei beto koviria za boka tu batabata za gamike gilagilai, beto ko i zei za vadogodogoria na matana ba gamike gilagilai tugu. Aza gu mu nanazia ko, nake koburuna zana! Pala makana mina ule vadigamu na veveina!>> qari gua ari kori.
21 Mas não sabemos como agora ficou vendo, nem quem lhe abriu os olhos. Perguntai-o a ele. Tem idade. Que ele mesmo explique.
22 Zara qari paranga vei ari kori tamana na tinana, ura qari matagutudi ria na tinoni Jiu. Ura qari tori varivaegoni tu ria na tinoni Jiu za na tinoni vei mina ule votuni i Jisu za na Karisito mina gua za mina taiju pale pa ruma varivarikamuna qari gua.
22 Seus pais disseram isso porque temiam os judeus, pois os judeus tinham ameaçado expulsar da sinagoga todo aquele que reconhecesse Jesus como o Cristo.
23 Ko za vei za qari paranga gu ari kori tamana na tinana na koburu, <<Nake koburuna zana, aza gu mu nanazia ko!>> qari gua.
23 Por isso é que seus pais responderam: Ele tem idade, perguntai-lho.
24 Nari qari kuku sogai na vinaori totozo ria za na tinoni za podo nake batabatana, ko ari qari guni vei, <<Mu pojai na zozoto pa moena na Tamaza! Ura gami gilagilaimami za na tinoni za salanigo ao zana za na tinoni selana,>> qari guni.
24 Tornaram a chamar o homem que fora cego, dizendo-lhe: Dá glória a Deus! Nós sabemos que este homem é pecador.
25 Nari za oe za na tinoni ani, <<Bi tinoni selana aza za ara qake gilagilai. Goto maka zakazava gu qa gilagilai ara za qake batabata perangaina ara, ba koviria za qa batabata,>> za gua.
25 Disse-lhes ele: Se esse homem é pecador, não o sei... Sei apenas isto: sendo eu antes cego, agora vejo.
26 Nari ari qari guni vei, <<Ae za roiti veinigo? Na za za roitini beto za vabatabataria na matamu?>> qari gua.
26 Perguntaram-lhe ainda uma vez: Que foi que ele te fez? Como te abriu os olhos?
27 Nari za oeria, <<Na beko qa tori ule vadigamu tu, ba gamu daimiu vainongoro! Ae za vei ko gamu nyorogua nongoro sogai mutu? Gamu ba gamu nyoroguani ko bu na sepele tugu tana gamu gua za gamu?>> za gudi.
27 Respondeu-lhes: Eu já vo-lo disse e não me destes ouvidos. Por que quereis tornar a ouvir? Quereis vós, porventura, tornar-vos também seus discípulos?...
28 Zara za gua vei aza, za qari paranga sasuria aza, <<Ao tugu za na sepele tana nari, goto gami za na sepele tu ti Mosese.
28 Então eles o cobriram de injúrias e lhe disseram: Tu que és discípulo dele! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Gami gilagilaimami na Tamaza za paranga zozoto ti Mosese, goto aza na tinoni zana za gami gamike gilagilai pae koko veina aza,>> qari gua.
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas deste não sabemos de onde ele é.
30 Nari za oe za na tinoni aza, ari za gua vei, <<Koi, ko za varivagabara! Ura gamuke gilagilai gamu pae koko veina aza, ba ara za vabatabataria tu na mataqu!
30 Respondeu aquele homem: O que é de admirar em tudo isso é que não saibais de onde ele é, e entretanto ele me abriu os olhos.
31 Taqe gilagilainada gita na Tamaza zake nongororia ria na tinoni seladi, goto ria gu qari madini aza beto qari tutia na nana roquroqu za nongororia aza.
31 Sabemos, porém, que Deus não ouve a pecadores, mas atende a quem lhe presta culto e faz a sua vontade.
32 Pa moa vei tu totonai za podalai na totozo za zake tanongoro podeke za maka tinoni bi tori vabatabatai mae tu maka tinoni podo nake batabatana.
32 Jamais se ouviu dizer que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Ko vei bike lame veina tana Tamaza za na tinoni ani za bike boka roitini aza za na roiti vevei aza,>> za gudi.
33 Se esse homem não fosse de Deus, não poderia fazer nada.
34 Nari qari oea ria aza, ari qari guni vei, <<Ao za na galegale podo lamemu pa sela ao, ba qu korapa nyorogua vagigalaigami gami!>> qari gua. Ko qari iju votu pale pa dia ruma varivarikamuna aza.
34 Responderam-lhe eles: Tu nasceste todo em pecado e nos ensinas?... E expulsaram-no.
35 Totonai za nongoria i Jisu za qari tori iju votu pale tu aza, nari za nyaqoa aza ko za nanazia, <<Ae za vei, qu vazozotoa tugu ao za na Tuna na Tinoni?>> za guni.
35 Jesus soube que o tinham expulsado e, havendo-o encontrado, perguntou-lhe: Crês no Filho do Homem?
36 Nari za oe za na tinoni aza, ari za gua vei, <<Bangara, mu ule vaniziu i zei za na tinoni aza, ko ma vazozotoa!>> za gua.
36 Respondeu ele: Quem é ele, Senhor, para que eu creia nele?
37 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Qu tori batia tu ao aza, ko aza tugu za korapa parangaigo koviria ani,>> za gua.
37 Disse-lhe Jesus: Tu o vês, é o mesmo que fala contigo!
38 Nari za paranga, <<Bangara, qa vazozoto ara koviria!>> za gua, beto za koqomo sori tungutungu gore pa moena i Jisu.
38 Creio, Senhor, disse ele. E, prostrando-se, o adorou.
39 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Ara za qa lame ko mana varituti pikapikata pa kasia guguzu ani, ko ria qarike batabata za mari batabata goto ria na batabatadi za marike batabata,>> za gua.
39 Jesus então disse: Vim a este mundo para fazer uma discriminação: os que não vêem vejam, e os que vêem se tornem cegos.
40 Kaki ria na Parese qari somana suvere tavitia aza ketakoi za qari nongoria ari za paranga vei aza, ko qari nanaza laoa, <<Ko gami ba gamike batabata qu gudigami ao?>> qari gua.
40 Alguns dos fariseus, que estavam com ele, ouviram-no e perguntaram-lhe: Também nós somos, acaso, cegos?...
41 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Vei buke batabata za bi kepore na miu sela, ba koviria gamu paranga za na batabatamami gami gamu gua, ko za vei za korapa kolenana tugu na miu sela za gamu,>> za gua i Jisu.
41 Respondeu-lhes Jesus: Se fôsseis cegos, não teríeis pecado, mas agora pretendeis ver, e o vosso pecado subsiste.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.