João 9
ghn (GHN) vs NVI
1 Ego totonai za korapa rerege lao i Jisu, za batia aza za maka tinoni na podo nake batabatana.
1 Ao passar, Jesus viu um cego de nascença.
2 Nari qari nanazia ria na nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Rabi, i zei za sela ko za podo nake batabatana za na tinoni ani? Na tinoni ani, ba ria na tinana na tamana?>> qari guni.
2 Seus discípulos lhe perguntaram: "Mestre, quem pecou: este homem ou seus pais, para que ele nascesse cego? "
3 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Na nake batabata za vaia na tinoni ani za nake pa nana sela tugu, beto nake sela tugu tadiria na tinana na tamana vei, goto vei gu ko mi bola votu tana za na roiti tana Tamaza za gua.
3 Disse Jesus: "Nem ele nem seus pais pecaram, mas isto aconteceu para que a obra de Deus se manifestasse na vida dele.
4 Pinokoi za korapa kabere na rane, nari za ara ma roitidi ria na roiti tana aza za garunuziu ara, ura na bongi za korapa nono lame totonai minake boka roiti za na tinoni.
4 Enquanto é dia, precisamos realizar a obra daquele que me enviou. A noite se aproxima, quando ninguém pode trabalhar.
5 Totonai qa korapa pa kasia guguzu ara za ara tugu za na kaberena na kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo".
6 Pa liguna za poja vei zara aza, nari za odolo pa pezo ko za vanyelakia aza za na pezo beto za ora laoni pa matana na tinoni nake batabatana ani.
6 Tendo dito isso, ele cuspiu no chão, misturou terra com saliva e aplicou-a aos olhos do homem.
7 Beto ari za guni vei za na tinoni nake batabata ani, <<Mu lao ko mu subi pa lolu pie pa Siloami,>> za guni. (Na ginuana na izongo Siloami za na tagarunu.) Nari za keni tugu za na tinoni aza ko za subi ko za batabata za na matana beto za mule lame.
7 Então lhe disse: "Vá lavar-se no tanque de Siloé" ( que significa Enviado ). O homem foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Ria kaki tavitina beto ria na tinoni vei qari tori batibatiadia tu na kole tepatepana aza perangaina za qari varivarinanaza, <<Nake aza tugu na tinoni za kole nyumunyumu tepatepa pa nari ani?>> qari gua.
8 Seus vizinhos e os que anteriormente o tinham visto mendigando perguntaram: "Não é este o mesmo homem que costumava ficar sentado, mendigando? "
9 Qari paranga ria kaki, <<Aza tugu ani!>> qari gua.
9 Alguns afirmavam que era ele. Outros diziam: "Não, apenas se parece com ele". Mas ele próprio insistia: "Sou eu mesmo".
10 Nari qari nanazia ria aza, <<Ko ae za vei beto qari boka tu batabata na matamu ao koviria?>> qari gua.
10 "Então, como foram abertos os seus olhos? ", interrogaram-no eles.
11 Nari za oeria aza ria, <<Maka tinoni na izongona i Jisu za odolo vanyelakia na pezo ko za oradi na mataqu, beto za garunuziu ko mu lao subi pa lolu pie pa Siloami za guniziu. Ko qa keni ko qa subi nari za beto qa batabata soga,>> za gua.
11 Ele respondeu: "O homem chamado Jesus misturou terra com saliva, colocou-a nos meus olhos e me disse que fosse lavar-me em Siloé. Fui, lavei-me, e agora vejo".
12 Nari qari nanazia aza, <<Ko ae aza?>> qari gua.
12 Eles lhe perguntaram: "Onde está esse homem? " "Não sei", disse ele.
13 Ego ko qari toka laoni tadiria na Parese za na tinoni za podo nake batabatana zana.
13 Levaram aos fariseus o homem que fora cego.
14 Aza na ranena za odolo vanyelakia na pezo i Jisu ko za salania na tinoni nake batabatana aza za na rane Minyere.
14 Era sábado o dia em que Jesus havia misturado terra com saliva e aberto os olhos daquele homem.
15 Ko qari maka nanaza sogai ria na Parese za na tinoni aza ae vevei zozoto beto qari batabata na matana qari guni. Nari za ari za gudi vei, <<Za orani nyelaka za na mataqu, beto qa subi nari za koviria za qa batabataqua,>> za gudi.
15 Então os fariseus também lhe perguntaram como ele recebera a visão. O homem respondeu: "Ele colocou uma mistura de terra e saliva em meus olhos, eu me lavei e agora vejo".
16 Nari qari paranga ria kaki Parese, <<Nake koko veina tana Tamaza za na tinoni aza, ura zake kopuni aza za na rane Minyere,>> qari gua.
16 Alguns dos fariseus disseram: "Esse homem não é de Deus, pois não guarda o sábado". Mas outros perguntavam: "Como pode um pecador fazer tais sinais miraculosos? " E houve divisão entre eles.
17 Ko qari nanaza sogai mutugu ria na Parese za na tinoni aza, <<Ko i zei qu guni ao za na tinoni aza, ura za salana vabatabataria aza za na matamu ao?>> qari guni.
17 Tornaram, pois, a perguntar ao cego: "Que diz você a respeito dele? Foram os seus olhos que ele abriu". O homem respondeu: "Ele é um profeta".
18 Ba qarike vazozotoa tugu ria na tinoni Jiu za nake batabatana perangaina ko koviria za batabata aza, tinganai ko qari kuku tekuria tu ari kori tamana na tinana,
18 Os judeus não acreditaram que ele fora cego e havia sido curado enquanto não mandaram buscar os seus pais.
19 ko qari nanazaria, <<Ani tugu za na tumiu marene aza za podo nake batabatana gamuguni gamu kori? Ko ae za vei beto za boka batabata koviria?>> qari gua.
19 Então perguntaram: "É este o seu filho, o qual vocês dizem que nasceu cego? Como ele pode ver agora? "
20 Nari qari oeria ari kori tamana na tinana, ari qari gudi vei, <<E, gami gilagilaimami za na tumami marene tugu gami kori aza, beto ko na podo nake batabatana tugu vei aza.
20 Responderam os pais: "Sabemos que ele é nosso filho e que nasceu cego.
21 Ba ae za vei beto koviria za boka tu batabata za gamike gilagilai, beto ko i zei za vadogodogoria na matana ba gamike gilagilai tugu. Aza gu mu nanazia ko, nake koburuna zana! Pala makana mina ule vadigamu na veveina!>> qari gua ari kori.
21 Mas não sabemos como ele pode ver agora ou quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele. Idade ele tem; falará por si mesmo".
22 Zara qari paranga vei ari kori tamana na tinana, ura qari matagutudi ria na tinoni Jiu. Ura qari tori varivaegoni tu ria na tinoni Jiu za na tinoni vei mina ule votuni i Jisu za na Karisito mina gua za mina taiju pale pa ruma varivarikamuna qari gua.
22 Seus pais disseram isso porque tinham medo dos judeus, pois estes já haviam decidido que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Ko za vei za qari paranga gu ari kori tamana na tinana na koburu, <<Nake koburuna zana, aza gu mu nanazia ko!>> qari gua.
23 Foi por isso que seus pais disseram: "Idade ele tem; perguntem a ele".
24 Nari qari kuku sogai na vinaori totozo ria za na tinoni za podo nake batabatana, ko ari qari guni vei, <<Mu pojai na zozoto pa moena na Tamaza! Ura gami gilagilaimami za na tinoni za salanigo ao zana za na tinoni selana,>> qari guni.
24 Pela segunda vez, chamaram o homem que fora cego e lhe disseram: "Para a glória de Deus, diga a verdade. Sabemos que esse homem é pecador".
25 Nari za oe za na tinoni ani, <<Bi tinoni selana aza za ara qake gilagilai. Goto maka zakazava gu qa gilagilai ara za qake batabata perangaina ara, ba koviria za qa batabata,>> za gua.
25 Ele respondeu: "Não sei se ele é pecador ou não. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo! "
26 Nari ari qari guni vei, <<Ae za roiti veinigo? Na za za roitini beto za vabatabataria na matamu?>> qari gua.
26 Então lhe perguntaram: "O que ele lhe fez? Como lhe abriu os olhos? "
27 Nari za oeria, <<Na beko qa tori ule vadigamu tu, ba gamu daimiu vainongoro! Ae za vei ko gamu nyorogua nongoro sogai mutu? Gamu ba gamu nyoroguani ko bu na sepele tugu tana gamu gua za gamu?>> za gudi.
27 Ele respondeu: "Eu já lhes disse, e vocês não me deram ouvidos. Por que querem ouvir outra vez? Acaso vocês também querem ser discípulos dele? "
28 Zara za gua vei aza, za qari paranga sasuria aza, <<Ao tugu za na sepele tana nari, goto gami za na sepele tu ti Mosese.
28 Então o insultaram e disseram: "Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés!
29 Gami gilagilaimami na Tamaza za paranga zozoto ti Mosese, goto aza na tinoni zana za gami gamike gilagilai pae koko veina aza,>> qari gua.
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas, quanto a esse, nem sabemos de onde ele vem".
30 Nari za oe za na tinoni aza, ari za gua vei, <<Koi, ko za varivagabara! Ura gamuke gilagilai gamu pae koko veina aza, ba ara za vabatabataria tu na mataqu!
30 O homem respondeu: "Ora, isso é extraordinário! Vocês não sabem de onde ele vem, contudo ele me abriu os olhos.
31 Taqe gilagilainada gita na Tamaza zake nongororia ria na tinoni seladi, goto ria gu qari madini aza beto qari tutia na nana roquroqu za nongororia aza.
31 Sabemos que Deus não ouve a pecadores, mas ouve ao homem que o teme e pratica a sua vontade.
32 Pa moa vei tu totonai za podalai na totozo za zake tanongoro podeke za maka tinoni bi tori vabatabatai mae tu maka tinoni podo nake batabatana.
32 "Ninguém jamais ouviu que os olhos de um cego de nascença tivessem sido abertos.
33 Ko vei bike lame veina tana Tamaza za na tinoni ani za bike boka roitini aza za na roiti vevei aza,>> za gudi.
33 Se esse homem não fosse de Deus, não poderia fazer coisa alguma".
34 Nari qari oea ria aza, ari qari guni vei, <<Ao za na galegale podo lamemu pa sela ao, ba qu korapa nyorogua vagigalaigami gami!>> qari gua. Ko qari iju votu pale pa dia ruma varivarikamuna aza.
34 Diante disso, eles responderam: "Você nasceu cheio de pecado; como tem a ousadia de nos ensinar? " E o expulsaram.
35 Totonai za nongoria i Jisu za qari tori iju votu pale tu aza, nari za nyaqoa aza ko za nanazia, <<Ae za vei, qu vazozotoa tugu ao za na Tuna na Tinoni?>> za guni.
35 Jesus ouviu que o haviam expulsado, e, ao encontrá-lo, disse: "Você crê no Filho do homem? "
36 Nari za oe za na tinoni aza, ari za gua vei, <<Bangara, mu ule vaniziu i zei za na tinoni aza, ko ma vazozotoa!>> za gua.
36 Perguntou o homem: "Quem é ele, Senhor, para que eu nele creia? "
37 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Qu tori batia tu ao aza, ko aza tugu za korapa parangaigo koviria ani,>> za gua.
37 Disse Jesus: "Você já o tem visto. É aquele que está falando com você".
38 Nari za paranga, <<Bangara, qa vazozoto ara koviria!>> za gua, beto za koqomo sori tungutungu gore pa moena i Jisu.
38 Então o homem disse: "Senhor, eu creio". E o adorou.
39 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Ara za qa lame ko mana varituti pikapikata pa kasia guguzu ani, ko ria qarike batabata za mari batabata goto ria na batabatadi za marike batabata,>> za gua.
39 Disse Jesus: "Eu vim a este mundo para julgamento, a fim de que os cegos vejam e os que vêem se tornem cegos".
40 Kaki ria na Parese qari somana suvere tavitia aza ketakoi za qari nongoria ari za paranga vei aza, ko qari nanaza laoa, <<Ko gami ba gamike batabata qu gudigami ao?>> qari gua.
40 Alguns fariseus que estavam com ele ouviram-no dizer isso e perguntaram: "Acaso nós também somos cegos? "
41 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Vei buke batabata za bi kepore na miu sela, ba koviria gamu paranga za na batabatamami gami gamu gua, ko za vei za korapa kolenana tugu na miu sela za gamu,>> za gua i Jisu.
41 Disse Jesus: "Se vocês fossem cegos, não seriam culpados de pecado; mas agora que dizem que podem ver, a culpa de vocês permanece".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.