João 7

ghn (GHN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ego pa liguna za vei zara, za i Jisu za rerege ovikiria na guguzu pa Qalili. Zake nyorogua lekoia aza za pa Jiudia, ura ria na matamata tinoni Jiu za qari kole kuoni ko mari vaukea qari gua.
1 Depois disso, Jesus viajou pela Galileia. Queria ficar longe da Judeia, onde os líderes judeus planejavam sua morte.
2 Ego za tori tata tu za na totozo vavolo tonai qari suvere pa dia aqaqo ria na Jiu.
2 Logo, porém, chegou o tempo da celebração judaica chamada Festa das Cabanas,
3 Nari ari qari paranga lao vei tana aza ari ka viza taina marene, <<Mu tavaturu tu ao ko mu zae pa Jiudia ko ria na mua sepele mari batiria ria na mua roiti varivagabaradi qu roroitidi!
3 e os irmãos de Jesus lhe disseram: “Saia daqui e vá à Judeia, onde seus seguidores poderão ver os milagres que realiza.
4 Ura na tinoni za nyorogua tagilagila vakabere za kepore maka roiti za roitini pa paena! Ao za qu korapa roitidi ria na zakazava zara, ko mu bola votu tu tana kasia guguzu ko mari gilagilago ao!>> qari gua.
4 Você não se tornará famoso escondendo-se dessa forma. Se você pode fazer coisas tão maravilhosas, mostre-se ao mundo!”.
5 (Ura makadi gu ria na taina ba qarike vazozotoa aza.)
5 Pois nem mesmo seus irmãos criam nele.
6 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Na totozo taqu za oqoro kamu. Goto gamu za doru totozo za na miu totozo gu.
6 Jesus respondeu: “Agora não é o momento certo de eu ir, mas vocês podem ir a qualquer hora.
7 Gamu za za boka tavaraguadigamu za na kasia guguzu, goto ara tu zake tavaraguaniziu ura qa ululeni za nana roiti za na ikikeredi qa guni.
7 O mundo não pode odiá-los, mas a mim ele odeia, pois eu o acuso de fazer o mal.
8 Gamu za mu zae tu somana pa vavolo, goto ara za manake zae pa vavolo zana, ura na qua totozo za oqoro kamu,>> za gudi.
8 Vão vocês. Eu ainda não irei a essa festa, pois meu tempo ainda não chegou”.
9 Ko zara za paranga vei aza, beto za suverenana tugu pa Qalili.
9 Tendo dito isso, permaneceu na Galileia.
10 Ego pa liguna qari tori zae tu pa vavolo ari ka viza taina, nari za aza ba za tuti zae tugu, ba zake rerege vakabekabere pa varikamu tinoni goto za rerege gologolomonana tu.
10 Contudo, depois que seus irmãos partiram para a festa, ele também foi, mas em segredo, permanecendo distante dos olhos do público.
11 Ego ko ria na tinoni Jiu za qari kole nyaqonyaqoa pa vavolo aza, <<Ae aza?>> qari gua.
11 Os líderes judeus tentavam encontrá-lo na festa e perguntavam se alguém o tinha visto.
12 Qari kole varimanamanaza golomoni ria na tinoni pa varikamu za na veveina i Jisu. Kaki qari paranga, <<Na tinoni leana aza,>> qari gua. Goto kaki za qari paranga, <<Dai, za toka varururaria na tinoni zana,>> qari gua.
12 Havia muita discussão a seu respeito entre as multidões. Alguns afirmavam: “Ele é um homem bom”, enquanto outros diziam: “Ele não passa de um impostor, que engana o povo”.
13 Ba kepore za maka bi paranga votu lodalodakani za na veveina i Jisu, ura qari matagutudi ria na matamata tinoni Jiu.
13 Mas ninguém tinha coragem de falar sobre ele em público, por medo dos líderes judeus.
14 Ego totonai za tori varikorapai tu za na vavolo nari za zae pa kakabarena zelepade ko za kole varivagigalai i Jisu.
14 Então, na metade da festa, Jesus subiu ao templo e começou a ensinar.
15 Ko qari kole gabara ria na matamata tinoni Jiu, ko qari paranga, <<Ae za vei ko nake sikuluna, ba za gigalai jola tu za na tinoni zana?>> qari gua.
15 Os judeus que estavam ali ficaram admirados ao ouvi-lo. “Como ele sabe tanto sem ter estudado?”, perguntavam.
16 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Aza qa varivagigalaini ara za nake varivagigalai taqu, ba nana tu na Tamaza aza za garunuziu.
16 Jesus lhes respondeu: “Minha mensagem não vem de mim mesmo; vem daquele que me enviou.
17 Na tinoni za malumu roitini aza za nyoroguani na Tamaza za pala mina gilagilai na veveina na qua varivagigalai. Pala mina dogoro pikatia za vei na koko lame veina tugu tana Tamaza za babi na qua gu makaqu.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se meu ensino vem dele ou se falo por mim mesmo.
18 Na tinoni za vavakato muleni na veveina makana za korapa gu nyaqoa na valavata muleni makana. Goto aza za nyorogua valavatia aza za garunia aza, za aza za na zozotona beto kepore maka zakazava sekesekena za kole tana.
18 Aquele que fala por si mesmo busca sua própria glória, mas quem procura honrar aquele que o enviou diz a verdade, e não mentiras.
19 I Mosese tugu za vadigamu ko na Vavanau, ba kepore maka gamu bi vatabea za na Vavanau. Ae za vei gamu korapa tu nyorogua vaukeziu ara?>> za gua i Jisu.
19 Moisés lhes deu a lei, mas nenhum de vocês obedece a ela. Então por que procuram me matar?”.
20 Qari oe lao ria na minete tinoni, <<Qokolo, za vituligo gu na tomete ikikerena ao! I zei za korapa nyorogua vaukego ao?>> qari gua.
20 A multidão respondeu: “Você está possuído por demônio! Quem procura matá-lo?”.
21 Nari za oe lao i Jisu, ari za gua vei, <<Maka roiti varivagabarana gu za qa roitini ara, nari gamu gabara beto tu za gamu doru.
21 Jesus respondeu: “Eu fiz um milagre no sábado, e vocês ficaram admirados.
22 I Mosese za garunugamu ko mari tapobe ria na tumiu marene za gua (ba nake i Mosese za roiti momoeni za, goto ria na miu tite tu qari podalai momoeni), ko gamu poberia gamu pa rane Minyere ria na koburu marene.
22 No entanto, vocês também trabalham no sábado quando obedecem à lei da circuncisão que Moisés lhes deu, embora, na verdade, a circuncisão tenha começado com os patriarcas, muito antes da lei de Moisés.
23 Ko vei pa rane Minyere bi tapobe za na tinoni ko vei ko mike tamaja za na Vavanau ti Mosese, nari za ae za vei za gamu tagigiriniziu tu ara tonai qa salana valeania maka tinoni pa rane Minyere?
23 Pois, se o tempo certo de circuncidar seu filho cai no sábado, vocês realizam a cerimônia, a fim de não quebrar a lei de Moisés. Então por que ficam indignados comigo pelo fato de eu curar um homem no sábado?
24 Muke pitua na toa peguruna tana tinoni, goto mu pitua na varituti tuvizina tu,>> za gua i Jisu.
24 Não julguem de acordo com as aparências, mas julguem de maneira justa”.
25 Nari ari qari kole varivarinanaza vei ria kaki tinoni pa Jerusalema, <<Nake tinoni ani za qari korapa nyorogua vaukea ria na matamata?
25 Alguns do povo, que moravam em Jerusalém, começaram a perguntar uns aos outros: “Não é este o homem a quem procuram matar?
26 Ko dogoro! Za korapa paraparanga lodalodaka, ba kepore maka rari vei bi gua lao tana! Palu qari gilagilaidia ria na matamata za aza tugu beka za na Karisito?
26 Aqui está ele, porém, falando em público, e não lhe dizem coisa alguma. Será que nossos líderes acreditam que ele é o Cristo?
27 Ba totonai mina lame za na Karisito, za kepore maka tinoni mina gilagilai ketakoi na lame veina aza. Goto na tinoni ani za gita taqe tori gilagilai betoanada tugu gita ketakoi na lame veina,>> qari gua.
27 Mas como pode ser este homem? Sabemos de onde ele vem. Quando o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é”.
28 Ego ko totonai za korapa varivagigalai pa kakabarena zelepade i Jisu, za velavela votu, <<Ae za vei, gamu gilagila valeanaziumiu tugu gamu beto gamu gilagilaimiu ketakoi na lame veiqu ara? Ara za qake lame pa qua neqi makaqu, goto aza tu za garunuziu za na zozoto, ba gamu gamuke izongo gilagilai tu aza.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em alta voz: “Sim, vocês me conhecem e sabem de onde eu venho. Mas não estou aqui por minha própria conta. Aquele que me enviou é verdadeiro, e vocês não o conhecem.
29 Ara qa gilagilaiqua aza, ura ara za na koko veiqu tana beto ara za aza tugu za garunuziu,>> za gua i Jisu.
29 Mas eu o conheço, porque venho dele, e ele me enviou a vocês”.
30 Nari qari nyorogua aru tamania ria aza, ba kepore maka bi ulini limana aza, ura za oqoro kamua za na totozo tana.
30 Então tentaram prendê-lo, mas ninguém pôs as mãos nele, porque ainda não havia chegado sua hora.
31 Ba kubo tinoni pa varikamu tinoni za qari vazozotoa aza, beto ari qari gua vei, <<Totonai mina lame na Karisito, za ae vei pala mina roitidi tugu aza za na zoku roiti vinagilagila joladi vei za roitidi na tinoni ani?>> qari gua.
31 Muitos entre as multidões no templo creram nele e diziam: “Afinal, alguém espera que o Cristo faça mais sinais do que este homem tem feito?”.
32 Qari nongoro vaia ria na Parese za qari kole varimanamanazani na veveina i Jisu ria na tinoni, ko qari garunuria ria na Parese beto na kuta iama ria na nabulu kopu, ko mari lao aru tamania i Jisu qari gudi.
32 Quando os fariseus ouviram que as multidões sussurravam essas coisas, eles e os principais sacerdotes enviaram guardas do templo para prendê-lo.
33 Nari za ari za gudi vei i Jisu ria, <<Ara za mana suvere iapeki totozo mule tadigamu, beto za pala mana laoqua tana aza za garunuziu.
33 Jesus, porém, lhes disse: “Estarei com vocês só um pouco mais. Então voltarei para aquele que me enviou.
34 Ko pala muna nyaqoziu ara za gamu ba munake boka batiziu, beto ketakoi mana lao suvere ara za gamu munake boka lao,>> za gua.
34 Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão. E não poderão ir para onde eu vou”.
35 Ego ko totonai qari nongoria ria na Jiu zara za gua vei aza, za qari variparanga makadi, <<Pae za mina lao za guni aza ko tanake boka batia gita? Mina lao pa kaki guguzu tadiria na tinoni Qiriki ketakoi qari korapa ria kaki tavitida tinoni Jiu ko mina lao varivagigalai tadiria na tinoni Qiriki?
35 Os judeus se perguntavam: “Para onde ele pretende ir? Será que planeja partir e ir aos judeus em outras terras? Talvez até ensine aos gregos!
36 Na za ginuana za na paranga tana? Ari za gua vei aza, <Pala muna nyaqoziu ara za gamu, ba munake boka batiziu, beto ketakoi mana lao suvere ara za gamu munake boka lao,> za gua,>> qari gua.
36 O que ele quer dizer quando fala: ‘Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão’ e ‘Não poderão ir para onde eu vou’?”.
37 Ego pa rane betobetona na vavolo, aza na rane poreveveina, za turu i Jisu ko za velavela votu, ari za gua vei, <<Aza za kidepe za mi lame taqu ko mi buku!
37 No último dia, o mais importante da festa, Jesus se levantou e disse em alta voz: “Quem tem sede, venha a mim e beba!
38 Aza za vazozotoziu ara, za pala mina vei tugu za pojai na Kutikuti Tabuna, Pala mina bukabukala votu pa bulona na tinoni aza za na kolo toana,>> za gua.
38 Pois as Escrituras declaram: ‘Rios de água viva brotarão do interior de quem crer em mim’”.
39 (Aza za guni i Jisu za na Ongonguna na Tamaza aza ria mari vazozotoa aza za mari tekua. Ba oqoro taiani ria za na Ongongu tabuna pa totozo aza, ura za oqoro turu mule zae pa nana neqi lavatana tana Tamana i Jisu.)
39 Quando ele falou de “água viva”, estava se referindo ao Espírito que seria dado mais tarde a todos que nele cressem. Naquela ocasião o Espírito ainda não tinha sido dado, pois Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Ego ko kaki tinoni pa varikamu za tonai qari nongoria za na parangana i Jisu, za qari paranga ria, <<Zozoto, aza zozoto tugu za na tinoni korokorotai lavatana za taadono!>> qari gua.
40 Quando as multidões o ouviram dizer isso, alguns declararam: “Certamente este homem é o profeta por quem esperávamos”.
41 Qari paranga ria kaki, <<Ani za na Karisito!>> qari gua.
41 Outros afirmaram: “Ele é o Cristo”. E ainda outros disseram: “Não é possível! O Cristo virá da Galileia?
42 Na Kutikuti Tabuna za pojainana tu za na karisito za mina lame pa tutina i Devita ko mina podo pa Betilihema tu, na guguzu ketakoi za suvere i Devita za gua,>> qari gua.
42 As Escrituras afirmam claramente que o Cristo nascerá da linhagem real de Davi, em Belém, o povoado onde o rei Davi nasceu”.
43 Ko pa veveina gu i Jisu, za tapikapikata za na minete tinoni.
43 Assim, a multidão estava dividida a respeito de Jesus.
44 Kaki ria za qari nyorogua aru tamania i Jisu, ba kepore tugu maka ria bi uli laoni limana aza.
44 Alguns queriam que ele fosse preso, mas ninguém pôs as mãos nele.
45 Ego ko totonai qari mule kamu ria na nabulu kopu pa zelepade, za qari nanaza ria na kuta iama na Parese, ari qari gua vei, <<Ae za vei ko gamuke toka lameni aza?>> qari gua.
45 Quando os guardas do templo voltaram sem ter prendido Jesus, os principais sacerdotes e fariseus perguntaram: “Por que vocês não o trouxeram?”.
46 Nari qari oe lao ria na nabulu kopu, ari qari gua vei, <<Oqoro maka tinoni bi paraparanga vei za paranga vei na tinoni ani,>> qari gua.
46 “Nunca ouvimos alguém falar como ele!”, responderam.
47 Nari qari paranga ria na Parese, <<Ko gamu ba koviria za tori toka vapirugamu tugu aza?
47 “Vocês também foram enganados?”, zombaram os fariseus.
48 Ae za vei, gamu tori gilagilaimiu tu gamu za maka matamata babi maka Parese bi tori vazozotoa mae tu aza? Bi mija tu!
48 “Por acaso um de nós que seja, entre os líderes ou fariseus, crê nele?
49 Ria na minete tinoni ari za qarike tavagigalani za na Vavanau, ko pala mari gozoria na vinakilasa tana Tamaza ke!>> qari gua ria na Parese.
49 As multidões ignorantes o seguem, mas elas não têm conhecimento da lei. São amaldiçoadas!”
50 Nari za i Nikodimasi, maka ria aza za lao ti Jisu maka bongi, za parangaria,
50 Então Nicodemos, o líder que antes havia se encontrado com Jesus, perguntou:
51 <<Na tutina pa nada Vavanau za gita taqeke oqanai pitua za na tinoni totonai za oqoro tanongoro ko bi oqoro tagilagila aza za roitini na tinoni aza,>> za gua.
51 “A lei permite condenar um homem antes mesmo de haver uma audiência?”.
52 Nari qari oea ria aza, ari qari guni vei, <<Ko ae vei, ao ba maka tinoni Qalili tugu ke, uve? Mu tiro vilotia tu na Kutikuti Tabuna ko, beto za muna gilagilai za na tinoni korokorotai za minake votu lame vei pa Qalili,>> qari guni.
52 “Você também é da Galileia?”, responderam eles. “Procure e veja por si mesmo: nenhum profeta vem da Galileia!”
53 (Ego ko qari okoto mule kenidia pa dia guguzu ria doru tinoni.
53 Então todos foram para casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.