João 7
ghn (GHN) vs ARA
1 Ego pa liguna za vei zara, za i Jisu za rerege ovikiria na guguzu pa Qalili. Zake nyorogua lekoia aza za pa Jiudia, ura ria na matamata tinoni Jiu za qari kole kuoni ko mari vaukea qari gua.
1 Passadas estas coisas, Jesus andava pela Galileia, porque não desejava percorrer a Judeia, visto que os judeus procuravam matá-lo.
2 Ego za tori tata tu za na totozo vavolo tonai qari suvere pa dia aqaqo ria na Jiu.
2 Ora, a festa dos judeus, chamada de Festa dos Tabernáculos, estava próxima.
3 Nari ari qari paranga lao vei tana aza ari ka viza taina marene, <<Mu tavaturu tu ao ko mu zae pa Jiudia ko ria na mua sepele mari batiria ria na mua roiti varivagabaradi qu roroitidi!
3 Dirigiram-se, pois, a ele os seus irmãos e lhe disseram: Deixa este lugar e vai para a Judeia, para que também os teus discípulos vejam as obras que fazes.
4 Ura na tinoni za nyorogua tagilagila vakabere za kepore maka roiti za roitini pa paena! Ao za qu korapa roitidi ria na zakazava zara, ko mu bola votu tu tana kasia guguzu ko mari gilagilago ao!>> qari gua.
4 Porque ninguém há que procure ser conhecido em público e, contudo, realize os seus feitos em oculto. Se fazes estas coisas, manifesta-te ao mundo.
5 (Ura makadi gu ria na taina ba qarike vazozotoa aza.)
5 Pois nem mesmo os seus irmãos criam nele.
6 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Na totozo taqu za oqoro kamu. Goto gamu za doru totozo za na miu totozo gu.
6 Disse-lhes, pois, Jesus: O meu tempo ainda não chegou, mas o vosso sempre está presente.
7 Gamu za za boka tavaraguadigamu za na kasia guguzu, goto ara tu zake tavaraguaniziu ura qa ululeni za nana roiti za na ikikeredi qa guni.
7 Não pode o mundo odiar-vos, mas a mim me odeia, porque eu dou testemunho a seu respeito de que as suas obras são más.
8 Gamu za mu zae tu somana pa vavolo, goto ara za manake zae pa vavolo zana, ura na qua totozo za oqoro kamu,>> za gudi.
8 Subi vós outros à festa; eu, por enquanto, não subo, porque o meu tempo ainda não está cumprido.
9 Ko zara za paranga vei aza, beto za suverenana tugu pa Qalili.
9 Disse-lhes Jesus estas coisas e continuou na Galileia.
10 Ego pa liguna qari tori zae tu pa vavolo ari ka viza taina, nari za aza ba za tuti zae tugu, ba zake rerege vakabekabere pa varikamu tinoni goto za rerege gologolomonana tu.
10 Mas, depois que seus irmãos subiram para a festa, então, subiu ele também, não publicamente, mas em oculto.
11 Ego ko ria na tinoni Jiu za qari kole nyaqonyaqoa pa vavolo aza, <<Ae aza?>> qari gua.
11 Ora, os judeus o procuravam na festa e perguntavam: Onde estará ele?
12 Qari kole varimanamanaza golomoni ria na tinoni pa varikamu za na veveina i Jisu. Kaki qari paranga, <<Na tinoni leana aza,>> qari gua. Goto kaki za qari paranga, <<Dai, za toka varururaria na tinoni zana,>> qari gua.
12 E havia grande murmuração a seu respeito entre as multidões. Uns diziam: Ele é bom. E outros: Não, antes, engana o povo.
13 Ba kepore za maka bi paranga votu lodalodakani za na veveina i Jisu, ura qari matagutudi ria na matamata tinoni Jiu.
13 Entretanto, ninguém falava dele abertamente, por ter medo dos judeus.
14 Ego totonai za tori varikorapai tu za na vavolo nari za zae pa kakabarena zelepade ko za kole varivagigalai i Jisu.
14 Corria já em meio a festa, e Jesus subiu ao templo e ensinava.
15 Ko qari kole gabara ria na matamata tinoni Jiu, ko qari paranga, <<Ae za vei ko nake sikuluna, ba za gigalai jola tu za na tinoni zana?>> qari gua.
15 Então, os judeus se maravilhavam e diziam: Como sabe este letras, sem ter estudado?
16 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Aza qa varivagigalaini ara za nake varivagigalai taqu, ba nana tu na Tamaza aza za garunuziu.
16 Respondeu-lhes Jesus: O meu ensino não é meu, e sim daquele que me enviou.
17 Na tinoni za malumu roitini aza za nyoroguani na Tamaza za pala mina gilagilai na veveina na qua varivagigalai. Pala mina dogoro pikatia za vei na koko lame veina tugu tana Tamaza za babi na qua gu makaqu.
17 Se alguém quiser fazer a vontade dele, conhecerá a respeito da doutrina, se ela é de Deus ou se eu falo por mim mesmo.
18 Na tinoni za vavakato muleni na veveina makana za korapa gu nyaqoa na valavata muleni makana. Goto aza za nyorogua valavatia aza za garunia aza, za aza za na zozotona beto kepore maka zakazava sekesekena za kole tana.
18 Quem fala por si mesmo está procurando a sua própria glória; mas o que procura a glória de quem o enviou, esse é verdadeiro, e nele não há injustiça.
19 I Mosese tugu za vadigamu ko na Vavanau, ba kepore maka gamu bi vatabea za na Vavanau. Ae za vei gamu korapa tu nyorogua vaukeziu ara?>> za gua i Jisu.
19 Não vos deu Moisés a lei? Contudo, ninguém dentre vós a observa. Por que procurais matar-me?
20 Qari oe lao ria na minete tinoni, <<Qokolo, za vituligo gu na tomete ikikerena ao! I zei za korapa nyorogua vaukego ao?>> qari gua.
20 Respondeu a multidão: Tens demônio. Quem é que procura matar-te?
21 Nari za oe lao i Jisu, ari za gua vei, <<Maka roiti varivagabarana gu za qa roitini ara, nari gamu gabara beto tu za gamu doru.
21 Replicou-lhes Jesus: Um só feito realizei, e todos vos admirais.
22 I Mosese za garunugamu ko mari tapobe ria na tumiu marene za gua (ba nake i Mosese za roiti momoeni za, goto ria na miu tite tu qari podalai momoeni), ko gamu poberia gamu pa rane Minyere ria na koburu marene.
22 Pelo motivo de que Moisés vos deu a circuncisão (se bem que ela não vem dele, mas dos patriarcas ), no sábado circuncidais um homem.
23 Ko vei pa rane Minyere bi tapobe za na tinoni ko vei ko mike tamaja za na Vavanau ti Mosese, nari za ae za vei za gamu tagigiriniziu tu ara tonai qa salana valeania maka tinoni pa rane Minyere?
23 E, se o homem pode ser circuncidado em dia de sábado, para que a lei de Moisés não seja violada, por que vos indignais contra mim, pelo fato de eu ter curado, num sábado, ao todo, um homem?
24 Muke pitua na toa peguruna tana tinoni, goto mu pitua na varituti tuvizina tu,>> za gua i Jisu.
24 Não julgueis segundo a aparência, e sim pela reta justiça.
25 Nari ari qari kole varivarinanaza vei ria kaki tinoni pa Jerusalema, <<Nake tinoni ani za qari korapa nyorogua vaukea ria na matamata?
25 Diziam alguns de Jerusalém: Não é este aquele a quem procuram matar?
26 Ko dogoro! Za korapa paraparanga lodalodaka, ba kepore maka rari vei bi gua lao tana! Palu qari gilagilaidia ria na matamata za aza tugu beka za na Karisito?
26 Eis que ele fala abertamente, e nada lhe dizem. Porventura, reconhecem verdadeiramente as autoridades que este é, de fato, o Cristo?
27 Ba totonai mina lame za na Karisito, za kepore maka tinoni mina gilagilai ketakoi na lame veina aza. Goto na tinoni ani za gita taqe tori gilagilai betoanada tugu gita ketakoi na lame veina,>> qari gua.
27 Nós, todavia, sabemos donde este é; quando, porém, vier o Cristo, ninguém saberá donde ele é.
28 Ego ko totonai za korapa varivagigalai pa kakabarena zelepade i Jisu, za velavela votu, <<Ae za vei, gamu gilagila valeanaziumiu tugu gamu beto gamu gilagilaimiu ketakoi na lame veiqu ara? Ara za qake lame pa qua neqi makaqu, goto aza tu za garunuziu za na zozoto, ba gamu gamuke izongo gilagilai tu aza.
28 Jesus, pois, enquanto ensinava no templo, clamou, dizendo: Vós não somente me conheceis, mas também sabeis donde eu sou; e não vim porque eu, de mim mesmo, o quisesse, mas aquele que me enviou é verdadeiro, aquele a quem vós não conheceis.
29 Ara qa gilagilaiqua aza, ura ara za na koko veiqu tana beto ara za aza tugu za garunuziu,>> za gua i Jisu.
29 Eu o conheço, porque venho da parte dele e fui por ele enviado.
30 Nari qari nyorogua aru tamania ria aza, ba kepore maka bi ulini limana aza, ura za oqoro kamua za na totozo tana.
30 Então, procuravam prendê-lo; mas ninguém lhe pôs a mão, porque ainda não era chegada a sua hora.
31 Ba kubo tinoni pa varikamu tinoni za qari vazozotoa aza, beto ari qari gua vei, <<Totonai mina lame na Karisito, za ae vei pala mina roitidi tugu aza za na zoku roiti vinagilagila joladi vei za roitidi na tinoni ani?>> qari gua.
31 E, contudo, muitos de entre a multidão creram nele e diziam: Quando vier o Cristo, fará, porventura, maiores sinais do que este homem tem feito?
32 Qari nongoro vaia ria na Parese za qari kole varimanamanazani na veveina i Jisu ria na tinoni, ko qari garunuria ria na Parese beto na kuta iama ria na nabulu kopu, ko mari lao aru tamania i Jisu qari gudi.
32 Os fariseus, ouvindo a multidão murmurar estas coisas a respeito dele, juntamente com os principais sacerdotes enviaram guardas para o prenderem.
33 Nari za ari za gudi vei i Jisu ria, <<Ara za mana suvere iapeki totozo mule tadigamu, beto za pala mana laoqua tana aza za garunuziu.
33 Disse-lhes Jesus: Ainda por um pouco de tempo estou convosco e depois irei para junto daquele que me enviou.
34 Ko pala muna nyaqoziu ara za gamu ba munake boka batiziu, beto ketakoi mana lao suvere ara za gamu munake boka lao,>> za gua.
34 Haveis de procurar-me e não me achareis; também aonde eu estou, vós não podeis ir.
35 Ego ko totonai qari nongoria ria na Jiu zara za gua vei aza, za qari variparanga makadi, <<Pae za mina lao za guni aza ko tanake boka batia gita? Mina lao pa kaki guguzu tadiria na tinoni Qiriki ketakoi qari korapa ria kaki tavitida tinoni Jiu ko mina lao varivagigalai tadiria na tinoni Qiriki?
35 Disseram, pois, os judeus uns aos outros: Para onde irá este que não o possamos achar? Irá, porventura, para a Dispersão entre os gregos, com o fim de os ensinar?
36 Na za ginuana za na paranga tana? Ari za gua vei aza, <Pala muna nyaqoziu ara za gamu, ba munake boka batiziu, beto ketakoi mana lao suvere ara za gamu munake boka lao,> za gua,>> qari gua.
36 Que significa, de fato, o que ele diz: Haveis de procurar-me e não me achareis; também aonde eu estou, vós não podeis ir?
37 Ego pa rane betobetona na vavolo, aza na rane poreveveina, za turu i Jisu ko za velavela votu, ari za gua vei, <<Aza za kidepe za mi lame taqu ko mi buku!
37 No último dia, o grande dia da festa, levantou-se Jesus e exclamou: Se alguém tem sede, venha a mim e beba.
38 Aza za vazozotoziu ara, za pala mina vei tugu za pojai na Kutikuti Tabuna, Pala mina bukabukala votu pa bulona na tinoni aza za na kolo toana,>> za gua.
38 Quem crer em mim, como diz a Escritura, do seu interior fluirão rios de água viva.
39 (Aza za guni i Jisu za na Ongonguna na Tamaza aza ria mari vazozotoa aza za mari tekua. Ba oqoro taiani ria za na Ongongu tabuna pa totozo aza, ura za oqoro turu mule zae pa nana neqi lavatana tana Tamana i Jisu.)
39 Isto ele disse com respeito ao Espírito que haviam de receber os que nele cressem; pois o Espírito até aquele momento não fora dado, porque Jesus não havia sido ainda glorificado.
40 Ego ko kaki tinoni pa varikamu za tonai qari nongoria za na parangana i Jisu, za qari paranga ria, <<Zozoto, aza zozoto tugu za na tinoni korokorotai lavatana za taadono!>> qari gua.
40 Então, os que dentre o povo tinham ouvido estas palavras diziam: Este é verdadeiramente o profeta;
41 Qari paranga ria kaki, <<Ani za na Karisito!>> qari gua.
41 outros diziam: Ele é o Cristo; outros, porém, perguntavam: Porventura, o Cristo virá da Galileia?
42 Na Kutikuti Tabuna za pojainana tu za na karisito za mina lame pa tutina i Devita ko mina podo pa Betilihema tu, na guguzu ketakoi za suvere i Devita za gua,>> qari gua.
42 Não diz a Escritura que o Cristo vem da descendência de Davi e da aldeia de Belém, donde era Davi?
43 Ko pa veveina gu i Jisu, za tapikapikata za na minete tinoni.
43 Assim, houve uma dissensão entre o povo por causa dele;
44 Kaki ria za qari nyorogua aru tamania i Jisu, ba kepore tugu maka ria bi uli laoni limana aza.
44 alguns dentre eles queriam prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos.
45 Ego ko totonai qari mule kamu ria na nabulu kopu pa zelepade, za qari nanaza ria na kuta iama na Parese, ari qari gua vei, <<Ae za vei ko gamuke toka lameni aza?>> qari gua.
45 Voltaram, pois, os guardas à presença dos principais sacerdotes e fariseus, e estes lhes perguntaram: Por que não o trouxestes?
46 Nari qari oe lao ria na nabulu kopu, ari qari gua vei, <<Oqoro maka tinoni bi paraparanga vei za paranga vei na tinoni ani,>> qari gua.
46 Responderam eles: Jamais alguém falou como este homem.
47 Nari qari paranga ria na Parese, <<Ko gamu ba koviria za tori toka vapirugamu tugu aza?
47 Replicaram-lhes, pois, os fariseus: Será que também vós fostes enganados?
48 Ae za vei, gamu tori gilagilaimiu tu gamu za maka matamata babi maka Parese bi tori vazozotoa mae tu aza? Bi mija tu!
48 Porventura, creu nele alguém dentre as autoridades ou algum dos fariseus?
49 Ria na minete tinoni ari za qarike tavagigalani za na Vavanau, ko pala mari gozoria na vinakilasa tana Tamaza ke!>> qari gua ria na Parese.
49 Quanto a esta plebe que nada sabe da lei, é maldita.
50 Nari za i Nikodimasi, maka ria aza za lao ti Jisu maka bongi, za parangaria,
50 Nicodemos, um deles, que antes fora ter com Jesus, perguntou-lhes:
51 <<Na tutina pa nada Vavanau za gita taqeke oqanai pitua za na tinoni totonai za oqoro tanongoro ko bi oqoro tagilagila aza za roitini na tinoni aza,>> za gua.
51 Acaso, a nossa lei julga um homem, sem primeiro ouvi-lo e saber o que ele fez?
52 Nari qari oea ria aza, ari qari guni vei, <<Ko ae vei, ao ba maka tinoni Qalili tugu ke, uve? Mu tiro vilotia tu na Kutikuti Tabuna ko, beto za muna gilagilai za na tinoni korokorotai za minake votu lame vei pa Qalili,>> qari guni.
52 Responderam eles: Dar-se-á o caso de que também tu és da Galileia? Examina e verás que da Galileia não se levanta profeta.
53 (Ego ko qari okoto mule kenidia pa dia guguzu ria doru tinoni.
53 [E cada um foi para sua casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.