João 11

ghn (GHN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Maka tinoni na suverena pa Betani za mo, na izongona i Lazarasi. Pa Betani za na guguzu ketakoi qari suvere ari Mere beto i Mata ari kori tamatazi.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era de Betânia, da aldeia de Maria e de sua irmã Marta.
2 (I Mere ani aza za vuvani na oela omanga lea pa nenena na Bangara beto ko za puqani tugu na vurunguna, ko na luluna aza i Lazarasi za mo.)
2 Esta Maria, cujo irmão Lázaro estava doente, era a mesma que ungiu o Senhor com perfume e lhe enxugou os pés com os seus cabelos.
3 Ko qari garunu laoni nongoro ari kori tamatazi reko ari i Jisu, ari qari guni vei, <<Bangara, dogoro! Aza na mua baere leana qu roquroqu vitivitigia ao za mo,>> qari guni.
3 Por isso, as irmãs de Lázaro mandaram dizer a Jesus: — Aquele que o Senhor ama está doente.
4 Totonai za nongoroni, za ari za gua vei i Jisu, <<Na mo zana za minake lao jutu pa uke, goto vei ko mi tavalavata za na Tamaza, beto pa ginuana na mo aza ba mina tavalavata mutugu za na Tuna na Tamaza,>> za gua.
4 Ao receber a notícia, Jesus disse:
5 (Za roquroquria i Jisu ari Mere i Mata, kori tamatazi, beto na luludi i Lazarasi.)
5 Ora, Jesus amava Marta e a irmã dela, e também Lázaro.
6 Ko totonai za nongoria i Jisu za mo i Lazarasi, nari za suverenana mae tu ketakoi za kole suvere kori rane mule i Jisu.
6 Quando soube que Lázaro estava doente, ainda se demorou dois dias no lugar onde estava.
7 Pa liguna aza beto za paranga laoria ria na sepele aza, <<Aria koviria ko ta mule zae soga tu pa Jiudia,>> za gua.
7 Depois, disse aos seus discípulos:
8 Qari parangia ria na sepele aza, <<Rabi, za oqoro zovai pa viza gu zana ba mari gonanigo na patu qari gua ria na Jiu, ko na za mule qu nyorogua mule zaeni ketakoi?>> qari gua.
8 Os discípulos disseram: — Mestre, ainda há pouco os judeus queriam apedrejá-lo! E o senhor quer voltar para lá?
9 Nari za oeria i Jisu, <<Gamu gilagilaimiu gamu za na rane za tapikapikata pa manogori aoa? Ko za vei za na tinoni mina rerege pa rane kaberena za minake izongo tatupe tugu, ura za batabata pa kaberena na kasia guguzu ani.
9 Jesus respondeu:
10 Goto vei mina rerege na bongi aza, nari za pala mina tatupe za na tinoni aza, ura kepore na nana kabere,>> za gua.
10 Mas, se andar de noite, tropeça, porque nele não há luz.
11 Za beto gu paranga vei zara aza, beto ari za gua vei mule, <<Na nada baere leana i Lazarasi za tori puta tu, ba mana lao ko mana vaiqolia gu ara aza,>> za gua.
11 Tendo dito isso, acrescentou:
12 Nari za ari qari guni vei ria na sepele aza, <<Bangara, vei mina tori puta tu za pala mina leana gu aza,>> qari gua.
12 Então os discípulos disseram: — Senhor, se dorme, estará salvo.
13 (Ba aza vei na ginuana za pojai i Jisu za tori uke tu i Lazarasi, goto ria qari roquroqua za putagana gu za guni aza qari gua.)
13 Jesus falava da morte de Lázaro, mas eles pensavam que tivesse falado do repouso do sono.
14 Nari za lodaka vadi gu i Jisu za na nongoro, ari za gudi vei, <<Za tori uke tu i Lazarasi,
14 Então Jesus lhes disse claramente:
15 ba ura pa ginuguamiu gamu za qa qera za ara qake suvere tavitia aza, ko mu vazozoto za gamu. Ko aria ko ta lao tana koviria,>> za gua.
15 Por causa de vocês me alegro de que não estivesse lá, para que vocês possam crer. Mas vamos até ele.
16 Nari ari za gudi vei i Tomasi ria kaki sepele, aza qari vaizongoni Patavivi, <<Ego, ariagada ko gita doru ta tutia tu, ko ta uke tavitia aza!>> za gua.
16 Então Tomé, chamado Dídimo, disse aos outros discípulos: — Vamos também nós para morrer com o Mestre!
17 Ego totonai za kamu pa Betani i Jisu za tori jola tu ka made ranena za tagolomo i Lazarasi.
17 Quando Jesus chegou, encontrou Lázaro já sepultado havia quatro dias.
18 Na guguzu pa Betani za tata kue kilomita gu na zouna pa Jerusalema,
18 Ora, Betânia ficava a mais ou menos três quilômetros de Jerusalém.
19 ko kubodi ria pa Jiudia qari varikamu suvere vamanotoria ari Mata i Mere pa uke tana luludi marene i Lazarasi.
19 Muitos dos judeus vieram visitar Marta e Maria, a fim de consolá-las por causa do irmão.
20 Ego ko totonai za nongoroni i Mata za korapa lamelamenana i Jisu, nari za votu lao gozoria, goto i Mere za suverenana tu pa ruma.
20 Marta, quando soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele; Maria, porém, ficou sentada em casa.
21 Nari i Mata ari za guni vei i Jisu, <<Bangara, vei bu suveremua ao pani, za bike uke za na luluqu marene!
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
22 Ba koviria ba qa gilagilaiqua na za aza muna tepai tana Tamaza nari na Tamaza pala mina vanigo gu ao,>> za gua.
22 Mas também sei que, mesmo agora, tudo o que o senhor pedir a Deus, ele concederá.
23 Za paranga laoa i Jisu aza, <<Pala mina turu mule gu za na lulumu marene,>> za guni.
23 Jesus disse a ela:
24 Nari za oe lao i Mata, <<Qa gilagilaiqua za pala mina turu mule pa rane turumule pa rane liguligu aza,>> za gua.
24 Ao que Marta respondeu: — Eu sei que ele há de ressurgir na ressurreição, no último dia.
25 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ara za na turumule beto na toa. Aza mina vazozotoziu ara za mina uke tugu, ba pala mina toa;
25 Então Jesus declarou:
26 beto aza za korapa toa ba za vazozotoziu ara za marike izongo uke kamua na kamua. Ae vei, qu vazozotoa tugu ao za ani?>> za gua i Jisu.
26 E todo o que vive e crê em mim não morrerá eternamente. Você crê nisto?
27 Nari za oe lao i Mata, <<E, Bangara, ara qa tori vazozotoa tu za ao tugu za na Karisito, na Tuna na Tamaza, aza za korapa lamelamenana pa lame pa kasia guguzu qari guni,>> za gua.
27 Marta respondeu: — Sim, Senhor! Eu creio que o senhor é o Cristo, o Filho de Deus que devia vir ao mundo.
28 Pa liguna za paranga vei zara, nari za mule lao pa ruma i Mata ko za peki kuku golomia za na taina i Mere ko za ule vani, ari za gua vei, <<Na Tinoni varivagigalai za tori korapa tu nari, ko za nanazanigo tugu ao,>> za guni.
28 Depois de dizer isto, Marta foi chamar Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Ko aza tugu za nongoro i Mere, za soqolo turu ko za lao gozoria aza.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi até ele,
30 (Za oqoro bola kamu pa guguzu i Jisu, goto za korapa tu ketakoi za lao parangani i Mata.)
30 pois Jesus ainda não tinha entrado na aldeia, mas permanecia onde Marta o havia encontrado.
31 Ko ria na tinoni qari kole suvere vamanotia i Mere pa leo ruma za qari tuti votu totonai qari batia na siqarai votu kenina i Mere. Qari roquroqua ria za palu mina lao lukana pa bevi ketakoi qari golomoni i Lazarasi ba za qari gua.
31 Os judeus que estavam com Maria em casa e a consolavam, vendo-a levantar-se depressa e sair, seguiram-na, pensando que ela ia ao túmulo para chorar.
32 Ego za lao kamu ketakoi za korapa suvere i Jisu i Mere, ko aza tugu za batia i Jisu nari za todongo pa nenena i Jisu, beto za paranga, <<Bangara, vei bu suveremua ao pani, za bike uke za na luluqu marene!>> za gua.
32 Quando Maria chegou ao lugar onde Jesus estava, ao vê-lo, lançou-se aos seus pés, dizendo: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
33 Totonai za batia i Jisu na kebokebona aza beto ko ria na tinoni Jiu qari tutia aza ba qari lukana tugu, nari za tadungana na mamata na bulona aza.
33 Quando Jesus viu que ela chorava, e que os judeus que a acompanhavam também choravam, agitou-se no espírito e se comoveu.
34 Beto za nanazaria i Jisu ria, <<Pae gamu vapaeni gamu za na kobukobuna i Lazarasi?>> za gua.
34 E perguntou: Eles responderam: — Senhor, venha ver!
35 Za lukana i Jisu.
35 Jesus chorou.
36 Nari qari paranga ria na tinoni Jiu, <<Dogoro! Za koi vei roquroqu vitivitigia aza i Lazarasi!>> qari gua.
36 Então os judeus disseram: — Vejam o quanto ele o amava.
37 Ba kaki ria za qari paranga, ari qari gua vei, <<Na tinoni nake batabatana tu ba za vabatabatai, ko bi boka gu vasarea aza pa uke i Lazarasi!>> qari gua.
37 Mas alguns disseram: — Será que ele, que abriu os olhos ao cego, não podia fazer com que Lázaro não morresse?
38 Ego ko za maka vazaenga tadungana mule pa bulona i Jisu beto za lao pa bevi. (Ko na bevi aza za qari pateni maka patu lavata na ngujuna.)
38 Jesus, agitando-se novamente em si mesmo, foi até o túmulo, que era uma gruta em cuja entrada tinham colocado uma pedra.
39 Za garunuria i Jisu ria, <<Mu varijo pale za na patu,>> za gudi.
39 Então Jesus ordenou: Marta, irmã do falecido, disse a Jesus: — Senhor, já cheira mal, porque está morto há quatro dias.
40 Za parangia i Jisu aza, <<Ae vei, qa oqoro tu pojanigo ara za vei muna vazozoto nari za pala muna batia ao za na neqi lavatana tana Tamaza?>> za gua.
40 Jesus respondeu:
41 Nari za qari varijo pale ria za na patu. Beto za enga zae pa noka i Jisu beto za paranga, <<Tamaqu, qa paranga leana ara tamu ura qu nongoroziu ara ao.
41 Então tiraram a pedra. E Jesus, levantando os olhos para o céu, disse:
42 Qa gilagilaiqua za qu nongoroziu tugu doru totozo, ba koko vei gu ria na tinoni ari qari korapa za qa korapa paranga vei ari, ko mari vazozotoa za ao tugu qu garunuziu ara,>> za gua.
42 Eu sei que sempre me ouves, mas falei isso por causa da multidão presente, para que creiam que tu me enviaste.
43 Pa liguna za beto paranga vei aza, nari za kuku viva, <<Lazarasi, mu votu lame!>> za gua.
43 E, depois de dizer isso, clamou em alta voz:
44 Nari za turu votu lame i Lazarasi, na limana na nenena za qari korapa tugu taudeni poko, beto za taude livutuni poko tugu za na izumatana.
44 Aquele que tinha morrido saiu, tendo os pés e as mãos amarrados com ataduras e o rosto envolto num lenço. Então Jesus lhes ordenou:
45 Ego ko na kubodi ria na tinoni Jiu, ria qari kamu bolai i Mere, za qari dogoria aza za roitini i Jisu, ko qari vazozotoa aza.
45 Muitos dos judeus que tinham vindo visitar Maria, vendo o que Jesus havia feito, creram nele.
46 Goto kaki ria za qari mule tu vavakato vadi ria na Parese ko qari ule vadi aza vei za roitini i Jisu.
46 Outros, porém, foram até os fariseus e lhes contaram o que Jesus havia feito.
47 Nari qari nyumu tavitiria ria na kauniseli ria na Parese na kuta iama, ko ari qari gua vei ria, <<Na za tana roitini gita? Ura na tinoni ani za korapa roitidi kubo roiti vinagilagila!
47 Então os principais sacerdotes e os fariseus convocaram o Sinédrio e disseram: — O que estamos fazendo, uma vez que este homem opera muitos sinais?
48 Vei tana loi pale ko mina roiti tokatokai vei tugu zara aza, za pala doru tinoni mari vazozotoa aza, ko mari lame ria pa Romu ko mari jegaria za na nada ia beto na butubutu,>> qari gua.
48 Se o deixarmos assim, todos crerão nele; depois, virão os romanos e tomarão não só o nosso lugar, mas a própria nação.
49 Ba maka ria, na izongona i Kaiapasi aza na kuta iama lavata pa aoro aza, za ari za gudi vei, <<Kepore maka za bu gilagilai za gamu!
49 Mas um deles, Caifás, que era sumo sacerdote naquele ano, advertiu-os, dizendo: — Vocês não sabem nada,
50 Gamuke gilagilai tu gamu za leana jola za maka tinoni mina uke vadi ria na tinoni, ko mike tapiara za na puku tinoni doruna?>> za gudi.
50 nem entendem que é melhor para vocês que morra um só homem pelo povo e que não venha a perecer toda a nação.
51 (Ba na paranga za poja votuni aza za zake votu lame pa nana roquroqu makana, goto aza za na kuta iama lavata pa aoro aza ko za ulule votuni aza za i Jisu za mina uke vadi ria na puku tinoni Jiu za gua.
51 Ora, Caifás não disse isto por conta própria, mas, sendo sumo sacerdote naquele ano, profetizou que Jesus estava para morrer pela nação.
52 Ba nake ria gu na puku tinoni Jiu makadi za mina uke vadi, goto vei ko mari tateku varikamu pa maka puku tinoni ria doru tinoni tana Tamaza qari nyanyala lao doru kota.)
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo os filhos de Deus, que andam dispersos.
53 Ego ko za podalai pa rane aza za qari kukitini ko mari vaukea qari guni ria na tinoni matamata tadiria na tinoni Jiu i Jisu.
53 Desde aquele dia, resolveram matar Jesus.
54 Ko za vei zara za zake rerege vakabekabere aza pa nana rererege pa Jiudia, goto za loia za na ia aza ko za laonana tu pa maka ia tata pa qega pa maka pikata guguzu na izongona pa Iparemi, ko ketakoi za suvere tavitiria ria na nana sepele.
54 Assim sendo, Jesus já não andava publicamente entre os judeus, mas retirou-se para uma região vizinha ao deserto, para uma cidade chamada Efraim, onde permaneceu com os discípulos.
55 Ego za tata za na totozo vavolo Alokata tadiria na Jiu ko qari okoto taloloi pa dia guguguzu ria na tinoni ko qari zae pa Jerusalema, ko mari keni tavulaza totonai za oqoro kamu na vavolo aza qari gua.
55 Estava próxima a Páscoa dos judeus, e muitos daquela região foram a Jerusalém antes da Páscoa para se purificar.
56 Ko qari kole nyaqoa ria i Jisu beto qari kole varivarinanaza totonai qari varikamu pa kakabarena zelepade, ari qari gua vei, <<Na za gamu roquroqua gamu? Gamuke rovea gamu mina kamu tugu beka somana pa vavolo aza?>> qari gua.
56 Lá, procuravam Jesus e, estando eles no templo, diziam uns aos outros: — O que vocês acham? Ele não virá à festa?
57 (Qari tori vanyumua tu ria na kuta iama beto ko ria na Parese za na garunu, ko ria na tinoni mari batia ketakoi za korapa suvere vei i Jisu za mari uleni ko mina taaru tamana aza qari gua.)
57 Ora, os principais sacerdotes e os fariseus haviam ordenado que, se alguém soubesse onde ele estava, o denunciasse, para que pudessem prendê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.