João 11
ghn (GHN) vs ARIB
1 Maka tinoni na suverena pa Betani za mo, na izongona i Lazarasi. Pa Betani za na guguzu ketakoi qari suvere ari Mere beto i Mata ari kori tamatazi.
1 Ora, estava enfermo um homem chamado Lázaro, de Betânia, aldeia de Maria e de sua irmã Marta.
2 (I Mere ani aza za vuvani na oela omanga lea pa nenena na Bangara beto ko za puqani tugu na vurunguna, ko na luluna aza i Lazarasi za mo.)
2 E Maria, cujo irmão Lázaro se achava enfermo, era a mesma que ungiu o Senhor com bálsamo, e lhe enxugou os pés com os seus cabelos.
3 Ko qari garunu laoni nongoro ari kori tamatazi reko ari i Jisu, ari qari guni vei, <<Bangara, dogoro! Aza na mua baere leana qu roquroqu vitivitigia ao za mo,>> qari guni.
3 Mandaram, pois, as irmãs dizer a Jesus: Senhor, eis que está enfermo aquele que tu amas.
4 Totonai za nongoroni, za ari za gua vei i Jisu, <<Na mo zana za minake lao jutu pa uke, goto vei ko mi tavalavata za na Tamaza, beto pa ginuana na mo aza ba mina tavalavata mutugu za na Tuna na Tamaza,>> za gua.
4 Jesus, porém, ao ouvir isto, disse: Esta enfermidade não é para a morte, mas para glória de Deus, para que o Filho de Deus seja glorificado por ela.
5 (Za roquroquria i Jisu ari Mere i Mata, kori tamatazi, beto na luludi i Lazarasi.)
5 Ora, Jesus amava a Marta, e a sua irmã, e a Lázaro.
6 Ko totonai za nongoria i Jisu za mo i Lazarasi, nari za suverenana mae tu ketakoi za kole suvere kori rane mule i Jisu.
6 Quando, pois, ouviu que estava enfermo, ficou ainda dois dias no lugar onde se achava.
7 Pa liguna aza beto za paranga laoria ria na sepele aza, <<Aria koviria ko ta mule zae soga tu pa Jiudia,>> za gua.
7 Depois disto, disse a seus discípulos: Vamos outra vez para Judéia.
8 Qari parangia ria na sepele aza, <<Rabi, za oqoro zovai pa viza gu zana ba mari gonanigo na patu qari gua ria na Jiu, ko na za mule qu nyorogua mule zaeni ketakoi?>> qari gua.
8 Disseram-lhe eles: Rabi, ainda agora os judeus procuravam apedrejar-te, e voltas para lá?
9 Nari za oeria i Jisu, <<Gamu gilagilaimiu gamu za na rane za tapikapikata pa manogori aoa? Ko za vei za na tinoni mina rerege pa rane kaberena za minake izongo tatupe tugu, ura za batabata pa kaberena na kasia guguzu ani.
9 Respondeu Jesus: Não são doze as horas do dia? Se alguém andar de dia, não tropeça, porque vê a luz deste mundo;
10 Goto vei mina rerege na bongi aza, nari za pala mina tatupe za na tinoni aza, ura kepore na nana kabere,>> za gua.
10 mas se andar de noite, tropeça, porque nele não há luz.
11 Za beto gu paranga vei zara aza, beto ari za gua vei mule, <<Na nada baere leana i Lazarasi za tori puta tu, ba mana lao ko mana vaiqolia gu ara aza,>> za gua.
11 E, tendo assim falado, acrescentou: Lázaro, o nosso amigo, dorme, mas vou despertá-lo do sono.
12 Nari za ari qari guni vei ria na sepele aza, <<Bangara, vei mina tori puta tu za pala mina leana gu aza,>> qari gua.
12 Disseram-lhe, pois, os discípulos: Senhor, se dorme, ficará bom.
13 (Ba aza vei na ginuana za pojai i Jisu za tori uke tu i Lazarasi, goto ria qari roquroqua za putagana gu za guni aza qari gua.)
13 Mas Jesus falara da sua morte; eles, porém, entenderam que falava do repouso do sono.
14 Nari za lodaka vadi gu i Jisu za na nongoro, ari za gudi vei, <<Za tori uke tu i Lazarasi,
14 Então Jesus lhes disse claramente: Lázaro morreu;
15 ba ura pa ginuguamiu gamu za qa qera za ara qake suvere tavitia aza, ko mu vazozoto za gamu. Ko aria ko ta lao tana koviria,>> za gua.
15 e, por vossa causa, folgo de que eu lá não estivesse, para que creiais; mas vamos ter com ele.
16 Nari ari za gudi vei i Tomasi ria kaki sepele, aza qari vaizongoni Patavivi, <<Ego, ariagada ko gita doru ta tutia tu, ko ta uke tavitia aza!>> za gua.
16 Disse, pois, Tomé, chamado Dídimo, aos seus condiscípulos: Vamos nós também, para morrermos com ele.
17 Ego totonai za kamu pa Betani i Jisu za tori jola tu ka made ranena za tagolomo i Lazarasi.
17 Chegando pois Jesus, encontrou-o já com quatro dias de sepultura.
18 Na guguzu pa Betani za tata kue kilomita gu na zouna pa Jerusalema,
18 Ora, Betânia distava de Jerusalém cerca de quinze estádios.
19 ko kubodi ria pa Jiudia qari varikamu suvere vamanotoria ari Mata i Mere pa uke tana luludi marene i Lazarasi.
19 E muitos dos judeus tinham vindo visitar Marta e Maria, para as consolar acerca de seu irmão.
20 Ego ko totonai za nongoroni i Mata za korapa lamelamenana i Jisu, nari za votu lao gozoria, goto i Mere za suverenana tu pa ruma.
20 Marta, pois, ao saber que Jesus chegava, saiu-lhe ao encontro; Maria, porém, ficou sentada em casa.
21 Nari i Mata ari za guni vei i Jisu, <<Bangara, vei bu suveremua ao pani, za bike uke za na luluqu marene!
21 Disse, pois, Marta a Jesus: Senhor, se meu irmão não teria morrido.
22 Ba koviria ba qa gilagilaiqua na za aza muna tepai tana Tamaza nari na Tamaza pala mina vanigo gu ao,>> za gua.
22 E mesmo agora sei que tudo quanto pedires a Deus, Deus to concederá.
23 Za paranga laoa i Jisu aza, <<Pala mina turu mule gu za na lulumu marene,>> za guni.
23 Respondeu-lhe Jesus: Teu irmão há de ressurgir.
24 Nari za oe lao i Mata, <<Qa gilagilaiqua za pala mina turu mule pa rane turumule pa rane liguligu aza,>> za gua.
24 Disse-lhe Marta: Sei que ele há de ressurgir na ressurreição, no último dia.
25 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ara za na turumule beto na toa. Aza mina vazozotoziu ara za mina uke tugu, ba pala mina toa;
25 Declarou-lhe Jesus: Eu sou a ressurreição e a vida; quem crê em mim, ainda que morra, viverá;
26 beto aza za korapa toa ba za vazozotoziu ara za marike izongo uke kamua na kamua. Ae vei, qu vazozotoa tugu ao za ani?>> za gua i Jisu.
26 e todo aquele que vive, e crê em mim, jamais morrerá. Crês isto?
27 Nari za oe lao i Mata, <<E, Bangara, ara qa tori vazozotoa tu za ao tugu za na Karisito, na Tuna na Tamaza, aza za korapa lamelamenana pa lame pa kasia guguzu qari guni,>> za gua.
27 Respondeu-lhe Marta: Sim, Senhor, eu creio que tu és o Cristo, o Filho de Deus, que havia de vir ao mundo.
28 Pa liguna za paranga vei zara, nari za mule lao pa ruma i Mata ko za peki kuku golomia za na taina i Mere ko za ule vani, ari za gua vei, <<Na Tinoni varivagigalai za tori korapa tu nari, ko za nanazanigo tugu ao,>> za guni.
28 Dito isto, retirou-se e foi chamar em segredo a Maria, sua irmã, e lhe disse: O Mestre está aí, e te chama.
29 Ko aza tugu za nongoro i Mere, za soqolo turu ko za lao gozoria aza.
29 Ela, ouvindo isto, levantou-se depressa, e foi ter com ele.
30 (Za oqoro bola kamu pa guguzu i Jisu, goto za korapa tu ketakoi za lao parangani i Mata.)
30 Pois Jesus ainda não havia entrado na aldeia, mas estava no lugar onde Marta o encontrara.
31 Ko ria na tinoni qari kole suvere vamanotia i Mere pa leo ruma za qari tuti votu totonai qari batia na siqarai votu kenina i Mere. Qari roquroqua ria za palu mina lao lukana pa bevi ketakoi qari golomoni i Lazarasi ba za qari gua.
31 Então os judeus que estavam com Maria em casa e a consolavam, vendo-a levantar-se apressadamente e sair, seguiram-na, pensando que ia ao sepulcro para chorar ali.
32 Ego za lao kamu ketakoi za korapa suvere i Jisu i Mere, ko aza tugu za batia i Jisu nari za todongo pa nenena i Jisu, beto za paranga, <<Bangara, vei bu suveremua ao pani, za bike uke za na luluqu marene!>> za gua.
32 Tendo, pois, Maria chegado ao lugar onde Jesus estava, e vendo-a, lançou-se-lhe aos pés e disse: Senhor, se tu estiveras aqui, meu irmão não teria morrido.
33 Totonai za batia i Jisu na kebokebona aza beto ko ria na tinoni Jiu qari tutia aza ba qari lukana tugu, nari za tadungana na mamata na bulona aza.
33 Jesus, pois, quando a viu chorar, e chorarem também os judeus que com ela vinham, comoveu-se em espírito, e perturbou-se,
34 Beto za nanazaria i Jisu ria, <<Pae gamu vapaeni gamu za na kobukobuna i Lazarasi?>> za gua.
34 e perguntou: Onde o puseste? Responderam-lhe: Senhor, vem e vê.
35 Za lukana i Jisu.
35 Jesus chorou.
36 Nari qari paranga ria na tinoni Jiu, <<Dogoro! Za koi vei roquroqu vitivitigia aza i Lazarasi!>> qari gua.
36 Disseram então os judeus: Vede como o amava.
37 Ba kaki ria za qari paranga, ari qari gua vei, <<Na tinoni nake batabatana tu ba za vabatabatai, ko bi boka gu vasarea aza pa uke i Lazarasi!>> qari gua.
37 Mas alguns deles disseram: Não podia ele, que abriu os olhos ao cego, fazer também que este não morreste?
38 Ego ko za maka vazaenga tadungana mule pa bulona i Jisu beto za lao pa bevi. (Ko na bevi aza za qari pateni maka patu lavata na ngujuna.)
38 Jesus, pois, comovendo-se outra vez, profundamente, foi ao sepulcro; era uma gruta, e tinha uma pedra posta sobre ela.
39 Za garunuria i Jisu ria, <<Mu varijo pale za na patu,>> za gudi.
39 Disse Jesus: Tirai a pedra. Marta, irmã do defunto, disse-lhe: Senhor, já cheira mal, porque está morto há quase quatro dias.
40 Za parangia i Jisu aza, <<Ae vei, qa oqoro tu pojanigo ara za vei muna vazozoto nari za pala muna batia ao za na neqi lavatana tana Tamaza?>> za gua.
40 Respondeu-lhe Jesus: Não te disse que, se creres, verás a glória de Deus?
41 Nari za qari varijo pale ria za na patu. Beto za enga zae pa noka i Jisu beto za paranga, <<Tamaqu, qa paranga leana ara tamu ura qu nongoroziu ara ao.
41 Tiraram então a pedra. E Jesus, levantando os olhos ao céu, disse: Pai, graças te dou, porque me ouviste.
42 Qa gilagilaiqua za qu nongoroziu tugu doru totozo, ba koko vei gu ria na tinoni ari qari korapa za qa korapa paranga vei ari, ko mari vazozotoa za ao tugu qu garunuziu ara,>> za gua.
42 Eu sabia que sempre me ouves; mas por causa da multidão que está em redor é que assim falei, para que eles creiam que tu me enviaste.
43 Pa liguna za beto paranga vei aza, nari za kuku viva, <<Lazarasi, mu votu lame!>> za gua.
43 E, tendo dito isso, clamou em alta voz: Lázaro, vem para fora!
44 Nari za turu votu lame i Lazarasi, na limana na nenena za qari korapa tugu taudeni poko, beto za taude livutuni poko tugu za na izumatana.
44 Saiu o que estivera morto, ligados os pés e as mãos com faixas, e o seu rosto envolto num lenço. Disse-lhes Jesus: Desligai-o e deixai-o ir.
45 Ego ko na kubodi ria na tinoni Jiu, ria qari kamu bolai i Mere, za qari dogoria aza za roitini i Jisu, ko qari vazozotoa aza.
45 Muitos, pois, dentre os judeus que tinham vindo visitar Maria, e que tinham visto o que Jesus fizera, creram nele.
46 Goto kaki ria za qari mule tu vavakato vadi ria na Parese ko qari ule vadi aza vei za roitini i Jisu.
46 Mas alguns deles foram ter com os fariseus e disseram-lhes o que Jesus tinha feito.
47 Nari qari nyumu tavitiria ria na kauniseli ria na Parese na kuta iama, ko ari qari gua vei ria, <<Na za tana roitini gita? Ura na tinoni ani za korapa roitidi kubo roiti vinagilagila!
47 Então os principais sacerdotes e os fariseus reuniram o sinédrio e diziam: Que faremos? porquanto este homem vem operando muitos sinais.
48 Vei tana loi pale ko mina roiti tokatokai vei tugu zara aza, za pala doru tinoni mari vazozotoa aza, ko mari lame ria pa Romu ko mari jegaria za na nada ia beto na butubutu,>> qari gua.
48 Se o deixarmos assim, todos crerão nele, e virão os romanos, e nos tirarão tanto o nosso lugar como a nossa nação.
49 Ba maka ria, na izongona i Kaiapasi aza na kuta iama lavata pa aoro aza, za ari za gudi vei, <<Kepore maka za bu gilagilai za gamu!
49 Um deles, porém, chamado Caifás, que era sumo sacerdote naquele ano, disse-lhes: Vós nada sabeis,
50 Gamuke gilagilai tu gamu za leana jola za maka tinoni mina uke vadi ria na tinoni, ko mike tapiara za na puku tinoni doruna?>> za gudi.
50 nem considerais que vos convém que morra um só homem pelo povo, e que não pereça a nação toda.
51 (Ba na paranga za poja votuni aza za zake votu lame pa nana roquroqu makana, goto aza za na kuta iama lavata pa aoro aza ko za ulule votuni aza za i Jisu za mina uke vadi ria na puku tinoni Jiu za gua.
51 Ora, isso não disse ele por si mesmo; mas, sendo o sumo sacerdote naquele ano, profetizou que Jesus havia de morrer pela nação,
52 Ba nake ria gu na puku tinoni Jiu makadi za mina uke vadi, goto vei ko mari tateku varikamu pa maka puku tinoni ria doru tinoni tana Tamaza qari nyanyala lao doru kota.)
52 e não somente pela nação, mas também para congregar num só corpo os filhos de Deus que estão dispersos.
53 Ego ko za podalai pa rane aza za qari kukitini ko mari vaukea qari guni ria na tinoni matamata tadiria na tinoni Jiu i Jisu.
53 Desde aquele dia, pois, tomavam conselho para o matarem.
54 Ko za vei zara za zake rerege vakabekabere aza pa nana rererege pa Jiudia, goto za loia za na ia aza ko za laonana tu pa maka ia tata pa qega pa maka pikata guguzu na izongona pa Iparemi, ko ketakoi za suvere tavitiria ria na nana sepele.
54 De sorte que Jesus já não andava manifestamente entre os judeus, mas retirou-se dali para a região vizinha ao deserto, a uma cidade chamada Efraim; e ali demorou com os seus discípulos.
55 Ego za tata za na totozo vavolo Alokata tadiria na Jiu ko qari okoto taloloi pa dia guguguzu ria na tinoni ko qari zae pa Jerusalema, ko mari keni tavulaza totonai za oqoro kamu na vavolo aza qari gua.
55 Ora, estava próxima a páscoa dos judeus, e dessa região subiram muitos a Jerusalém, antes da páscoa, para se purificarem.
56 Ko qari kole nyaqoa ria i Jisu beto qari kole varivarinanaza totonai qari varikamu pa kakabarena zelepade, ari qari gua vei, <<Na za gamu roquroqua gamu? Gamuke rovea gamu mina kamu tugu beka somana pa vavolo aza?>> qari gua.
56 Buscavam, pois, a Jesus e diziam uns aos outros, estando no templo: Que vos parece? Não virá ele à festa?
57 (Qari tori vanyumua tu ria na kuta iama beto ko ria na Parese za na garunu, ko ria na tinoni mari batia ketakoi za korapa suvere vei i Jisu za mari uleni ko mina taaru tamana aza qari gua.)
57 Ora, os principais sacerdotes e os fariseus tinham dado ordem que, se alguém soubesse onde ele estava, o denunciasse, para que o prendessem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.