Gálatas 4
ghn (GHN) vs VC
1 Aza vei qa korapa nyorogua pojadigamu ara za ari za vei. Na koburu za tori izongoria tu aza ria doru izizongo tana tamana. Ba tonai za korapa pekina za na koburu aza, za oqoro pada ko mina lalaedi aza ria na izizongo tana tamana, ko zake goto pana tana pinauzu za na koburu aza tonai na pekina.
1 Explico-me: enquanto o herdeiro é menor, em nada difere do escravo, ainda que seja senhor de tudo,
2 Ba koledia tu ria na tinoni qari kopuni aza beto qari lalaeni za nana izizongo tinganai za kamua za na totozo za mijatia na tamana ko mina boka lalaeni makana na koburu za nana izizongo.
2 mas está sob tutores e administradores, até o tempo determinado por seu pai.
3 Ko gita ba taqe vei tugu aza. Tonai taqe oqoro taruvata za gita, za taqe suvere vei gu na pinauzu pana neqi tana ongongu ikeredi pa kasia guguzu ani.
3 Assim também nós, quando menores, estávamos escravizados pelos rudimentos do mundo.
4 Ba tonai za kamua za na totozo tamijatana tana Tamaza, nari za garunu lagereni na Tamaza za na Tuna. Ko za lagere podo pana maka reko, ko za podo beto za lavata zae pana Vavanau tadiria na Jiu aza,
4 Mas quando veio a plenitude dos tempos, Deus enviou seu Filho, que nasceu de uma mulher e nasceu submetido a uma lei,
5 ko mi ruvataria ria na tinoni qari tapiuni za na Vavanau beto ko gita taboka tagigala na koburu tana Tamaza za gua.
5 a fim de remir os que estavam sob a lei, para que recebêssemos a sua adoção.
6 Ko koviria na koburu tana Tamaza za gita, ko za vei aza na Tamaza za garunu lagereni pa buloda gita za na Ongonguna na Tuna, ko na Ongongu aza za paranga votu vei ari, <<Aba! Ao na Tamaqu!>> za gua.
6 A prova de que sois filhos é que Deus enviou aos vossos corações o Espírito de seu Filho, que clama: Aba, Pai!
7 Ko koviria nake pinauzu ao. Na nana koburu na Tamaza ao ko pala muna izongia tugu vei za na taringutinguti za vakole vadi aza ria nana koburu.
7 Portanto já não és escravo, mas filho. E, se és filho, então também herdeiro por Deus.
8 Pana totozo qari jola rari gamuke gilagilai na Tamaza za gamu, ko gamu tavapinauzu pana tadiria na ongongu nake tamaza zozotodi.
8 Outrora, é certo, desconhecendo a Deus, servíeis aos que na realidade não são deuses.
9 Ba koviria gamu gilagila valeania na Tamaza za gamu, ba aza vei na zozotona za na Tamaza tu za za gilagila valeanagamu koviria za gamu. Ko ae vei za gamu nyorogua gabala muleria mutugu ria na ongongu keporedia neqi beto kepore veveidi rari? Ae za vei ko gamu nyorogua maka tavapinauzu mule?
9 Agora, porém, conhecendo a Deus, ou melhor, sendo conhecidos por Deus, como é que tornais aos rudimentos fracos e miseráveis, querendo de novo escravizar-vos a eles?
10 Gamu kopu vaporeveveinaria ria kaki rane, na popu, na rane poreveveidi, beto na aoro, vei ko mi tavaraguadigamu na Tamaza gamu gua.
10 Observais dias, meses, estações e anos!
11 Qa takulangadigamu ara gamu, ura keta mi vei qa pavu tale goborodigamu gu ara gamu.
11 Temo que os meus esforços entre vós tenham sido em vão. Voltemos à nossa confiança cordial
12 Ka viza tavitiqu, qa tepa vitivitigigamu ara za gamu ko pana kalena na Vavanau za mu vazozoto vei gu ara ko muke tapiudi ria na tututi tadiria na Jiu, maka moqaza podeke vei ara ba qa vei tugu gamu ko qake tavapinauzu pana Vavanau ti Mosese. Gamu oqoro roitini maka sela pana taqu za gamu tonai qa suvere tavitigamu.
12 Irmãos, sede como eu, pois também eu me tornei como vós. Não tenho nenhum motivo de queixa contra vós.
13 Gamu korapa gilagilaimiu gamu za qa mo ara totonai qa taraeni na nongoro leana tadigamu pa totozo momoe.
13 Estais lembrados de como eu estava doente quando, pela primeira vez, vos preguei o Evangelho
14 Ko qa vatapata vitivitigigamu ura qa mo. Ba gamu gamuke vakepore veveiniziu beto gamuke kiluniziu ara, goto gamu vakamu valeana veiniziu tu maka mateana tana Tamaza. Gamu vakamu valeana veiniziu bi i Jisu Karisito zozoto ara.
14 e fui para vós uma provação por causa do meu corpo. Mas nem por isto me desprezastes nem rejeitastes, antes me acolhestes como um enviado de Deus, como Cristo Jesus.
15 Koviria pae za lao vei za na miu qeraqera aza? Qa gilagila valeania ara totonai za na miu qeraqera za lavata ko vei bu boka za bu diolo pale za na matamiu ko bu tori vaniziu tu ara, ura gamu roquroqu vitivitigiziu za totonai.
15 Onde está agora aquele vosso entusiasmo? Asseguro-vos que, se possível fora, teríeis arrancado os vossos olhos para mos dar!
16 Ae vei, qa ule vadigamu na zozoto ko koviria gamu dogoro veiniziu maka miu kana ara?
16 Tornei-me, acaso, vosso inimigo, porque vos disse a verdade?
17 Ria na tinoni qari jujukugamu ko mu tutia na Vavanau tadiria na Jiu za qari nyorogua valaogamu pana dia kalena qari gua, ba na dia kuta nyorogua za nake leana. Na dia kuta roquroqu za vei ko mari pikata paledigamu, ko gamu mu dogoro nyoroguadi ria qari gua.
17 Eles vos testemunham amizade com má intenção, e querem separar-vos de mim, para captar a vossa amizade.
18 Ego za leana gu za muna nyorogua vakarovia maka tinoni vei na kuta roquroquna mu vakarovoni gamu gua aza za mina leana. Ko doru totozo za leana za vei aza, ko nake kilu tonai mana korapa suvere tavitigamu ara za muna roitini.
18 É maravilhoso receber demonstrações de boa amizade, mas que seja em todas as circunstâncias, e não somente quando estou convosco.
19 Ka viza qua koburu, koviria qa maka vei mutugu na reko za vitivitigi ara. Qa vitivitigidigamu za gamu ko tinganai mi podo na Karisito pana tadigamu qa gua.
19 Filhinhos meus, por quem de novo sinto dores de parto, até que Cristo seja formado em vós,
20 Qa nyoroguani ko ba kamugamu tu, ko ba vadogorodigamu pana qua mamalaingi paranga za na qua roquroqu zozoto tadigamu. Ura gamu varuraziu zozoto ara!
20 quem me dera estar agora convosco, para descobrir o tom que convém à minha linguagem, visto que eu me encontro extremamente perplexo a vosso respeito.
21 Ae vei za gamu gamu nyorogua tutia na Vavanau ti Mosese, gamu gilagila valeaniamiu tugu gamu za aza za pojai na Vavanau?
21 Dizei-me, vós que quereis estar sujeitos a uma lei: não ouvis a lei?
22 Aza vei za pojai na Kutikuti Tabuna za kori na tuna marene i Ebarahami. Maka za podo pana tana reko pinauzu nizongona i Haqa, beto na vinaorina za podo pana reko taruvatana nizongona i Sera.
22 A Escritura diz que Abraão teve dois filhos, um da escrava e outro da livre.
23 Na tuna marene za podo pana tana reko pinauzu za za podo pana uana kolena vei qari podo doru tinoni, goto na tuna marene za podo pana tana reko taruvatana za podo ura na Tamaza za taringutingutini mina podo za gua.
23 O da escrava, filho da natureza; e o da livre, filho da promessa.
24 Na podo tadi ari kori za boka tadogoro vei maka vavakato vavapada. Kori reko ari za qari vei kori vinaego. Pana tana reko aza qari podo pinauzu ria na tuna i Haqa, ko aza za na vavapadana na vinaego za taroiti pa kubokubo pa Saenai.
24 Nestes fatos há uma alegoria, visto que aquelas mulheres representam as duas alianças: uma, a do monte Sinai, que gera para a escravidão, é Agar.
25 I Haqa, aza za vei na kubokubo Saenai pa Arabia, za na vavapadana na guguzu pa Jerusalema koviria ura aza za pinauzu tavitiria ria nana tinoni.
25 {O monte Sinai está na Arábia.} Corresponde à Jerusalém atual, que é escrava com seus filhos.
26 Ba na Jerusalema tana Tamaza za na taruvatana, ko aza za vei na tinada gita.
26 Mas a Jerusalém lá do alto é livre e esta é a nossa mãe,
27 Ura ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna,
27 porque está escrito: Alegra-te, ó estéril, que não davas à luz; rejubila e canta, tu que não tinhas dores de parto, pois são mais numerosos os filhos da abandonada do que daquela que tem marido {Is 54,1}.
28 Ko, ka viza tavitiqu, pana zona vei tugu i Aisake za podo pana taringutinguti tana Tamaza, nari za gamu ba koviria na koburu tana Tamaza za gamu pana taringutinguti tana Tamaza.
28 Como Isaac, irmãos, vós sois filhos da promessa.
29 Ba pana totozo aza na tuna marene za podo pana uana kolena za komitia tu za na tuna marene za podo pana roiti tana Ongongu tana Tamaza, ko pana totozo koviria ba za korapa tugu vei aza za na varikomiti tadi ari kori pukuna.
29 Como naquele tempo o filho da natureza perseguia o filho da promessa, o mesmo se dá hoje.
30 Ba na za tu za gua za na Kutikuti Tabuna? Ari tu za gua vei, <<Mu iju vakeni paleni za na reko pinauzu beto na tuna marene. Ura na tuna na reko pinauzu za minake teku izongo tavitini na tuna na reko taruvatana za na izizongo tana tamadi,>> za gua.
30 Que diz, porém, a Escritura? Lança fora a escrava e seu filho, porque o filho da escrava não será herdeiro com o filho da livre {Gn 21,10}.
31 Ko, ka viza tavitiqu, gita za taqeke tapiu pana Vavanau ti Mosese vei na tuna maka reko pinauzu, ba na tuna tu na reko taruvatana za gita ko taqe tori taruvata tu pana tutina na Vavanau vei zara.
31 Pelo que, irmãos, não somos filhos da escrava, mas sim da que é livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.