Gálatas 4
ghn (GHN) vs NVI
1 Aza vei qa korapa nyorogua pojadigamu ara za ari za vei. Na koburu za tori izongoria tu aza ria doru izizongo tana tamana. Ba tonai za korapa pekina za na koburu aza, za oqoro pada ko mina lalaedi aza ria na izizongo tana tamana, ko zake goto pana tana pinauzu za na koburu aza tonai na pekina.
1 Digo porém que, enquanto o herdeiro é menor de idade, em nada difere de um escravo, embora seja dono de tudo.
2 Ba koledia tu ria na tinoni qari kopuni aza beto qari lalaeni za nana izizongo tinganai za kamua za na totozo za mijatia na tamana ko mina boka lalaeni makana na koburu za nana izizongo.
2 No entanto, ele está sujeito a guardiães e administradores até o tempo determinado por seu pai.
3 Ko gita ba taqe vei tugu aza. Tonai taqe oqoro taruvata za gita, za taqe suvere vei gu na pinauzu pana neqi tana ongongu ikeredi pa kasia guguzu ani.
3 Assim também nós, quando éramos menores, estávamos escravizados aos princípios elementares do mundo.
4 Ba tonai za kamua za na totozo tamijatana tana Tamaza, nari za garunu lagereni na Tamaza za na Tuna. Ko za lagere podo pana maka reko, ko za podo beto za lavata zae pana Vavanau tadiria na Jiu aza,
4 Mas, quando chegou a plenitude do tempo, Deus enviou seu Filho, nascido de mulher, nascido debaixo da lei,
5 ko mi ruvataria ria na tinoni qari tapiuni za na Vavanau beto ko gita taboka tagigala na koburu tana Tamaza za gua.
5 a fim de redimir os que estavam sob a lei, para que recebêssemos a adoção de filhos.
6 Ko koviria na koburu tana Tamaza za gita, ko za vei aza na Tamaza za garunu lagereni pa buloda gita za na Ongonguna na Tuna, ko na Ongongu aza za paranga votu vei ari, <<Aba! Ao na Tamaqu!>> za gua.
6 E, porque vocês são filhos, Deus enviou o Espírito de seu Filho aos seus corações, o qual clama: "Aba, Pai".
7 Ko koviria nake pinauzu ao. Na nana koburu na Tamaza ao ko pala muna izongia tugu vei za na taringutinguti za vakole vadi aza ria nana koburu.
7 Assim, você já não é mais escravo, mas filho; e, por ser filho, Deus também o tornou herdeiro.
8 Pana totozo qari jola rari gamuke gilagilai na Tamaza za gamu, ko gamu tavapinauzu pana tadiria na ongongu nake tamaza zozotodi.
8 Antes, quando vocês não conheciam a Deus, eram escravos daqueles que, por natureza, não são deuses.
9 Ba koviria gamu gilagila valeania na Tamaza za gamu, ba aza vei na zozotona za na Tamaza tu za za gilagila valeanagamu koviria za gamu. Ko ae vei za gamu nyorogua gabala muleria mutugu ria na ongongu keporedia neqi beto kepore veveidi rari? Ae za vei ko gamu nyorogua maka tavapinauzu mule?
9 Mas agora, conhecendo a Deus, ou melhor, sendo por ele conhecidos, como é que estão voltando àqueles mesmos princípios elementares, fracos e sem poder? Querem ser escravizados por eles outra vez?
10 Gamu kopu vaporeveveinaria ria kaki rane, na popu, na rane poreveveidi, beto na aoro, vei ko mi tavaraguadigamu na Tamaza gamu gua.
10 Vocês estão observando dias especiais, meses, ocasiões específicas e anos!
11 Qa takulangadigamu ara gamu, ura keta mi vei qa pavu tale goborodigamu gu ara gamu.
11 Temo que os meus esforços por vocês tenham sido inúteis.
12 Ka viza tavitiqu, qa tepa vitivitigigamu ara za gamu ko pana kalena na Vavanau za mu vazozoto vei gu ara ko muke tapiudi ria na tututi tadiria na Jiu, maka moqaza podeke vei ara ba qa vei tugu gamu ko qake tavapinauzu pana Vavanau ti Mosese. Gamu oqoro roitini maka sela pana taqu za gamu tonai qa suvere tavitigamu.
12 Eu lhes suplico, irmãos, que se tornem como eu, pois eu me tornei como vocês. Em nada vocês me ofenderam;
13 Gamu korapa gilagilaimiu gamu za qa mo ara totonai qa taraeni na nongoro leana tadigamu pa totozo momoe.
13 como sabem, foi por causa de uma doença que lhes preguei o evangelho pela primeira vez.
14 Ko qa vatapata vitivitigigamu ura qa mo. Ba gamu gamuke vakepore veveiniziu beto gamuke kiluniziu ara, goto gamu vakamu valeana veiniziu tu maka mateana tana Tamaza. Gamu vakamu valeana veiniziu bi i Jisu Karisito zozoto ara.
14 Embora a minha doença lhes tenha sido uma provação, vocês não me trataram com desprezo ou desdém; pelo contrário, receberam-me como se eu fosse um anjo de Deus, como o próprio Cristo Jesus.
15 Koviria pae za lao vei za na miu qeraqera aza? Qa gilagila valeania ara totonai za na miu qeraqera za lavata ko vei bu boka za bu diolo pale za na matamiu ko bu tori vaniziu tu ara, ura gamu roquroqu vitivitigiziu za totonai.
15 Que aconteceu com a alegria de vocês? Tenho certeza que, se fosse possível, vocês teriam arrancado os próprios olhos para dá-los a mim.
16 Ae vei, qa ule vadigamu na zozoto ko koviria gamu dogoro veiniziu maka miu kana ara?
16 Tornei-me inimigo de vocês por lhes dizer a verdade?
17 Ria na tinoni qari jujukugamu ko mu tutia na Vavanau tadiria na Jiu za qari nyorogua valaogamu pana dia kalena qari gua, ba na dia kuta nyorogua za nake leana. Na dia kuta roquroqu za vei ko mari pikata paledigamu, ko gamu mu dogoro nyoroguadi ria qari gua.
17 Os que fazem tanto esforço para agradá-los, não agem bem, mas querem isolá-los a fim de que vocês também mostrem zelo por eles.
18 Ego za leana gu za muna nyorogua vakarovia maka tinoni vei na kuta roquroquna mu vakarovoni gamu gua aza za mina leana. Ko doru totozo za leana za vei aza, ko nake kilu tonai mana korapa suvere tavitigamu ara za muna roitini.
18 É bom sempre ser zeloso pelo bem, e não apenas quando estou presente.
19 Ka viza qua koburu, koviria qa maka vei mutugu na reko za vitivitigi ara. Qa vitivitigidigamu za gamu ko tinganai mi podo na Karisito pana tadigamu qa gua.
19 Meus filhos, novamente estou sofrendo dores de parto por sua causa, até que Cristo seja formado em vocês.
20 Qa nyoroguani ko ba kamugamu tu, ko ba vadogorodigamu pana qua mamalaingi paranga za na qua roquroqu zozoto tadigamu. Ura gamu varuraziu zozoto ara!
20 Eu gostaria de estar com vocês agora e mudar o meu tom de voz, pois estou perplexo quanto a vocês.
21 Ae vei za gamu gamu nyorogua tutia na Vavanau ti Mosese, gamu gilagila valeaniamiu tugu gamu za aza za pojai na Vavanau?
21 Digam-me vocês, os que querem estar debaixo da lei: Acaso vocês não ouvem a lei?
22 Aza vei za pojai na Kutikuti Tabuna za kori na tuna marene i Ebarahami. Maka za podo pana tana reko pinauzu nizongona i Haqa, beto na vinaorina za podo pana reko taruvatana nizongona i Sera.
22 Pois está escrito que Abraão teve dois filhos, um da escrava e outro da livre.
23 Na tuna marene za podo pana tana reko pinauzu za za podo pana uana kolena vei qari podo doru tinoni, goto na tuna marene za podo pana tana reko taruvatana za podo ura na Tamaza za taringutingutini mina podo za gua.
23 O filho da escrava nasceu de modo natural, mas o filho da livre nasceu mediante promessa.
24 Na podo tadi ari kori za boka tadogoro vei maka vavakato vavapada. Kori reko ari za qari vei kori vinaego. Pana tana reko aza qari podo pinauzu ria na tuna i Haqa, ko aza za na vavapadana na vinaego za taroiti pa kubokubo pa Saenai.
24 Isso é usado aqui como uma ilustração; estas mulheres representam duas alianças. Uma aliança procede do monte Sinai e gera filhos para a escravidão: esta é Hagar.
25 I Haqa, aza za vei na kubokubo Saenai pa Arabia, za na vavapadana na guguzu pa Jerusalema koviria ura aza za pinauzu tavitiria ria nana tinoni.
25 Hagar representa o monte Sinai, na Arábia, e corresponde à atual cidade de Jerusalém, que está escravizada com os seus filhos.
26 Ba na Jerusalema tana Tamaza za na taruvatana, ko aza za vei na tinada gita.
26 Mas a Jerusalém do alto é livre, e essa é a nossa mãe.
27 Ura ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna,
27 Pois está escrito: "Regozije-se, ó estéril, você que nunca teve um filho; grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto; porque mais são os filhos da mulher abandonada do que os daquela que tem marido".
28 Ko, ka viza tavitiqu, pana zona vei tugu i Aisake za podo pana taringutinguti tana Tamaza, nari za gamu ba koviria na koburu tana Tamaza za gamu pana taringutinguti tana Tamaza.
28 Vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Ba pana totozo aza na tuna marene za podo pana uana kolena za komitia tu za na tuna marene za podo pana roiti tana Ongongu tana Tamaza, ko pana totozo koviria ba za korapa tugu vei aza za na varikomiti tadi ari kori pukuna.
29 Naquele tempo, o filho nascido de modo natural perseguia o filho nascido segundo o Espírito. O mesmo acontece agora.
30 Ba na za tu za gua za na Kutikuti Tabuna? Ari tu za gua vei, <<Mu iju vakeni paleni za na reko pinauzu beto na tuna marene. Ura na tuna na reko pinauzu za minake teku izongo tavitini na tuna na reko taruvatana za na izizongo tana tamadi,>> za gua.
30 Mas o que diz a Escritura? "Mande embora a escrava e o seu filho, porque o filho da escrava jamais será herdeiro com o filho da livre".
31 Ko, ka viza tavitiqu, gita za taqeke tapiu pana Vavanau ti Mosese vei na tuna maka reko pinauzu, ba na tuna tu na reko taruvatana za gita ko taqe tori taruvata tu pana tutina na Vavanau vei zara.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava, mas da livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.