Atos 5

ghn (GHN) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ego ko kolenana za maka tinoni na izongona i Hananisi beto na maqotana i Sapira. I Hananisi ba za vavaini tugu za iapeki nana izizongo
1 Um homem chamado Ananias, juntamente com Safira, sua mulher, também vendeu uma propriedade.
2 beto za pogozo laoni tadiria na tinoni tagarunudi za maka kobuna na poata, goto maka kobuna za peki aru golomia. Ko na maqotana ba za gilagila valeania nana beto za vaegoa tugu za vei aza.
2 Ele reteve parte do dinheiro para si, sabendo disso também sua mulher; e o restante levou e colocou aos pés dos apóstolos.
3 Nari za paranga laoa i Pita aza, ari za guni vei, <<Hananisi! Ae za vei ko qu vamalumia tu ao i Setani ko za lalaeni na bulomu, ko qu sekesekea tu ao za na Ongu Tabuna beto ko qu peki aru golomia tu ao za na kobuna na poatana na pezo qu vavaini ao?
3 Então perguntou Pedro: "Ananias, como você permitiu que Satanás enchesse o seu coração, a ponto de você mentir ao Espírito Santo e guardar para si uma parte do dinheiro que recebeu pela propriedade?
4 Totonai qu oqoro vavaini ao za na mua tugu ao za na pezo, beto ko pa liguna qu vavaini ao nari za kole tugu pana neqi tamu za na poata ko muna boka varoiti veini aza vei qu nyoroguani. Ko ae za vei za qu vakolea tu pa bulomu ao za na roquroqu ikerena ani ko qu sekesekeni tu ao za na kobuna qu valamea? Nake tinoni za qu sekesekea ao, goto na Tamaza tu!>> za gua i Pita.
4 Ela não lhe pertencia? E, depois de vendida, o dinheiro não estava em seu poder? O que o levou a pensar em fazer tal coisa? Você não mentiu aos homens, mas sim a Deus".
5 Aza tugu za nongoro betoria i Hananisi za na paranga ari, nari za lotu ko za loia gu aza za na singo. Ko qari matagutu vitivitigi ria doru tinoni qari nongoria na ginugua aza.
5 Ouvindo isso, Ananias caiu e morreu. Grande temor apoderou-se de todos os que ouviram o que tinha acontecido.
6 Goto ria kaki tinoni zazae korega za qari lao udea za na kobukobu tinina ko qari pala keni golomia.
6 Então os moços vieram, envolveram seu corpo, levaram-no para fora e o sepultaram.
7 Ego ko za jola padana kue aoa, nari za na maqotana za lao gu mule bola, ba za oqoro nongoroni aza za na veveina na marenena.
7 Cerca de três horas mais tarde, entrou sua mulher, sem saber o que havia acontecido.
8 Nari za nanaza laoa mule i Pita aza, <<Ae vei, ani tugu za na doruna na poata gamu tekuni na laena na pezo gamu kori tamabaragozo?>> za gua i Pita.
8 Pedro lhe perguntou: "Diga-me, foi esse o preço que vocês conseguiram pela propriedade? " Respondeu ela: "Sim, foi esse mesmo".
9 Beto za paranga lao tana i Pita, <<Ae za vei za gamu varivaegoni tu gamu kori baragozo ko gamu podekia za na Ongu Tabuna tana Bangara? Dogoro ko! Ria na tinoni qari koni pala keni golomia na marenemu za qari tori korapa tu turudia pa atakamana zara, ko koviria ao mule za mari pala votunigo,>> za gua.
9 Pedro lhe disse: "Por que vocês entraram em acordo para tentar o Espírito do Senhor? Veja! Estão à porta os pés dos que sepultaram seu marido, e eles a levarão também".
10 Nari pa totozo tugu aza za lotu pa moena i Pita i Sapira ko za loia gu za na singo. Ko qari lao qari gua ria na tinoni koregadi nari za qari batia za tori uke tu, ko qari pala votu keni golomia gu mule aza pa keketaina na marenena.
10 Naquele mesmo instante, ela caiu aos pés dele e morreu. Então os moços entraram e, encontrando-a morta, levaram-na e a sepultaram ao lado de seu marido.
11 Ko za matagutu vitivitigi za na ekelesia doruna beto ria doru qari nongorodi na zakazava ari.
11 E grande temor apoderou-se de toda a igreja e de todos os que ouviram falar desses acontecimentos.
12 Ego ko kubo vinagilagila neqidi beto na roiti varivagabaradi za qari roitidi ria na tinoni tagarunudi tadiria na tinoni. Beto ria doru tinoni qari vazozotoa na Bangara za qari makarai varivarikamu pa ia pa zelepade qari gigalani na Suvesuverena ti Solomone.
12 Os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas entre o povo. Todos os que creram costumavam reunir-se no Pórtico de Salomão.
13 Kepore mule za maka tinoni bi varene lao somana tavitiria ria, ba qari dogoro valavataria ria na tinoni qarike vazozoto ria na tinoni tana Bangara ari.
13 Dos demais, ninguém ousava juntar-se a eles, embora o povo os tivesse em alto conceito.
14 Ko qari mota tugu lalaodia ria qari vazozotoa na Bangara ko qari somana tanguti taviti tadiria na tinoni tana Bangara, ria na tiolata marene na reko.
14 Em número cada vez maior, homens e mulheres criam no Senhor e lhes eram acrescentados,
15 Qari koi vei tanongoro za na roiti varivagabaradi qari roitidi ria na tinoni tagarunudi ko pa lodaka zona tu ba ria na tinoni za qari pala laodi ria qari mo ko qari lovanga vadi na lovu beto qari vakoleria pa dia kolekoledi. Qari roiti vei zara ko totonai mi rerege jola vei ketakoi i Pita nari za na onguna gu ba mina onguria qari gua.
15 de modo que o povo também levava os doentes às ruas e os colocava em camas e macas, para que pelo menos a sombra de Pedro se projetasse sobre alguns, enquanto ele passava.
16 Ko ria na minete tinoni lame veidi pa guguzu varilivutaina pa Jerusalema za qari okoto toka kamudi ria qari mo beto ria na tinoni za koleria na tomete ikikeredi, ko qari tasalana beto ria doru.
16 Afluíam também multidões das cidades próximas a Jerusalém, trazendo seus doentes e os que eram atormentados por espíritos imundos; e todos eram curados.
17 Ego ko na kuta iama lavata beto ria doru nana tinoni varitokai (ria na minete tadiria na Sadusisi) za pugeleria na kono.
17 Então o sumo sacerdote e todos os seus companheiros, membros do partido dos saduceus, ficaram cheios de inveja.
18 Ko qari aru tamanaria ria na tinoni tagarunudi, ko qari valugeria pa ruma varipiuna.
18 Por isso, mandaram prender os apóstolos, colocando-os numa prisão pública.
19 Ba maka mateana tana Tamaza za lao na bongina tugu aza ko za revangia za na atakamanana na ruma varipiuna, ko za toka votudi ria na tinoni tagarunudi. Beto ari za gudi vei,
19 Mas durante a noite um anjo do Senhor abriu as portas do cárcere, levou-os para fora e
20 <<Mu lao turu pa kakabarena zelepade ko mu vavakatoni tadiria na tinoni za doruna na veveina na nongorona na toa ani,>> za gudi.
20 disse: "Dirijam-se ao templo e relatem ao povo toda a mensagem desta Vida".
21 Ko pa liguna qari nongoria aza za poja veidi na mateana, nari za na volavolaza lea qari lao luge pa kakabarena zelepade ko qari podalai varivagigalai mutugu tadiria na tinoni.
21 Ao amanhecer, eles entraram no pátio do templo, como haviam sido instruídos, e começaram a ensinar o povo. Quando chegaram o sumo sacerdote e os que os seus companheiros, convocaram o Sinédrio — toda a assembléia dos líderes religiosos de Israel — e mandaram buscar os apóstolos na prisão.
22 Ba tonai qari lao kamu pa ruma varipiuna ria na nabulu kopu, nari za qarike batiria ria na tinoni tagarunudi. Ko qari mule vavakato vadi ria na minete tiolata,
22 Todavia, ao chegarem à prisão, os guardas não os encontraram ali. Então, voltaram e relataram:
23 ari qari gua vei, <<Koi! Na ruma varipiuna za gami lao batia za na tapate vamauru kolena beto ko ria na tinoni kopu za qari korapa tugu turu katapadia pana atakamana. Ba totonai mami revanga gami gua, nari za kepore maka tinoni babi batia pa leona,>> qari gua.
23 "Encontramos a prisão trancada com toda a segurança, com os guardas diante das portas; mas, quando as abrimos não havia ninguém".
24 Ego totonai qari nongoria ria na kuta iama beto aza na matamata tadiria na tinoni kopu pa kakabarena zelepade za vei zara, za qari rura gu koledia. Na za beka za mina pidoko pa ginugua ani qari gua.
24 Diante desse relato, o capitão da guarda do templo e os chefes dos sacerdotes ficaram perplexos, imaginando o que teria acontecido.
25 Beto za bola gu za maka tinoni, ko ari za gudi vei, <<Koi, boko tiolata! Ari ka viza tinoni gamu valugeria pa ruma varipiuna za rari, qari tori korapa tu turu varivagigalai tadiria na tinoni pa leo kakabarena zelepade,>> za gua.
25 Nesse momento chegou alguém e disse: "Os homens que os senhores puseram na prisão estão no pátio do templo, ensinando o povo".
26 Nari za taloi keni za na matamata tadiria na tinoni kopu pa ruma zelepade beto ko ria na nana nabulu kopu, ko qari lao toka muledi ria na tinoni tagarunudi. Ba qarike toka arariadi na vavitigiria, ura qari matagutu tagona patu tadiria na tinoni.
26 Então, indo para lá com os guardas, o capitão trouxe os apóstolos, mas sem o uso de força, pois temiam que o povo os apedrejasse.
27 Ego ko qari toka lugedi ria na tinoni tagarunudi ko qari lao vatururia pa moedi ria na kauniseli. Beto za nanazaria na kuta iama lavata,
27 Tendo levado os apóstolos, apresentaram-nos ao Sinédrio para serem interrogados pelo sumo sacerdote,
28 ari za gua vei, <<Gami tori vakoledigamu tu na suqutu gami ko munake varivagigalaini tadiria na tinoni za na izongona na tinoni ani gamigudigamu. Ba dotu! Gamu valekoia doru kota pa Jerusalema za na miu varivagigalai, beto ko gamu vagoredigami mutu gami za na uke tana tinoni ani!>> za gudi.
28 que lhes disse: "Demos ordens expressas a vocês para que não ensinassem neste nome. Todavia, vocês encheram Jerusalém com sua doutrina e nos querem tornar culpados do sangue desse homem".
29 Nari za oe lao i Pita beto ria na tinoni tagarunudi, ari qari gua vei, <<Za poreveveina jola za na Tamaza gu za mina tavatabe, nake ria na tinoni!
29 Pedro e os outros apóstolos responderam: "É preciso obedecer antes a Deus do que aos homens!
30 Na Tamaza tadiria na tamada pa moa za tori vaturu mulea tu i Jisu, aza gamu tugu gamu patani pa korosi ko gamu vaukea.
30 O Deus dos nossos antepassados ressuscitou Jesus, a quem os senhores mataram, suspendendo-o num madeiro.
31 Ba aza tugu za valavatia na Tamaza pa kale matuana, ko na tuni Bangara beto na inaalo aza. Ko aza za mina vadi na totozo ria na tinoni Izireli ko mari gabala pa dia sela ko mari taleozo.
31 Deus o exaltou, colocando-o à sua direita como Príncipe e Salvador, para dar a Israel arrependimento e perdão de pecados.
32 Ko gami tugu ari beto vei tugu na Ongu Tabuna za na vinazozotodi ria na zakazava ari, ko na Ongu Tabuna aza za na varivana tana Tamaza tadiria qari vatabea aza,>> qari gua.
32 Nós somos testemunhas destas coisas, bem como o Espírito Santo, que Deus concedeu aos que lhe obedecem".
33 Ego ko totonai qari nongororia ari ka viza meba pa kauniseli za vei zara, nari za qari tagigiri vikevikeredi ko mari vaipaledi qari gua ria na tinoni tagarunudi.
33 Ouvindo isso, eles ficaram furiosos e queriam matá-los.
34 Ba za soqolo turu za maka ria na Parese na izongona i Qamalieli (maka tinoni varivagigalai tugu pa Vavanau ti Mosese aza beto ko maka tinoni tapangagana tugu tadiria doru tinoni), ko za pojadi ria na tinoni kopu ko mari vavoturia iapeki totozo ria na tinoni tagarunudi za gua.
34 Mas um fariseu chamado Gamaliel, mestre da lei, respeitado por todo o povo, levantou-se no Sinédrio e pediu que os homens fossem retirados por um momento.
35 Beto za parangaria ria pa kauniseli, ari za gua vei, <<Ka viza tinoni Izireli! Mu dogoro viloto valeania aza gamu korapa roitini gamu tadiria na tinoni ari gamu gua.
35 Então lhes disse: "Israelitas, considerem cuidadosamente o que pretendem fazer a esses homens.
36 Nake zovaina pa viza gu ari za bola votu lame i Teudasi ko maka tinoni poreveveina aza za gua. Ria pada vei made gogoto tinoni za qari tutia aza. Ba totonai za tavauke aza, nari za ria na tinoni qari kole tututia aza za qari okoto tapipiara, ko za manyao gu za na roiti tana.
36 Há algum tempo, apareceu Teudas, reivindicando ser alguém, e cerca de quatrocentos homens se juntaram a ele. Ele foi morto, todos os seus seguidores se dispersaram e acabaram em nada.
37 Pa liguna aza za turu votu lame mule pa totozo qari tanguti ria na tinoni za maka tinoni Qalili, na izongona i Jiudasi. Ko maka puku minete tinoni mutugu za qari tutia aza. Ba aza ba za tavauke mutugu, ko ria qari kole tututia aza za qari okoto nyanyalia mutugu na kota.
37 Depois dele, nos dias do recenseamento, apareceu Judas, o galileu, que liderou um grupo em rebelião. Ele também foi morto, e todos os seus seguidores foram dispersos.
38 Ko pana ginugua taqe dogoria ani, za ani gu za na qua vavanau tadigamu: Muke kotiria ria na tinoni ari! Mu loi vakeniria gu! Ura vei mina lame veina gu pana tinoni za na nyorogua babi na roiti ani, nari za pala mina tapiaranana gu ani.
38 Portanto, neste caso eu os aconselho: deixem esses homens em paz e soltem-nos. Se o propósito ou atividade deles for de origem humana, fracassará;
39 Ba vei mina koko lame veina tana Tamaza aza, nari za pala munake boka vanogotoria gamu ria, goto pala muna raja mulea gu na Tamaza za vei,>> za gudi.
39 se proceder de Deus, vocês não serão capazes de impedi-los, pois se acharão lutando contra Deus".
40 ko qari kuku valuge sogaria ria na tinoni tagarunudi ko qari majamajaria. Beto za qari suquturia ko marike vavakato soga pa izongona i Jisu qari gudi, beto za qari loi vakeniria.
40 Eles foram convencidos pelo discurso de Gamaliel. Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Depois, ordenaram-lhes que não falassem em nome de Jesus e os deixaram sair em liberdade.
41 Ko qari taloi votu keni pa kauniseli beto qari qeraqera tu ria na tinoni tagarunudi, ura qari dogoro veini maka zakazava poreveveina ria za na Tamaza za vamalumuria ko qari somana gozoroni vitigi varivakekeana ria za na izongona i Jisu.
41 Os apóstolos saíram do Sinédrio, alegres por terem sido considerados dignos de serem humilhados por causa do Nome.
42 Beto ko doru rane pa kakabarena na zelepade beto ko tinganai vei doru rumaruma tadiria na tinoni za qarike koroto varivagigalaini na vavakatoni ria za na nongoro leana na veveina na Karisito i Jisu qari gua.
42 Todos os dias, no templo e de casa em casa, não deixavam de ensinar e proclamar que Jesus é o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.