Atos 5
ghn (GHN) vs ARA
1 Ego ko kolenana za maka tinoni na izongona i Hananisi beto na maqotana i Sapira. I Hananisi ba za vavaini tugu za iapeki nana izizongo
1 Entretanto, certo homem, chamado Ananias, com sua mulher Safira, vendeu uma propriedade,
2 beto za pogozo laoni tadiria na tinoni tagarunudi za maka kobuna na poata, goto maka kobuna za peki aru golomia. Ko na maqotana ba za gilagila valeania nana beto za vaegoa tugu za vei aza.
2 mas, em acordo com sua mulher, reteve parte do preço e, levando o restante, depositou-o aos pés dos apóstolos.
3 Nari za paranga laoa i Pita aza, ari za guni vei, <<Hananisi! Ae za vei ko qu vamalumia tu ao i Setani ko za lalaeni na bulomu, ko qu sekesekea tu ao za na Ongu Tabuna beto ko qu peki aru golomia tu ao za na kobuna na poatana na pezo qu vavaini ao?
3 Então, disse Pedro: Ananias, por que encheu Satanás teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo, reservando parte do valor do campo?
4 Totonai qu oqoro vavaini ao za na mua tugu ao za na pezo, beto ko pa liguna qu vavaini ao nari za kole tugu pana neqi tamu za na poata ko muna boka varoiti veini aza vei qu nyoroguani. Ko ae za vei za qu vakolea tu pa bulomu ao za na roquroqu ikerena ani ko qu sekesekeni tu ao za na kobuna qu valamea? Nake tinoni za qu sekesekea ao, goto na Tamaza tu!>> za gua i Pita.
4 Conservando-o, porventura, não seria teu? E, vendido, não estaria em teu poder? Como, pois, assentaste no coração este desígnio? Não mentiste aos homens, mas a Deus.
5 Aza tugu za nongoro betoria i Hananisi za na paranga ari, nari za lotu ko za loia gu aza za na singo. Ko qari matagutu vitivitigi ria doru tinoni qari nongoria na ginugua aza.
5 Ouvindo estas palavras, Ananias caiu e expirou, sobrevindo grande temor a todos os ouvintes.
6 Goto ria kaki tinoni zazae korega za qari lao udea za na kobukobu tinina ko qari pala keni golomia.
6 Levantando-se os moços, cobriram-lhe o corpo e, levando-o, o sepultaram.
7 Ego ko za jola padana kue aoa, nari za na maqotana za lao gu mule bola, ba za oqoro nongoroni aza za na veveina na marenena.
7 Quase três horas depois, entrou a mulher de Ananias, não sabendo o que ocorrera.
8 Nari za nanaza laoa mule i Pita aza, <<Ae vei, ani tugu za na doruna na poata gamu tekuni na laena na pezo gamu kori tamabaragozo?>> za gua i Pita.
8 Então, Pedro, dirigindo-se a ela, perguntou-lhe: Dize-me, vendestes por tanto aquela terra? Ela respondeu: Sim, por tanto.
9 Beto za paranga lao tana i Pita, <<Ae za vei za gamu varivaegoni tu gamu kori baragozo ko gamu podekia za na Ongu Tabuna tana Bangara? Dogoro ko! Ria na tinoni qari koni pala keni golomia na marenemu za qari tori korapa tu turudia pa atakamana zara, ko koviria ao mule za mari pala votunigo,>> za gua.
9 Tornou-lhe Pedro: Por que entrastes em acordo para tentar o Espírito do Senhor? Eis aí à porta os pés dos que sepultaram o teu marido, e eles também te levarão.
10 Nari pa totozo tugu aza za lotu pa moena i Pita i Sapira ko za loia gu za na singo. Ko qari lao qari gua ria na tinoni koregadi nari za qari batia za tori uke tu, ko qari pala votu keni golomia gu mule aza pa keketaina na marenena.
10 No mesmo instante, caiu ela aos pés de Pedro e expirou. Entrando os moços, acharam-na morta e, levando-a, sepultaram-na junto do marido.
11 Ko za matagutu vitivitigi za na ekelesia doruna beto ria doru qari nongorodi na zakazava ari.
11 E sobreveio grande temor a toda a igreja e a todos quantos ouviram a notícia destes acontecimentos.
12 Ego ko kubo vinagilagila neqidi beto na roiti varivagabaradi za qari roitidi ria na tinoni tagarunudi tadiria na tinoni. Beto ria doru tinoni qari vazozotoa na Bangara za qari makarai varivarikamu pa ia pa zelepade qari gigalani na Suvesuverena ti Solomone.
12 Muitos sinais e prodígios eram feitos entre o povo pelas mãos dos apóstolos. E costumavam todos reunir-se, de comum acordo, no Pórtico de Salomão.
13 Kepore mule za maka tinoni bi varene lao somana tavitiria ria, ba qari dogoro valavataria ria na tinoni qarike vazozoto ria na tinoni tana Bangara ari.
13 Mas, dos restantes, ninguém ousava ajuntar-se a eles; porém o povo lhes tributava grande admiração.
14 Ko qari mota tugu lalaodia ria qari vazozotoa na Bangara ko qari somana tanguti taviti tadiria na tinoni tana Bangara, ria na tiolata marene na reko.
14 E crescia mais e mais a multidão de crentes, tanto homens como mulheres, agregados ao Senhor,
15 Qari koi vei tanongoro za na roiti varivagabaradi qari roitidi ria na tinoni tagarunudi ko pa lodaka zona tu ba ria na tinoni za qari pala laodi ria qari mo ko qari lovanga vadi na lovu beto qari vakoleria pa dia kolekoledi. Qari roiti vei zara ko totonai mi rerege jola vei ketakoi i Pita nari za na onguna gu ba mina onguria qari gua.
15 a ponto de levarem os enfermos até pelas ruas e os colocarem sobre leitos e macas, para que, ao passar Pedro, ao menos a sua sombra se projetasse nalguns deles.
16 Ko ria na minete tinoni lame veidi pa guguzu varilivutaina pa Jerusalema za qari okoto toka kamudi ria qari mo beto ria na tinoni za koleria na tomete ikikeredi, ko qari tasalana beto ria doru.
16 Afluía também muita gente das cidades vizinhas a Jerusalém, levando doentes e atormentados de espíritos imundos, e todos eram curados.
17 Ego ko na kuta iama lavata beto ria doru nana tinoni varitokai (ria na minete tadiria na Sadusisi) za pugeleria na kono.
17 Levantando-se, porém, o sumo sacerdote e todos os que estavam com ele, isto é, a seita dos saduceus, tomaram-se de inveja,
18 Ko qari aru tamanaria ria na tinoni tagarunudi, ko qari valugeria pa ruma varipiuna.
18 prenderam os apóstolos e os recolheram à prisão pública.
19 Ba maka mateana tana Tamaza za lao na bongina tugu aza ko za revangia za na atakamanana na ruma varipiuna, ko za toka votudi ria na tinoni tagarunudi. Beto ari za gudi vei,
19 Mas, de noite, um anjo do Senhor abriu as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, lhes disse:
20 <<Mu lao turu pa kakabarena zelepade ko mu vavakatoni tadiria na tinoni za doruna na veveina na nongorona na toa ani,>> za gudi.
20 Ide e, apresentando-vos no templo, dizei ao povo todas as palavras desta Vida.
21 Ko pa liguna qari nongoria aza za poja veidi na mateana, nari za na volavolaza lea qari lao luge pa kakabarena zelepade ko qari podalai varivagigalai mutugu tadiria na tinoni.
21 Tendo ouvido isto, logo ao romper do dia, entraram no templo e ensinavam. Chegando, porém, o sumo sacerdote e os que com ele estavam, convocaram o Sinédrio e todo o senado dos filhos de Israel e mandaram buscá-los no cárcere.
22 Ba tonai qari lao kamu pa ruma varipiuna ria na nabulu kopu, nari za qarike batiria ria na tinoni tagarunudi. Ko qari mule vavakato vadi ria na minete tiolata,
22 Mas os guardas, indo, não os acharam no cárcere; e, tendo voltado, relataram,
23 ari qari gua vei, <<Koi! Na ruma varipiuna za gami lao batia za na tapate vamauru kolena beto ko ria na tinoni kopu za qari korapa tugu turu katapadia pana atakamana. Ba totonai mami revanga gami gua, nari za kepore maka tinoni babi batia pa leona,>> qari gua.
23 dizendo: Achamos o cárcere fechado com toda a segurança e as sentinelas nos seus postos junto às portas; mas, abrindo-as, a ninguém encontramos dentro.
24 Ego totonai qari nongoria ria na kuta iama beto aza na matamata tadiria na tinoni kopu pa kakabarena zelepade za vei zara, za qari rura gu koledia. Na za beka za mina pidoko pa ginugua ani qari gua.
24 Quando o capitão do templo e os principais sacerdotes ouviram estas informações, ficaram perplexos a respeito deles e do que viria a ser isto.
25 Beto za bola gu za maka tinoni, ko ari za gudi vei, <<Koi, boko tiolata! Ari ka viza tinoni gamu valugeria pa ruma varipiuna za rari, qari tori korapa tu turu varivagigalai tadiria na tinoni pa leo kakabarena zelepade,>> za gua.
25 Nesse ínterim, alguém chegou e lhes comunicou: Eis que os homens que recolhestes no cárcere, estão no templo ensinando o povo.
26 Nari za taloi keni za na matamata tadiria na tinoni kopu pa ruma zelepade beto ko ria na nana nabulu kopu, ko qari lao toka muledi ria na tinoni tagarunudi. Ba qarike toka arariadi na vavitigiria, ura qari matagutu tagona patu tadiria na tinoni.
26 Nisto, indo o capitão e os guardas, os trouxeram sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Ego ko qari toka lugedi ria na tinoni tagarunudi ko qari lao vatururia pa moedi ria na kauniseli. Beto za nanazaria na kuta iama lavata,
27 Trouxeram-nos, apresentando-os ao Sinédrio. E o sumo sacerdote interrogou-os,
28 ari za gua vei, <<Gami tori vakoledigamu tu na suqutu gami ko munake varivagigalaini tadiria na tinoni za na izongona na tinoni ani gamigudigamu. Ba dotu! Gamu valekoia doru kota pa Jerusalema za na miu varivagigalai, beto ko gamu vagoredigami mutu gami za na uke tana tinoni ani!>> za gudi.
28 dizendo: Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome; contudo, enchestes Jerusalém de vossa doutrina; e quereis lançar sobre nós o sangue desse homem.
29 Nari za oe lao i Pita beto ria na tinoni tagarunudi, ari qari gua vei, <<Za poreveveina jola za na Tamaza gu za mina tavatabe, nake ria na tinoni!
29 Então, Pedro e os demais apóstolos afirmaram: Antes, importa obedecer a Deus do que aos homens.
30 Na Tamaza tadiria na tamada pa moa za tori vaturu mulea tu i Jisu, aza gamu tugu gamu patani pa korosi ko gamu vaukea.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou a Jesus, a quem vós matastes, pendurando-o num madeiro.
31 Ba aza tugu za valavatia na Tamaza pa kale matuana, ko na tuni Bangara beto na inaalo aza. Ko aza za mina vadi na totozo ria na tinoni Izireli ko mari gabala pa dia sela ko mari taleozo.
31 Deus, porém, com a sua destra, o exaltou a Príncipe e Salvador, a fim de conceder a Israel o arrependimento e a remissão de pecados.
32 Ko gami tugu ari beto vei tugu na Ongu Tabuna za na vinazozotodi ria na zakazava ari, ko na Ongu Tabuna aza za na varivana tana Tamaza tadiria qari vatabea aza,>> qari gua.
32 Ora, nós somos testemunhas destes fatos, e bem assim o Espírito Santo, que Deus outorgou aos que lhe obedecem.
33 Ego ko totonai qari nongororia ari ka viza meba pa kauniseli za vei zara, nari za qari tagigiri vikevikeredi ko mari vaipaledi qari gua ria na tinoni tagarunudi.
33 Eles, porém, ouvindo, se enfureceram e queriam matá-los.
34 Ba za soqolo turu za maka ria na Parese na izongona i Qamalieli (maka tinoni varivagigalai tugu pa Vavanau ti Mosese aza beto ko maka tinoni tapangagana tugu tadiria doru tinoni), ko za pojadi ria na tinoni kopu ko mari vavoturia iapeki totozo ria na tinoni tagarunudi za gua.
34 Mas, levantando-se no Sinédrio um fariseu, chamado Gamaliel, mestre da lei, acatado por todo o povo, mandou retirar os homens, por um pouco,
35 Beto za parangaria ria pa kauniseli, ari za gua vei, <<Ka viza tinoni Izireli! Mu dogoro viloto valeania aza gamu korapa roitini gamu tadiria na tinoni ari gamu gua.
35 e lhes disse: Israelitas, atentai bem no que ides fazer a estes homens.
36 Nake zovaina pa viza gu ari za bola votu lame i Teudasi ko maka tinoni poreveveina aza za gua. Ria pada vei made gogoto tinoni za qari tutia aza. Ba totonai za tavauke aza, nari za ria na tinoni qari kole tututia aza za qari okoto tapipiara, ko za manyao gu za na roiti tana.
36 Porque, antes destes dias, se levantou Teudas, insinuando ser ele alguma coisa, ao qual se agregaram cerca de quatrocentos homens; mas ele foi morto, e todos quantos lhe prestavam obediência se dispersaram e deram em nada.
37 Pa liguna aza za turu votu lame mule pa totozo qari tanguti ria na tinoni za maka tinoni Qalili, na izongona i Jiudasi. Ko maka puku minete tinoni mutugu za qari tutia aza. Ba aza ba za tavauke mutugu, ko ria qari kole tututia aza za qari okoto nyanyalia mutugu na kota.
37 Depois desse, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e levou muitos consigo; também este pereceu, e todos quantos lhe obedeciam foram dispersos.
38 Ko pana ginugua taqe dogoria ani, za ani gu za na qua vavanau tadigamu: Muke kotiria ria na tinoni ari! Mu loi vakeniria gu! Ura vei mina lame veina gu pana tinoni za na nyorogua babi na roiti ani, nari za pala mina tapiaranana gu ani.
38 Agora, vos digo: dai de mão a estes homens, deixai-os; porque, se este conselho ou esta obra vem de homens, perecerá;
39 Ba vei mina koko lame veina tana Tamaza aza, nari za pala munake boka vanogotoria gamu ria, goto pala muna raja mulea gu na Tamaza za vei,>> za gudi.
39 mas, se é de Deus, não podereis destruí-los, para que não sejais, porventura, achados lutando contra Deus. E concordaram com ele.
40 ko qari kuku valuge sogaria ria na tinoni tagarunudi ko qari majamajaria. Beto za qari suquturia ko marike vavakato soga pa izongona i Jisu qari gudi, beto za qari loi vakeniria.
40 Chamando os apóstolos, açoitaram-nos e, ordenando-lhes que não falassem em o nome de Jesus, os soltaram.
41 Ko qari taloi votu keni pa kauniseli beto qari qeraqera tu ria na tinoni tagarunudi, ura qari dogoro veini maka zakazava poreveveina ria za na Tamaza za vamalumuria ko qari somana gozoroni vitigi varivakekeana ria za na izongona i Jisu.
41 E eles se retiraram do Sinédrio regozijando-se por terem sido considerados dignos de sofrer afrontas por esse Nome.
42 Beto ko doru rane pa kakabarena na zelepade beto ko tinganai vei doru rumaruma tadiria na tinoni za qarike koroto varivagigalaini na vavakatoni ria za na nongoro leana na veveina na Karisito i Jisu qari gua.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, não cessavam de ensinar e de pregar Jesus, o Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.