Atos 28

ghn (GHN) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ego ko totonai tu gami gore paro valeana beto za gami gilagilai za na izongona na nuza aza za pa Melite.
1 Havendo escapado, então, souberam que a ilha se chamava Malta.
2 Ria na tinonidi ketakoi za qari baeregami na vakamu valeanagami, beto qari vatoa vadigami tugu vei na iku davadavangana ura za podalai gu za na okoro ko za lomozo za na kota.
2 E os bárbaros usaram conosco de não pouca humanidade; porque, acendendo uma grande fogueira, nos recolheram a todos por causa da chuva que caía e por causa do frio.
3 Ko za poe teku reqireqi suvege i Paula ko tonai za korapa valaoria pa iku, nari za alangia na iku za maka dole ko za soqolo votu garata titinana pa limana i Paula.
3 E, havendo Paulo ajuntado uma quantidade de vides e pondo-as no fogo, uma víbora, fugindo do calor, lhe acometeu a mão.
4 Totonai qari batia ria na tinonidi ketakoi za korapa garata titinana pa limana i Paula za na manugu ikerena nari, nari za qari varivariparanga lao lame, <<Zozoto, qokolo! Maka tinoni varivarivaina tugu za na tinoni ani! Za boka ukuni tugu aza za na ivere, ba na tamaza reko i Tuvizi zake vamalumia ko mina toa ani!>> qari gua.
4 E os bárbaros, vendo-lhe a víbora pendurada na mão, diziam uns aos outros: Certamente este homem é homicida, visto como, escapando do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Ba za ipa lao pale pa iku i Paula za na manugu nari, beto kepore tugu maka za bi veini i Paula.
5 Mas, sacudindo ele a víbora no fogo, não padeceu nenhum mal.
6 Qari kole kopuni za pala mina bongo za na limana babi mina lotu uke vasiboro aza qari gua. Ba za zovai qari kole adono na dogodogoro kopuni ba kepore tugu bi vei i Paula, nari za qari sogai za na dia roquroqu ko ari qari gua vei, <<Koi, maka tamaza ani!>> qari gua.
6 E eles esperavam que viesse a inchar ou a cair morto de repente; mas tendo esperado já muito e vendo que nenhum incômodo lhe sobrevinha, mudando de parecer, diziam que era um deus.
7 Ego ko na varilivutaina na ia ketakoi za izongoria na kuta bangara pa nuza aza, na izongona i Pabiliasi. Kue rane za vatoga valeanagami aza pa nana ruma gami.
7 E ali, próximo daquele mesmo lugar, havia umas herdades que pertenciam ao principal da ilha, por nome Públio, o qual nos recebeu e hospedou benignamente por três dias.
8 Ko na tamana i Pabiliasi za za zaea na mo mangini beto za vaia na iapana ko za vakeni kolo. Nari za luge lao tana i Paula ko za varavarani beto za vaoponi na limana, ko za salania aza.
8 Aconteceu estar de cama enfermo de febres e disenteria o pai de Públio, que Paulo foi ver, e, havendo orado, pôs as mãos sobre ele e o curou.
9 Ko totonai za roiti vei zara i Paula, nari za qari kamu beto ria doru tinoni qari mo pa nuza aza ko qari tasalanadia.
9 Feito, pois, isto, vieram também ter com ele os demais que na ilha tinham enfermidades e sararam,
10 Qari vadigami tugu zoku varivana gami, beto ko totonai za kamua na totozo toka tadigami za qari vadigami tugu vei ria na zakazava mari tokadigami pa mami rerege qari gua.
10 os quais nos distinguiram também com muitas honras; e, havendo de navegar, nos proveram das coisas necessárias.
11 Ego ko za jola kue popu nari za beto gami qaqiri toka pa maka vaka za kole suvere vajolai na totozo lomozo pa nuza aza. Na vaka Alekezadaria aza, beto ko qari gurani na bekudi kori tamaza patavivi za na koimoana na vaka aza.
11 Três meses depois, partimos num navio de Alexandria, que invernara na ilha, o qual tinha por insígnia Castor e Pólux.
12 Ko tonai gami lao paro pa guguzu Surakuzai nari za gami suvere mae kue rane ketakoi.
12 E, chegando a Siracusa, ficamos ali três dias,
13 Beto za gami toka ketakoi za gami lao paro pa guguzu Reqioni. Ko za jola maka rane za rajagami za na gava za gipugipulu vei pa kolo, ko na rane vinaori gami lao paro pa Putioli.
13 donde, indo costeando, viemos a Régio; e, soprando, um dia depois, um vento do sul, chegamos no segundo dia a Putéoli,
14 Ketakoi za gami gozogozororia ria kaki tinoni qari vazozotoa na Bangara, ko qari rutigami ko mami suvere tavitiria mae maka vuiki qari gudigami. Ko zara gami vei gami ko tinganai gami kamu tu pa Romu.
14 onde, achando alguns irmãos, nos rogaram que por sete dias ficássemos com eles; e depois nos dirigimos a Roma.
15 Ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara ketakoi qari tori nongorodigami tu gami, ko qari lagere tu kamu gozogozorogami pa Makemaketina pa Apiasi beto pa Kue Ruma Ipipumakana. Totonai za batiria i Paula ria ari, nari za paranga leana lao tana Tamaza, beto za tavaneqi aza.
15 E de lá, ouvindo os irmãos novas de nós, nos saíram ao encontro à Praça de Ápio e às Três Vendas, e Paulo, vendo-os, deu graças a Deus e tomou ânimo.
16 Totonai gami kamu pa Romu, nari za tavamalumu gu i Paula ko za suvere makana ko maka solodia gu za kole kopuni aza.
16 E, logo que chegamos a Roma, o centurião entregou os presos ao general dos exércitos; mas a Paulo se lhe permitiu morar por sua conta, com o soldado que o guardava.
17 Ego ko za jola kue rane nari za kuku varikamudi i Paula ria na matamata tadiria na tinoni Jiu pa Romu. Ko totonai qari varikamu, nari za ari za paranga veidi, <<Ka viza tavitiqu! Ara za kepore maka roiti ikerena ba roiti laoni tadiria na tinoni Jiu tavitida babi ba tuti vapiruria na uana na tututi tadiria na nada tite. Ba qa tapiu pa Jerusalema ara ko qa tavalao pa limadi ria na tinoni Romu.
17 E aconteceu que, três dias depois, Paulo convocou os principais dos judeus e, juntos eles, lhes disse: Varões irmãos, não havendo eu feito nada contra o povo ou contra os ritos paternos, vim, contudo, preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos,
18 Ko pa liguna qari nanaza vilovilotoniziu ara nari za qari nyorogua ruvataziu, ura kepore za maka sela vei ba pada tavaukeni ara bari batia taqu.
18 os quais, havendo-me examinado, queriam soltar- me, por não haver em mim crime algum de morte.
19 Ba totonai qarike vaegoa ria na tinoni Jiu za vei zara, nari za aza gu za kole ko qa roitini ara za ara qa tepa ko ti Siza tu ma lao tapitu qa gua. Ba qa roiti vei nake vei ko kolenana kaki tinajutu mana jutudi ria na qua puku tinoni makaqu qa gua za.
19 Mas, opondo-se os judeus, foi-me forçoso apelar para César, não tendo, contudo, de que acusar a minha nação.
20 Ko aza gu za na ginuana qa kukudigamu gamu ko ma dogorogamu na parangagamu qa gua. Ara za pa ginuana gu aza qari adono geleni ria na tinoni Izireli za qa tapiu tale veini ani,>> za gudi.
20 Por esta causa vos chamei, para vos ver e falar; porque pela esperança de Israel estou com esta cadeia.
21 Nari qari paranga lao tana ria kaki, <<Gami za bi maka leta veveimu gu ao babi tekua tadiria pa Jiudia, babi kaki tavitimami kokodi ketakoi bari vavakatoni ba bari uleni na sela bu roitini ao, ba kepore tugu.
21 Então, eles lhe disseram: Nós não recebemos acerca de ti cartas algumas da Judeia, nem veio aqui algum dos irmãos que nos anunciasse ou dissesse de ti mal algum.
22 Ba gami dogoro vapadai za be nongoria tugu za na mua roquroqu ao gami gua, ura aza na veveina na minete tinoni qu somanani ao za gami tori nongonongoroni tugu qari poja vikevikeria tugu ria na tinoni doru kota,>> qari guni.
22 No entanto, bem quiséramos ouvir de ti o que sentes; porque, quanto a esta seita, notório nos é que em toda parte se fala contra ela.
23 Ko qari nguti vakolea ria za maka goto rane, ko totonai za ria na motadi za qari lame pa ia za suvesuvere i Paula. Ko za podalai na volavolaza ko za kamua na veluvelu za ule vaneqineqidi i Paula za na veveina na binangara tana Tamaza, ko za ule vakabere vadi pa Vavanau ti Mosese beto pa kutikuti tadiria na tinoni korokorotai za na veveina i Jisu.
23 E, havendo-lhe eles assinalado um dia, muitos foram ter com ele à pousada, aos quais declarava com bom testemunho o Reino de Deus e procurava persuadi-los à fé de Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas, desde pela manhã até à tarde.
24 Ko kaki ria na tinoni za qari vazozotoa za na nana paranga, goto ria kaki za qarike vazozoto.
24 E alguns criam no que se dizia, mas outros não criam.
25 Qari okoto gotogoto na dia vinazozoto ria, ko qari podalai taloloi keni pa liguna za pojai i Paula za maka paranga, ari za gua vei, <<Za zotonana gu za na Ongu Tabuna totonai za parangaria ria na tamamiu ti Aisea na tinoni korokorotai,
25 E, como ficaram entre si discordes, se despediram, dizendo Paulo esta palavra: Bem falou o Espírito Santo a nossos pais pelo profeta Isaías,
26 ari za gua vei,
26 dizendo: Vai a este povo e dize: De ouvido, ouvireis e de maneira nenhuma entendereis; e, vendo, vereis e de maneira nenhuma percebereis.
27 Ura na bulodi na tinoni ari za duviduvili,
27 Porquanto o coração deste povo está endurecido, e com os ouvidos ouviram pesadamente e fecharam os olhos, para que nunca com os olhos vejam, nem com os ouvidos ouçam, nem do coração entendam, e se convertam, e eu os cure.
28 Ko koviria mu gilagilai gamu za tadiria na tinoni karovodi mule za tagarunu lao za na nongorona na inaalo tana Tamaza ani. Ko ria za pala mari vainongoro,>> za gudi i Paula ria.
28 Seja-vos, pois, notório que esta salvação de Deus é enviada aos gentios, e eles a ouvirão.
29 — ausente —
29 E, havendo ele dito isto, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.
30 Ko kori aoro doruna za kole suvere pa maka ruma makana za tabaria i Paula. Ko ketakoi za vakamuria ria doru tinoni qari lame dogoria aza.
30 E Paulo ficou dois anos inteiros na sua própria habitação que alugara e recebia todos quantos vinham vê-lo,
31 Ko za kole tarae velavelani aza za na veveina na binangara tana Tamaza beto za kole varivagigalaini za na veveina na Bangara i Jisu Karisito, ko za varene pa nana vavakato beto kepore maka za bi suqutia aza.
31 pregando o Reino de Deus e ensinando com toda a liberdade as coisas pertencentes ao Senhor Jesus Cristo, sem impedimento algum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.