Atos 28

ghn (GHN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ego ko totonai tu gami gore paro valeana beto za gami gilagilai za na izongona na nuza aza za pa Melite.
1 Estando já salvos, soubemos então que a ilha se chamava Malta.
2 Ria na tinonidi ketakoi za qari baeregami na vakamu valeanagami, beto qari vatoa vadigami tugu vei na iku davadavangana ura za podalai gu za na okoro ko za lomozo za na kota.
2 Os indígenas usaram conosco de não pouca humanidade; pois acenderam uma fogueira e nos recolheram a todos por causa da chuva que caía, e por causa do frio.
3 Ko za poe teku reqireqi suvege i Paula ko tonai za korapa valaoria pa iku, nari za alangia na iku za maka dole ko za soqolo votu garata titinana pa limana i Paula.
3 Ora havendo Paulo ajuntado e posto sobre o fogo um feixe de gravetos, uma víbora, fugindo do calor, apegou-se-lhe à mão.
4 Totonai qari batia ria na tinonidi ketakoi za korapa garata titinana pa limana i Paula za na manugu ikerena nari, nari za qari varivariparanga lao lame, <<Zozoto, qokolo! Maka tinoni varivarivaina tugu za na tinoni ani! Za boka ukuni tugu aza za na ivere, ba na tamaza reko i Tuvizi zake vamalumia ko mina toa ani!>> qari gua.
4 Quando os indígenas viram o réptil pendente da mão dele, diziam uns aos outros: Certamente este homem é homicida, pois, embora salvo do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Ba za ipa lao pale pa iku i Paula za na manugu nari, beto kepore tugu maka za bi veini i Paula.
5 Mas ele, sacudindo o réptil no fogo, não sofreu mal nenhum.
6 Qari kole kopuni za pala mina bongo za na limana babi mina lotu uke vasiboro aza qari gua. Ba za zovai qari kole adono na dogodogoro kopuni ba kepore tugu bi vei i Paula, nari za qari sogai za na dia roquroqu ko ari qari gua vei, <<Koi, maka tamaza ani!>> qari gua.
6 Eles, porém, esperavam que Paulo viesse a inchar ou a cair morto de repente; mas tendo esperado muito tempo e vendo que nada de anormal lhe sucedia, mudaram de parecer e diziam que era um deus.
7 Ego ko na varilivutaina na ia ketakoi za izongoria na kuta bangara pa nuza aza, na izongona i Pabiliasi. Kue rane za vatoga valeanagami aza pa nana ruma gami.
7 Ora, nos arredores daquele lugar havia umas terras que pertenciam ao homem principal da ilha, por nome Públio, o qual nos recebeu e hospedou bondosamente por três dias.
8 Ko na tamana i Pabiliasi za za zaea na mo mangini beto za vaia na iapana ko za vakeni kolo. Nari za luge lao tana i Paula ko za varavarani beto za vaoponi na limana, ko za salania aza.
8 Aconteceu estar de cama, enfermo de febre e disenteria, o pai de Públio; Paulo foi visitá-lo, e havendo orado, impôs-lhe as mãos, e o curou.
9 Ko totonai za roiti vei zara i Paula, nari za qari kamu beto ria doru tinoni qari mo pa nuza aza ko qari tasalanadia.
9 Feito isto, vinham também os demais enfermos da ilha, e eram curados;
10 Qari vadigami tugu zoku varivana gami, beto ko totonai za kamua na totozo toka tadigami za qari vadigami tugu vei ria na zakazava mari tokadigami pa mami rerege qari gua.
10 e estes nos distinguiram com muitas honras; e, ao embarcarmos, puseram a bordo as coisas que nos eram necessárias.
11 Ego ko za jola kue popu nari za beto gami qaqiri toka pa maka vaka za kole suvere vajolai na totozo lomozo pa nuza aza. Na vaka Alekezadaria aza, beto ko qari gurani na bekudi kori tamaza patavivi za na koimoana na vaka aza.
11 Passados três meses, partimos em um navio de Alexandria que invernara na ilha, o qual tinha por insígnia Castor e Pólux.
12 Ko tonai gami lao paro pa guguzu Surakuzai nari za gami suvere mae kue rane ketakoi.
12 E chegando a Siracusa, ficamos ali três dias;
13 Beto za gami toka ketakoi za gami lao paro pa guguzu Reqioni. Ko za jola maka rane za rajagami za na gava za gipugipulu vei pa kolo, ko na rane vinaori gami lao paro pa Putioli.
13 donde, costeando, viemos a Régio; e, soprando no dia seguinte o vento sul, chegamos em dois dias a Putéoli,
14 Ketakoi za gami gozogozororia ria kaki tinoni qari vazozotoa na Bangara, ko qari rutigami ko mami suvere tavitiria mae maka vuiki qari gudigami. Ko zara gami vei gami ko tinganai gami kamu tu pa Romu.
14 onde, achando alguns irmãos, fomos convidados a ficar com eles sete dias; e depois nos dirigimos a Roma.
15 Ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara ketakoi qari tori nongorodigami tu gami, ko qari lagere tu kamu gozogozorogami pa Makemaketina pa Apiasi beto pa Kue Ruma Ipipumakana. Totonai za batiria i Paula ria ari, nari za paranga leana lao tana Tamaza, beto za tavaneqi aza.
15 Ora, os irmãos da lá, havendo recebido notícias nossas, vieram ao nosso encontro até a praça de Ápio e às Três Vendas, e Paulo, quando os viu, deu graças a Deus e cobrou ânimo.
16 Totonai gami kamu pa Romu, nari za tavamalumu gu i Paula ko za suvere makana ko maka solodia gu za kole kopuni aza.
16 Quando chegamos a Roma, {o centurião entregou os presos ao general do exército, mas,} a Paulo se lhe permitiu morar à parte, com o soldado que o guardava.
17 Ego ko za jola kue rane nari za kuku varikamudi i Paula ria na matamata tadiria na tinoni Jiu pa Romu. Ko totonai qari varikamu, nari za ari za paranga veidi, <<Ka viza tavitiqu! Ara za kepore maka roiti ikerena ba roiti laoni tadiria na tinoni Jiu tavitida babi ba tuti vapiruria na uana na tututi tadiria na nada tite. Ba qa tapiu pa Jerusalema ara ko qa tavalao pa limadi ria na tinoni Romu.
17 Passados três dias, ele convocou os principais dentre os judeus; e reunidos eles, disse-lhes: Varões irmãos, não havendo eu feito nada contra o povo, ou contra os ritos paternos, vim contudo preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos;
18 Ko pa liguna qari nanaza vilovilotoniziu ara nari za qari nyorogua ruvataziu, ura kepore za maka sela vei ba pada tavaukeni ara bari batia taqu.
18 os quais, havendo-me interrogado, queriam soltar-me, por não haver em mim crime algum que merecesse a morte.
19 Ba totonai qarike vaegoa ria na tinoni Jiu za vei zara, nari za aza gu za kole ko qa roitini ara za ara qa tepa ko ti Siza tu ma lao tapitu qa gua. Ba qa roiti vei nake vei ko kolenana kaki tinajutu mana jutudi ria na qua puku tinoni makaqu qa gua za.
19 Mas opondo-se a isso os judeus, vi-me obrigado a apelar para César, não tendo, contudo, nada de que acusar a minha nação.
20 Ko aza gu za na ginuana qa kukudigamu gamu ko ma dogorogamu na parangagamu qa gua. Ara za pa ginuana gu aza qari adono geleni ria na tinoni Izireli za qa tapiu tale veini ani,>> za gudi.
20 Por esta causa, pois, vos convidei, para vos ver e falar; porque pela esperança de Israel estou preso com esta cadeia.
21 Nari qari paranga lao tana ria kaki, <<Gami za bi maka leta veveimu gu ao babi tekua tadiria pa Jiudia, babi kaki tavitimami kokodi ketakoi bari vavakatoni ba bari uleni na sela bu roitini ao, ba kepore tugu.
21 Mas eles lhe disseram: Nem recebemos da Judéia cartas a teu respeito, nem veio aqui irmão algum que contasse ou dissesse mal de ti.
22 Ba gami dogoro vapadai za be nongoria tugu za na mua roquroqu ao gami gua, ura aza na veveina na minete tinoni qu somanani ao za gami tori nongonongoroni tugu qari poja vikevikeria tugu ria na tinoni doru kota,>> qari guni.
22 No entanto bem quiséramos ouvir de ti o que pensas; porque, quanto a esta seita, notório nos é que em toda parte é impugnada.
23 Ko qari nguti vakolea ria za maka goto rane, ko totonai za ria na motadi za qari lame pa ia za suvesuvere i Paula. Ko za podalai na volavolaza ko za kamua na veluvelu za ule vaneqineqidi i Paula za na veveina na binangara tana Tamaza, ko za ule vakabere vadi pa Vavanau ti Mosese beto pa kutikuti tadiria na tinoni korokorotai za na veveina i Jisu.
23 Havendo-lhe eles marcado um dia, muitos foram ter com ele à sua morada, aos quais desde a manhã até a noite explicava com bom testemunho o reino de Deus e procurava persuadí-los acerca de Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas.
24 Ko kaki ria na tinoni za qari vazozotoa za na nana paranga, goto ria kaki za qarike vazozoto.
24 Uns criam nas suas palavras, mas outros as rejeitavam.
25 Qari okoto gotogoto na dia vinazozoto ria, ko qari podalai taloloi keni pa liguna za pojai i Paula za maka paranga, ari za gua vei, <<Za zotonana gu za na Ongu Tabuna totonai za parangaria ria na tamamiu ti Aisea na tinoni korokorotai,
25 E estando discordes entre si, retiraram-se, havendo Paulo dito esta palavra: Bem falou o Espírito Santo aos vossos pais pelo profeta Isaías,
26 ari za gua vei,
26 dizendo: Vai a este povo e dize: Ouvindo, ouvireis, e de maneira nenhuma entendereis; e vendo, vereis, e de maneira nenhuma percebereis.
27 Ura na bulodi na tinoni ari za duviduvili,
27 Porque o coração deste povo se endureceu, e com os ouvidos ouviram tardamente, e fecharam os olhos; para que não vejam com os olhos, nem ouçam com os ouvidos, nem entendam com o coração nem se convertam e eu os cure.
28 Ko koviria mu gilagilai gamu za tadiria na tinoni karovodi mule za tagarunu lao za na nongorona na inaalo tana Tamaza ani. Ko ria za pala mari vainongoro,>> za gudi i Paula ria.
28 Seja-vos pois notório que esta salvação de Deus é enviada aos gentios, e eles ouvirão.
29 — ausente —
29 {E, havendo ele dito isto, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.}
30 Ko kori aoro doruna za kole suvere pa maka ruma makana za tabaria i Paula. Ko ketakoi za vakamuria ria doru tinoni qari lame dogoria aza.
30 E morou dois anos inteiros na casa que alugara, e recebia a todos os que o visitavam,
31 Ko za kole tarae velavelani aza za na veveina na binangara tana Tamaza beto za kole varivagigalaini za na veveina na Bangara i Jisu Karisito, ko za varene pa nana vavakato beto kepore maka za bi suqutia aza.
31 pregando o reino de Deus e ensinando as coisas concernentes ao Senhor Jesus Cristo, com toda a liberdade, sem impedimento algum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.