Atos 17

ghn (GHN) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Ego ko qari rerege jola vei pa Amipipolisi beto pa Apoloni ari Paula i Saelasi, ko qari lao kamu pa Tesalonika. Ko ketakoi za kolenana za maka ruma varivarikamuna tadiria na Jiu.
1 E passando por Anfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Ko za vevei tugu za roroitidi doru totozo za i Paula za lao tadiria na tinoni Jiu pa kue rane Minyere ko za kole taleria pa Kutikuti Tabuna ria na tinoni Jiu.
2 E Paulo, como tinha por costume, foi ter com eles; e por três sábados disputou com eles sobre as Escrituras,
3 Za loji vakabekabere vadi beto za vabatidi na zozotona za na Karisito za pala mina gozoro vitigi tugu beto mina toa mule tugu pa uke, ko aza na Karisito za aza tugu i Jisu aza qa korapa taraeni ara tadigamu za gudi.
3 Expondo e demonstrando que convinha que o Cristo padecesse e ressuscitasse dentre os mortos. E este Jesus, que vos anuncio, dizia ele, é o Cristo.
4 Nari kaki ria na tinoni Jiu za qari vazozoto tugu ko qari somana tavitiria ari Paula i Saelasi, ko na zokudi ria qari somana ria na tinoni Qiriki za neqi tugu na dia rangena na Tamaza, beto ko nake leleo tugu vei ria na kuta reko poreveveidi.
4 E alguns deles creram, e ajuntaram-se com Paulo e Silas; e também uma grande multidão de gregos religiosos, e não poucas mulheres principais.
5 Ba ria na tinoni Jiu qarike vazozoto za qari kono, ko qari podalai teku varikamudi ria na tinoni ikikeredi qari suvesuvere goborodi pa ia makemaketina, ko qari roitini za maka puku minete ikikerena ko qari vakanoko vaikeria za na guguzu doruna. Qari abutu lao nyaqoria pa ruma ti Jasoni ari Paula i Saelasi, ko mari toka votudi pa moedi ria na varikamu tinoni qari gua.
5 Mas os judeus desobedientes, movidos de inveja, tomaram consigo alguns homens perversos, dentre os vadios e, ajuntando o povo, alvoroçaram a cidade, e assaltando a casa de Jasom, procuravam trazê-los para junto do povo.
6 Ba qarike batiria ari kori, ko qari ragata votuni gu i Jasoni beto ko ria kaki tinoni tana Bangara na suveredi ketakoi. Ko qari ragata laodi pa moedi ria na tinoni matamata pa qavuna, beto qari velavela, ari qari gua vei, <<Ria na tinoni ari qari roiti tapata doru kota pa kasia guguzu za qari kamugita gita za koviria,
6 E, não os achando, trouxeram Jasom e alguns irmãos à presença dos magistrados da cidade, clamando: Estes que têm alvoroçado o mundo, chegaram também aqui;
7 ko ria za vatogaria i Jasoni! Qari daidia roitidi ria na tinarae ti bangara Siza, beto ko qari pojai za kolenana tu za maka goto Bangara, na izongona i Jisu qari gua,>> qari gua za qari kole velavela.
7 Os quais Jasom recolheu; e todos estes procedem contra os decretos de César, dizendo que há outro rei, Jesus.
8 Ego ko tonai qari nongororia na zakazava ari nari za qari tasutungu vakorakora ria na minete tinoni beto na tinoni matamata pa qavuna pa guguzu aza.
8 E alvoroçaram a multidão e os principais da cidade, que ouviram estas coisas.
9 Ko qari vairaia mae tu ria na matamata pa qavuna i Jasoni beto ko ria doru qari ragata toka tutini aza, beto za qari loi vakeniria.
9 Tendo, porém, recebido satisfação de Jasom e dos demais, os soltaram.
10 Ego ko aza tugu za bongi za na kota, nari za qari siqarai garunu valaoria pa Berea ria na tinoni tana Bangara ari Paula i Saelasi. Ko totonai qari lao kamu ketakoi ria, nari za qari lao vatuvizi pa ruma varivarikamuna tadiria na tinoni Jiu ketakoi.
10 E logo os irmãos enviaram de noite Paulo e Silas a Beréia; e eles, chegando lá, foram à sinagoga dos judeus.
11 Ria na tinoni pa Berea za revanga joladi ria pa Tesalonika za na roqudi, ko qari teku ngalingalini ria za na nongoro. Beto ko na varituti rane gu za qari tiro pelupelukuria ria pa Berea za na Kutikuti Tabuna, ko mari dogoro vazozotoria za qari zozoto tugu beka za na zakazava taqe nongororia ari qari gua.
11 Ora, estes foram mais nobres do que os que estavam em Tessalônica, porque de bom grado receberam a palavra, examinando cada dia nas Escrituras se estas coisas eram assim.
12 Ko na kubodi ria za qari vazozoto, beto ko nake leleo tugu ria na tiolata marene na reko poreveveidi tadiria na tinoni Qiriki za qari vazozoto.
12 De sorte que creram muitos deles, e também mulheres gregas da classe nobre, e não poucos homens.
13 Ba totonai qari nongoroni ria na tinoni Jiu pa Tesalonika za pa Berea ba za taraeni tugu i Paula za na paranga tana Tamaza qari gua, nari za qari taloi lao gu mule ketakoi ria ko qari jou vakorakoraria ria na minete tinoni ketakoi.
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que a palavra de Deus também era anunciada por Paulo em Beréia, foram lá, e excitaram as multidões.
14 Nari za qari siqarai garunu vakenia ria na tinoni tana Bangara ketakoi i Paula ko mi lao suvere tata vei pa nole qari guni, goto ari Saelasi i Timote za qari suvere jola tugu pa Berea.
14 No mesmo instante os irmãos mandaram a Paulo que fosse até ao mar, mas Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Ria qari tuti vavaburoa i Paula za qari lao tu kamu pa Ateni. Ko totonai qari gabala mule za qari pogozia tugu ria za na garunu za pojadi i Paula ko ari Saelasi i Timote za mari siqarai tuti lao kamua za gudi.
15 E os que acompanhavam Paulo o levaram até Atenas, e, recebendo ordem para que Silas e Timóteo fossem ter com ele o mais depressa possível, partiram.
16 Ego ko totonai za kole adonoria ari Saelasi i Timote pa Ateni, za batia i Paula na galegale beku gu za doru kota pa guguzu aza ko za ikere vikevikeria na bulona aza.
16 E, enquanto Paulo os esperava em Atenas, o seu espírito se comovia em si mesmo, vendo a cidade tão entregue à idolatria.
17 Ko za lalao taleria i Paula pa ruma varivarikamuna ria na tinoni Jiu beto ria na tinoni Qiriki qari rangea na Tamaza, beto ko pa ia makemaketina za doru rane za vavakato tadiria qari varikamu ketakoi.
17 De sorte que disputava na sinagoga com os judeus e religiosos, e todos os dias na praça com os que se apresentavam.
18 Ko kaki ria na minete tinoni gigigalai tadiria na Epikuriosi beto na Sitoikosi za qari kole varigua lao tana, ko kaki ria za ari qari gua vei, <<Qokolo, na za za korapa nyorogua pojai za na tinoni za buti goboro gigalai ani!>> qari gua. Goto kaki za ari tu qari gua vei, <<Ura, kale na goto tamaza tu za korapa taraedi aza!>> qari gua, ura i Jisu beto na veveina na turumule pa uke za taraeni aza.
18 E alguns dos filósofos epicureus e estóicos contendiam com ele; e uns diziam: Que quer dizer este paroleiro? E outros: Parece que é pregador de deuses estranhos; porque lhes anunciava a Jesus e a ressurreição.
19 Ko qari aru tamania ko qari toka laoni ria pa kauniseli pa Areopaqasi i Paula, ko ari qari guni vei, <<Ae vei mami boka gilagilai gami na veveina za na varivagigalai koregana qu korapa varivagigalaini ao ani?
19 E tomando-o, o levaram ao Areópago, dizendo: Poderemos nós saber que nova doutrina é essa de que falas?
20 Ura kaki zakazava qu pogozo kamudi ao ari za qari goto pa nongonongoro tadigami, ko gami nyorogua gilagilaria na veveidi,>> qari guni.
20 Pois coisas estranhas nos trazes aos ouvidos; queremos pois saber o que vem a ser isto
21 (Ura ria doru tinoni pa Ateni beto ko ria na tinoni gotogotodi qari suvere ketakoi za kepore mule maka za qari kole tapatianani, goto qari kole gu vavavakatodi babi nongonongororia na zakazava koregadi.)
21 (Pois todos os atenienses e estrangeiros residentes, de nenhuma outra coisa se ocupavam, senão de dizer e ouvir alguma novidade).
22 Ego ko za turu pa varikorapaidi ria na kauniseli pa Areopaqasi i Paula, ko za paranga, <<Ka viza tinoni Ateni, pa doru miu ginugua za qa batia ara za gamu nyaqo vitivitigiria gamu ria na tamaza.
22 E, estando Paulo no meio do Areópago, disse: Homens atenienses, em tudo vos vejo um tanto supersticiosos;
23 Ura totonai qa rererege ara pa leona na miu guguzu nari za qa batiria ara ria na miu ia vavatarazae gamu, ko qa batia tugu vei ara za maka ia vavavuina tadigamu ketakoi za takuti vaboara ria na paraparanga ari: TANA TAMAZA ZAKE TAGILAGILA. Ko aza na Tamaza gamuke gilagilai tugu ba gamu vatarazaea gamu, za aza tugu za qa korapa taraeni ara tadigamu.
23 Porque, passando eu e vendo os vossos santuários, achei também um altar em que estava escrito: AO DEUS DESCONHECIDO. Esse, pois, que vós honrais, não o conhecendo, é o que eu vos anuncio.
24 Na Tamaza za roitini na kasia guguzu beto ko doru zakazava qari kole pa leona, za aza tugu za na Bangarana na noka beto na pezo ko zake kole pa zelepade madina za taroiti pa limadi gu ria na tinoni aza.
24 O Deus que fez o mundo e tudo que nele há, sendo Senhor do céu e da terra, não habita em templos feitos por mãos de homens;
25 Beto ko zake qaqani maka za ko bi kole tatoka pa limadi na tinoni aza, ura aza gu makana za vadi na toa beto na singo ria doru zakazava.
25 Nem tampouco é servido por mãos de homens, como que necessitando de alguma coisa; pois ele mesmo é quem dá a todos a vida, e a respiração, e todas as coisas;
26 Za vapidoko votu lameria tana tinoni gu za doru puku tinoni, ko qari suvere pa doru ia pa kasia guguzu. Aza tu za mijata vakole vadi na dia totozo beto na volozona na dia suvesuverena ria
26 E de um só sangue fez toda a geração dos homens, para habitar sobre toda a face da terra, determinando os tempos já dantes ordenados, e os limites da sua habitação;
27 ko mari boka nyaqoa ria za na Tamaza. Zara za roiti vei aza ko keta pu kole qaqoa ria ko pu bati kalea ria aza, ba zake suvere vazou tadigita doru aza.
27 Para que buscassem ao Senhor, se porventura, tateando, o pudessem achar; ainda que não está longe de cada um de nós;
28 Ura tana taqe toa, taqe kanoko beto taqe tavapore za gita, vei tugu za tori pojai tu maka miu tinoni kutikuti gamu totonai ari za gua vei, <Gita ba na koburu tugu tana,> za gua.
28 Porque nele vivemos, e nos movemos, e existimos; como também alguns dos vossos poetas disseram: Pois somos também sua geração.
29 Ego, ko na koburu tana Tamaza za gita, ko zake garo za na tinonina na tamaza za tana roquroqu veini na beku qolo na siliva babi na patu. Ria na zakazava veveidi ari za qari taroiti pa bokaboka beto na roverove gu tana tinoni.
29 Sendo nós, pois, geração de Deus, não havemos de cuidar que a divindade seja semelhante ao ouro, ou à prata, ou à pedra esculpida por artifício e imaginação dos homens.
30 Perangaina za dogoro vajola paledi na Tamaza ria na totozo qarike gilagilai na tuvizi ria na tinoni, goto koviria za pojadi ria doru tinoni pa doru kota ko mari gabala za gua.
30 Mas Deus, não tendo em conta os tempos da ignorância, anuncia agora a todos os homens, e em todo o lugar, que se arrependam;
31 Ura za tori nguti vakolea tu aza za maka rane totonai mina tutidi pa tuvizi ria doru tinoni pa kasia guguzu. Ko za tori mijatia tu na Tamaza za maka tinoni, ko totonai za vatoa mulea pa uke za vatadogoroni tadiria doru tinoni za aza tugu za nana mijatana aza,>> za gua i Paula.
31 Porquanto tem determinado um dia em que com justiça há de julgar o mundo, por meio do homem que destinou; e disso deu certeza a todos, ressuscitando-o dentre os mortos.
32 Ego ko totonai qari nongoria na veveina na turumule pa uke, za kaki qari vavagoreni qera. Goto ria kaki za ari qari gua vei, <<Gami nyorogua nongoro sogai mule tamu aza na veveina ani,>> qari guni.
32 E, como ouviram falar da ressurreição dos mortos, uns escarneciam, e outros diziam: Acerca disso te ouviremos outra vez.
33 Ego beto za taloi pa varikorapaidi ria i Paula.
33 E assim Paulo saiu do meio deles.
34 Kaki ria na tinoni qari tutia i Paula za qari vazozotoa aza. Ko kaki ria ari Dionisiasi, na meba pa kauniseli pa Aeropaqasi, beto maka reko tugu na izongona i Damarisi, beto ko ria kaki tinoni mule.
34 Todavia, chegando alguns homens a ele, creram; entre os quais foi Dionísio, areopagita, uma mulher por nome Dâmaris, e com eles outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.