Atos 17
ghn (GHN) vs AAI
1 Ego ko qari rerege jola vei pa Amipipolisi beto pa Apoloni ari Paula i Saelasi, ko qari lao kamu pa Tesalonika. Ko ketakoi za kolenana za maka ruma varivarikamuna tadiria na Jiu.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Ko za vevei tugu za roroitidi doru totozo za i Paula za lao tadiria na tinoni Jiu pa kue rane Minyere ko za kole taleria pa Kutikuti Tabuna ria na tinoni Jiu.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Za loji vakabekabere vadi beto za vabatidi na zozotona za na Karisito za pala mina gozoro vitigi tugu beto mina toa mule tugu pa uke, ko aza na Karisito za aza tugu i Jisu aza qa korapa taraeni ara tadigamu za gudi.
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Nari kaki ria na tinoni Jiu za qari vazozoto tugu ko qari somana tavitiria ari Paula i Saelasi, ko na zokudi ria qari somana ria na tinoni Qiriki za neqi tugu na dia rangena na Tamaza, beto ko nake leleo tugu vei ria na kuta reko poreveveidi.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ba ria na tinoni Jiu qarike vazozoto za qari kono, ko qari podalai teku varikamudi ria na tinoni ikikeredi qari suvesuvere goborodi pa ia makemaketina, ko qari roitini za maka puku minete ikikerena ko qari vakanoko vaikeria za na guguzu doruna. Qari abutu lao nyaqoria pa ruma ti Jasoni ari Paula i Saelasi, ko mari toka votudi pa moedi ria na varikamu tinoni qari gua.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ba qarike batiria ari kori, ko qari ragata votuni gu i Jasoni beto ko ria kaki tinoni tana Bangara na suveredi ketakoi. Ko qari ragata laodi pa moedi ria na tinoni matamata pa qavuna, beto qari velavela, ari qari gua vei, <<Ria na tinoni ari qari roiti tapata doru kota pa kasia guguzu za qari kamugita gita za koviria,
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 ko ria za vatogaria i Jasoni! Qari daidia roitidi ria na tinarae ti bangara Siza, beto ko qari pojai za kolenana tu za maka goto Bangara, na izongona i Jisu qari gua,>> qari gua za qari kole velavela.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ego ko tonai qari nongororia na zakazava ari nari za qari tasutungu vakorakora ria na minete tinoni beto na tinoni matamata pa qavuna pa guguzu aza.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Ko qari vairaia mae tu ria na matamata pa qavuna i Jasoni beto ko ria doru qari ragata toka tutini aza, beto za qari loi vakeniria.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ego ko aza tugu za bongi za na kota, nari za qari siqarai garunu valaoria pa Berea ria na tinoni tana Bangara ari Paula i Saelasi. Ko totonai qari lao kamu ketakoi ria, nari za qari lao vatuvizi pa ruma varivarikamuna tadiria na tinoni Jiu ketakoi.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Ria na tinoni pa Berea za revanga joladi ria pa Tesalonika za na roqudi, ko qari teku ngalingalini ria za na nongoro. Beto ko na varituti rane gu za qari tiro pelupelukuria ria pa Berea za na Kutikuti Tabuna, ko mari dogoro vazozotoria za qari zozoto tugu beka za na zakazava taqe nongororia ari qari gua.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Ko na kubodi ria za qari vazozoto, beto ko nake leleo tugu ria na tiolata marene na reko poreveveidi tadiria na tinoni Qiriki za qari vazozoto.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Ba totonai qari nongoroni ria na tinoni Jiu pa Tesalonika za pa Berea ba za taraeni tugu i Paula za na paranga tana Tamaza qari gua, nari za qari taloi lao gu mule ketakoi ria ko qari jou vakorakoraria ria na minete tinoni ketakoi.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Nari za qari siqarai garunu vakenia ria na tinoni tana Bangara ketakoi i Paula ko mi lao suvere tata vei pa nole qari guni, goto ari Saelasi i Timote za qari suvere jola tugu pa Berea.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Ria qari tuti vavaburoa i Paula za qari lao tu kamu pa Ateni. Ko totonai qari gabala mule za qari pogozia tugu ria za na garunu za pojadi i Paula ko ari Saelasi i Timote za mari siqarai tuti lao kamua za gudi.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Ego ko totonai za kole adonoria ari Saelasi i Timote pa Ateni, za batia i Paula na galegale beku gu za doru kota pa guguzu aza ko za ikere vikevikeria na bulona aza.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Ko za lalao taleria i Paula pa ruma varivarikamuna ria na tinoni Jiu beto ria na tinoni Qiriki qari rangea na Tamaza, beto ko pa ia makemaketina za doru rane za vavakato tadiria qari varikamu ketakoi.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Ko kaki ria na minete tinoni gigigalai tadiria na Epikuriosi beto na Sitoikosi za qari kole varigua lao tana, ko kaki ria za ari qari gua vei, <<Qokolo, na za za korapa nyorogua pojai za na tinoni za buti goboro gigalai ani!>> qari gua. Goto kaki za ari tu qari gua vei, <<Ura, kale na goto tamaza tu za korapa taraedi aza!>> qari gua, ura i Jisu beto na veveina na turumule pa uke za taraeni aza.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Ko qari aru tamania ko qari toka laoni ria pa kauniseli pa Areopaqasi i Paula, ko ari qari guni vei, <<Ae vei mami boka gilagilai gami na veveina za na varivagigalai koregana qu korapa varivagigalaini ao ani?
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Ura kaki zakazava qu pogozo kamudi ao ari za qari goto pa nongonongoro tadigami, ko gami nyorogua gilagilaria na veveidi,>> qari guni.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 (Ura ria doru tinoni pa Ateni beto ko ria na tinoni gotogotodi qari suvere ketakoi za kepore mule maka za qari kole tapatianani, goto qari kole gu vavavakatodi babi nongonongororia na zakazava koregadi.)
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Ego ko za turu pa varikorapaidi ria na kauniseli pa Areopaqasi i Paula, ko za paranga, <<Ka viza tinoni Ateni, pa doru miu ginugua za qa batia ara za gamu nyaqo vitivitigiria gamu ria na tamaza.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Ura totonai qa rererege ara pa leona na miu guguzu nari za qa batiria ara ria na miu ia vavatarazae gamu, ko qa batia tugu vei ara za maka ia vavavuina tadigamu ketakoi za takuti vaboara ria na paraparanga ari: TANA TAMAZA ZAKE TAGILAGILA. Ko aza na Tamaza gamuke gilagilai tugu ba gamu vatarazaea gamu, za aza tugu za qa korapa taraeni ara tadigamu.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Na Tamaza za roitini na kasia guguzu beto ko doru zakazava qari kole pa leona, za aza tugu za na Bangarana na noka beto na pezo ko zake kole pa zelepade madina za taroiti pa limadi gu ria na tinoni aza.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Beto ko zake qaqani maka za ko bi kole tatoka pa limadi na tinoni aza, ura aza gu makana za vadi na toa beto na singo ria doru zakazava.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Za vapidoko votu lameria tana tinoni gu za doru puku tinoni, ko qari suvere pa doru ia pa kasia guguzu. Aza tu za mijata vakole vadi na dia totozo beto na volozona na dia suvesuverena ria
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 ko mari boka nyaqoa ria za na Tamaza. Zara za roiti vei aza ko keta pu kole qaqoa ria ko pu bati kalea ria aza, ba zake suvere vazou tadigita doru aza.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Ura tana taqe toa, taqe kanoko beto taqe tavapore za gita, vei tugu za tori pojai tu maka miu tinoni kutikuti gamu totonai ari za gua vei, <Gita ba na koburu tugu tana,> za gua.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Ego, ko na koburu tana Tamaza za gita, ko zake garo za na tinonina na tamaza za tana roquroqu veini na beku qolo na siliva babi na patu. Ria na zakazava veveidi ari za qari taroiti pa bokaboka beto na roverove gu tana tinoni.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Perangaina za dogoro vajola paledi na Tamaza ria na totozo qarike gilagilai na tuvizi ria na tinoni, goto koviria za pojadi ria doru tinoni pa doru kota ko mari gabala za gua.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Ura za tori nguti vakolea tu aza za maka rane totonai mina tutidi pa tuvizi ria doru tinoni pa kasia guguzu. Ko za tori mijatia tu na Tamaza za maka tinoni, ko totonai za vatoa mulea pa uke za vatadogoroni tadiria doru tinoni za aza tugu za nana mijatana aza,>> za gua i Paula.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Ego ko totonai qari nongoria na veveina na turumule pa uke, za kaki qari vavagoreni qera. Goto ria kaki za ari qari gua vei, <<Gami nyorogua nongoro sogai mule tamu aza na veveina ani,>> qari guni.
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Ego beto za taloi pa varikorapaidi ria i Paula.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Kaki ria na tinoni qari tutia i Paula za qari vazozotoa aza. Ko kaki ria ari Dionisiasi, na meba pa kauniseli pa Aeropaqasi, beto maka reko tugu na izongona i Damarisi, beto ko ria kaki tinoni mule.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.