Atos 14

ghn (GHN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ego totonai qari lao kamu pa Ikonioni nari za qari lao mutugu luge pa ruma varivarikamuna tadiria na tinoni Jiu ari Paula i Banabasi, ko qari vavakato vaneqi nari za na motadi ria na tinoni Jiu na tinoni karovodi qari vazozoto.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé também foram à sinagoga judaica e falaram de tal modo que muitos creram, tanto judeus como gentios.
2 Ba ria na tinoni Jiu qari daidia vazozoto za qari sori vatagigiriria beto qari vainuria za na roqudi ria na tinoni karovodi, ko qari kanaria ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara.
2 Alguns dos judeus que não creram, porém, incitaram os gentios e envenenaram a mente deles contra Paulo e Barnabé.
3 Ko na zovaina za qari kole suveredia mae tu pa Ikonioni ari kori, ko qari kole vareneni ari kori za na taraena na veveina na Bangara. Ko na Bangara za vabatidi na zozotona za nana nongoro varialona, ko za roiti votudi pa limadi ari kori ria na vinagilagila beto na roiti varivagabaradi.
3 Ainda assim, os apóstolos passaram bastante tempo ali, falando corajosamente da graça do Senhor, que confirmava a mensagem deles concedendo-lhes poder para realizar sinais e maravilhas.
4 Qari pikataori ria na tinoni pa guguzu aza, ko kaki za qari kole vei tugu tadiria na Jiu qarike vazozoto, goto ria kaki za qari kole vei tugu tadi ari kori tinoni tagarunudi.
4 Com isso, o povo da cidade ficou dividido: alguns tomaram partido dos judeus, e outros, dos apóstolos.
5 Ego ko za kamua za na totozo totonai qari vanyumua na roqudi ria kaki tinoni karovodi na Jiu (beto ko tavitia ria na dia tinoni matamata), ko mari komiti vikevikereria beto mari gonadi na patu ari kori qari gua.
5 Então um grupo de gentios, judeus e seus líderes resolveu atacá-los e apedrejá-los.
6 Ba tonai qari gilagilai ari kori tinoni tagarunudi za na roquroqu tadiria, za qari uku laodia pa guguguzu pa Lukaoni, pa Lisitara, pa Debe, beto pa varilivutaidi na guguguzu ria.
6 Quando os apóstolos souberam disso, fugiram para a região da Licaônia, para as cidades de Listra e Derbe e seus arredores.
7 Ko ketakoi qari vavakatoni mule ari kori za na nongoro leana.
7 E ali anunciaram as boas-novas.
8 Ego na suverena tugu pa Lisitara za maka tinoni za qao ko za kole gu nyumu nana. Na podo qaqaona tugu aza ko zake izongo boka tugu na rerege.
8 Enquanto estavam em Listra, Paulo e Barnabé encontraram um homem com os pés aleijados. Sofria desse problema desde o nascimento e, portanto, nunca tinha andado. Estava sentado
9 Na tinoni aza za kole nongonongoro pa vavakato ti Paula. Za dogoro vatogazia i Paula aza, ko za dogoro gilagilai za kolenana na nana rangerange ko mina boka tasalana gu aza,
9 e ouvia Paulo pregar. Paulo olhou diretamente para ele e, vendo que ele tinha fé para ser curado,
10 Nari za kuku viva laoa i Paula aza, ari za guni vei, <<Mu turu vatuvizidi na nenemu!>> za guni. Nari za soqolo turu tugu za na tinoni aza ko za podalai gu rerege.
10 disse em alta voz: “Levante-se!”. O homem se levantou de um salto e começou a andar.
11 Ego ko tonai qari batia ria na puku minete lavata aza vei za roitini i Paula, nari za qari okoto kuku irangia pa dia paranga Lukaoni, ari qari gua vei, <<Ria na tamaza za qari tori peluku tinoni tu, ko qari gore lagere tadigita ari!>> qari gua.
11 A multidão, vendo o que Paulo havia feito, gritou no dialeto local: “Os deuses vieram até nós em forma de homens!”.
12 I Banabasi za qari gigalani na tamaza Zeusi, goto i Paula za qari gigalani na tamaza Hemesi, ura i Paula za na kuta tinoni paraparanga ari kori.
12 Concluíram que Barnabé era o deus grego Zeus, e Paulo, o deus Hermes, pois era ele quem proclamava a mensagem.
13 Na zelepade tana tamaza Zeusi za nake zouna pa guguzu aza, ko na iama pa zelepade aza za pogozo lao bulumakau na teteri gavoro pa atakamanana guguzu aza, ko aza beto ria na minete tinoni za mari vavavui lao tadi ari kori tinoni tagarunudi qari gua.
13 O sacerdote do templo de Zeus, que ficava na entrada da cidade, trouxe touros e coroas de flores até as portas da cidade, pois ele e a multidão queriam oferecer sacrifícios aos apóstolos.
14 Ego ko totonai qari nongoroni ari kori tinoni tagarunudi, ari Banabasi i Paula, za na roiti qari korapa roitidi, za qari bako rikata paledi ari kori ria na dia poko, beto qari abutu sasuru lao pa varikorapaidi ria na minete tinoni, ko qari velavela laoria ria,
14 Quando Barnabé e Paulo ouviram o que estava acontecendo, rasgaram as roupas e correram para o meio do povo, gritando:
15 ari qari gua vei, <<Ka viza tinoni! Ae za vei ko gamu korapa roitidi na roiti ari? Gami kori ba na tinoni vei tugu gamu! Ko gami lame vavakatoni tadigamu gami kori za na nongoro leana, ko mu gabala loi paledi gamu ria na zakazava kepore veveidi zara ko mu gabala lao tana Tamaza toana, aza za roitini na oka na pezo na ivere beto ko doru zakazava qari okoto kole pa ia ria.
15 “Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Somos homens como vocês! Viemos lhes anunciar as boas-novas, para que abandonem estas coisas sem valor e se voltem para o Deus vivo, que fez os céus e a terra, o mar e tudo que neles há.
16 Pana zazae tinoni qari jola lao rari, za vamalumuria na Tamaza ria na tinoni karovodi ko qari okoto tutiria na dia uana makadi.
16 No passado, ele permitiu que as nações seguissem seus próprios caminhos,
17 Ba zake loi valolokia na Tamaza za maka za mina uleni na veveina makana, ko za roitidi ria na roiti leadi: za valagere vadigamu na okoro pa noka, za vavuaria ria na umuma pa dia okokoto totozo, za vapotedigamu na ganigani ko za vapugeleni qeraqera na bulomiu,>> qari gudi.
17 mas nunca as deixou sem evidências de sua existência e de sua bondade. Ele lhes concede chuvas e boas colheitas, e também alimento e um coração alegre”.
18 Ko qari paranga vei tugu zara ari kori, ba qari dori podepodeke vitivitigi mutugu beto qari boka vanogotoria ko qarike vavavui lao tadi ari kori ria.
18 Apesar dessas palavras, Paulo e Barnabé tiveram dificuldade para impedir que o povo lhes oferecesse sacrifícios.
19 Kaki ria na tinoni Jiu lame veidi pa Anitioki beto pa Ikonioni za qari vagabala vapeleria ria na minete tinoni, ko qari gonani patu i Paula beto za qari ragata votu pale pa peguruna na guguzu. Ko qari rovea za tori uke tu qari guni aza.
19 Então alguns judeus chegaram de Antioquia e Icônio e instigaram a multidão. Apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, pensando que ele estivesse morto.
20 Ba tonai qari turu variidilivutaini ria na tinoni tana Bangara i Paula, za soqolo turu aza ko za mule luge laonana tugu pa guguzu. Ko za rane na kota nari za qari taloi lao pa Debe ari kori Banabasi.
20 No entanto, quando os discípulos o rodearam, ele se levantou e entrou novamente na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 Ego ko qari vavakatoni pa Debe ari kori Paula i Banabasi za na nongoro leana, ko na kubo tinoni za qari gabala tutia na Bangara. Beto za qari gabala mule lao pa Lisitara beto pa Ikonioni, ko qari jola lao pa Anitioki aza na guguzu pa Pisidia.
21 Depois de terem anunciado as boas-novas em Derbe e feito muitos discípulos, Paulo e Barnabé voltaram a Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia,
22 Ko pa dia rererege qari vaneqiria za na bulodi ria na tinoni tana Bangara, qari paranga vaneqiria ko mari togaza vamauru pa dia rangerange, ura zoku tapata za pala tana gozororia mae tugu beto tana lugea za na binangara tana Tamaza qari gudi.
22 onde fortaleceram os discípulos. Eles os encorajaram a permanecer na fé, lembrando-os de que é necessário passar por muitos sofrimentos até entrar no reino de Deus.
23 Qari mijataria pa okokoto ekelesia ria na tiolata matamata, ko qari varavaradi beto qari madidi nake tekuteku, beto za qari loi laodi tana Bangara aza qari vazozotoa ko mi tokaria qari gua.
23 Paulo e Barnabé também escolheram presbíteros em cada igreja e, com orações e jejuns, os entregaram aos cuidados do Senhor, em quem haviam crido.
24 Ego beto za qari rerege jolani ria za pa Pisidia ko qari lao kamu pa Pamipilia ari kori.
24 Então viajaram de volta pela Pisídia até a Panfília.
25 Pa Peqa qari vavakatoni ari kori za na nongoro tana Bangara, beto za qari gore pa Atalia.
25 Pregaram a palavra em Perge e desceram para Atália.
26 Ketakoi za qari toka mule pa Anitioki, pa guguzu ketakoi qari tavamadi pa variroqu varialona tana Tamaza ko qari roitini za na roiti aza qari koni vaokotia.
26 Por fim, voltaram de navio para Antioquia, onde sua viagem tinha começado e onde haviam sido entregues à graça de Deus para realizar o trabalho que agora completavam.
27 Totonai qari mule kamu paro pa Anitioki ari kori za qari kuku varikamudi za na ekelesia ketakoi, ko qari ule vadi ria doru zakazava za roitidi na Tamaza pa dia roiti qari roitidi. Beto ko qari vavakatoni tugu vei za aza vei za revanga veini na Tamaza za na zona ko qari boka vazozoto ria na tinoni karovodi.
27 Quando chegaram a Antioquia, reuniram a igreja e relataram tudo que Deus tinha feito por meio deles e como tinha aberto a porta da fé também para os gentios.
28 Beto za qari suvere vazovaidia mae tu tadiria na tinoni tana Bangara ketakoi ari kori.
28 E permaneceram ali com os discípulos por muito tempo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.