Atos 14
ghn (GHN) vs NTLH
1 Ego totonai qari lao kamu pa Ikonioni nari za qari lao mutugu luge pa ruma varivarikamuna tadiria na tinoni Jiu ari Paula i Banabasi, ko qari vavakato vaneqi nari za na motadi ria na tinoni Jiu na tinoni karovodi qari vazozoto.
1 A mesma coisa aconteceu na cidade de Icônio. Paulo e Barnabé entraram na sinagoga e falaram de tal maneira, que muitos judeus e não judeus creram.
2 Ba ria na tinoni Jiu qari daidia vazozoto za qari sori vatagigiriria beto qari vainuria za na roqudi ria na tinoni karovodi, ko qari kanaria ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara.
2 Mas os judeus que não creram atiçaram os não judeus contra os cristãos.
3 Ko na zovaina za qari kole suveredia mae tu pa Ikonioni ari kori, ko qari kole vareneni ari kori za na taraena na veveina na Bangara. Ko na Bangara za vabatidi na zozotona za nana nongoro varialona, ko za roiti votudi pa limadi ari kori ria na vinagilagila beto na roiti varivagabaradi.
3 Os apóstolos ficaram muito tempo em Icônio, falando com coragem a respeito do Senhor Jesus. E o Senhor mostrava que a mensagem deles sobre a sua graça era verdadeira, pois ele dava a eles o poder de fazer milagres e maravilhas.
4 Qari pikataori ria na tinoni pa guguzu aza, ko kaki za qari kole vei tugu tadiria na Jiu qarike vazozoto, goto ria kaki za qari kole vei tugu tadi ari kori tinoni tagarunudi.
4 Os moradores da cidade estavam divididos: alguns apoiavam os judeus, e outros eram a favor dos apóstolos.
5 Ego ko za kamua za na totozo totonai qari vanyumua na roqudi ria kaki tinoni karovodi na Jiu (beto ko tavitia ria na dia tinoni matamata), ko mari komiti vikevikereria beto mari gonadi na patu ari kori qari gua.
5 Então os não judeus e os judeus, juntos com os seus chefes, resolveram maltratar os apóstolos e matá-los a pedradas.
6 Ba tonai qari gilagilai ari kori tinoni tagarunudi za na roquroqu tadiria, za qari uku laodia pa guguguzu pa Lukaoni, pa Lisitara, pa Debe, beto pa varilivutaidi na guguguzu ria.
6 Quando Paulo e Barnabé souberam disso, fugiram para Listra e Derbe, cidades do distrito da Licaônia, e para as regiões vizinhas.
7 Ko ketakoi qari vavakatoni mule ari kori za na nongoro leana.
7 E ali anunciaram o evangelho .
8 Ego na suverena tugu pa Lisitara za maka tinoni za qao ko za kole gu nyumu nana. Na podo qaqaona tugu aza ko zake izongo boka tugu na rerege.
8 Na cidade de Listra havia um homem que estava sempre sentado porque era aleijado dos pés. Ele havia nascido aleijado e nunca tinha andado.
9 Na tinoni aza za kole nongonongoro pa vavakato ti Paula. Za dogoro vatogazia i Paula aza, ko za dogoro gilagilai za kolenana na nana rangerange ko mina boka tasalana gu aza,
9 Esse homem ouviu as palavras de Paulo, e Paulo viu que ele cria que podia ser curado. Então olhou firmemente para ele
10 Nari za kuku viva laoa i Paula aza, ari za guni vei, <<Mu turu vatuvizidi na nenemu!>> za guni. Nari za soqolo turu tugu za na tinoni aza ko za podalai gu rerege.
10 e disse em voz alta: — Levante-se e fique de pé! O homem pulou de pé e começou a andar.
11 Ego ko tonai qari batia ria na puku minete lavata aza vei za roitini i Paula, nari za qari okoto kuku irangia pa dia paranga Lukaoni, ari qari gua vei, <<Ria na tamaza za qari tori peluku tinoni tu, ko qari gore lagere tadigita ari!>> qari gua.
11 Quando o povo viu o que Paulo havia feito, começou a gritar na sua própria língua: — Os deuses tomaram a forma de homens e desceram até nós!
12 I Banabasi za qari gigalani na tamaza Zeusi, goto i Paula za qari gigalani na tamaza Hemesi, ura i Paula za na kuta tinoni paraparanga ari kori.
12 Eles deram o nome de Júpiter a Barnabé e o de Mercúrio a Paulo, porque era Paulo quem falava.
13 Na zelepade tana tamaza Zeusi za nake zouna pa guguzu aza, ko na iama pa zelepade aza za pogozo lao bulumakau na teteri gavoro pa atakamanana guguzu aza, ko aza beto ria na minete tinoni za mari vavavui lao tadi ari kori tinoni tagarunudi qari gua.
13 O templo de Júpiter ficava na entrada da cidade, e o sacerdote desse deus trouxe bois e coroas de flores para o portão da cidade. Ele e o povo queriam matar os animais numa cerimônia religiosa e oferecê-los em sacrifício a Barnabé e a Paulo.
14 Ego ko totonai qari nongoroni ari kori tinoni tagarunudi, ari Banabasi i Paula, za na roiti qari korapa roitidi, za qari bako rikata paledi ari kori ria na dia poko, beto qari abutu sasuru lao pa varikorapaidi ria na minete tinoni, ko qari velavela laoria ria,
14 Quando os dois apóstolos souberam disso, rasgaram as suas roupas, correram para o meio da multidão e gritaram:
15 ari qari gua vei, <<Ka viza tinoni! Ae za vei ko gamu korapa roitidi na roiti ari? Gami kori ba na tinoni vei tugu gamu! Ko gami lame vavakatoni tadigamu gami kori za na nongoro leana, ko mu gabala loi paledi gamu ria na zakazava kepore veveidi zara ko mu gabala lao tana Tamaza toana, aza za roitini na oka na pezo na ivere beto ko doru zakazava qari okoto kole pa ia ria.
15 — Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Nós somos apenas seres humanos, como vocês. Estamos aqui anunciando o evangelho a vocês para que abandonem essas coisas que não servem para nada. Convertam-se ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que existe neles.
16 Pana zazae tinoni qari jola lao rari, za vamalumuria na Tamaza ria na tinoni karovodi ko qari okoto tutiria na dia uana makadi.
16 No passado Deus deixou que todos os povos andassem nos seus próprios caminhos.
17 Ba zake loi valolokia na Tamaza za maka za mina uleni na veveina makana, ko za roitidi ria na roiti leadi: za valagere vadigamu na okoro pa noka, za vavuaria ria na umuma pa dia okokoto totozo, za vapotedigamu na ganigani ko za vapugeleni qeraqera na bulomiu,>> qari gudi.
17 Mas Deus sempre mostra quem ele é por meio das coisas boas que faz: é ele quem manda as chuvas do céu e as colheitas no tempo certo; é ele quem dá também alimento para vocês e enche o coração de vocês de alegria.
18 Ko qari paranga vei tugu zara ari kori, ba qari dori podepodeke vitivitigi mutugu beto qari boka vanogotoria ko qarike vavavui lao tadi ari kori ria.
18 Mesmo depois de terem dito isso, os apóstolos tiveram muita dificuldade para evitar que o povo matasse os animais em sacrifício a eles.
19 Kaki ria na tinoni Jiu lame veidi pa Anitioki beto pa Ikonioni za qari vagabala vapeleria ria na minete tinoni, ko qari gonani patu i Paula beto za qari ragata votu pale pa peguruna na guguzu. Ko qari rovea za tori uke tu qari guni aza.
19 Alguns judeus que tinham vindo das cidades de Antioquia e de Icônio conseguiram o apoio da multidão, apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, porque pensavam que ele tinha morrido.
20 Ba tonai qari turu variidilivutaini ria na tinoni tana Bangara i Paula, za soqolo turu aza ko za mule luge laonana tugu pa guguzu. Ko za rane na kota nari za qari taloi lao pa Debe ari kori Banabasi.
20 Mas, quando os cristãos se ajuntaram em volta dele, ele se levantou e entrou na cidade de novo. E no dia seguinte Paulo e Barnabé partiram para a cidade de Derbe.
21 Ego ko qari vavakatoni pa Debe ari kori Paula i Banabasi za na nongoro leana, ko na kubo tinoni za qari gabala tutia na Bangara. Beto za qari gabala mule lao pa Lisitara beto pa Ikonioni, ko qari jola lao pa Anitioki aza na guguzu pa Pisidia.
21 Paulo e Barnabé anunciaram o evangelho em Derbe, e muitos moradores daquela cidade se tornaram seguidores de Jesus. Depois voltaram para as cidades de Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia.
22 Ko pa dia rererege qari vaneqiria za na bulodi ria na tinoni tana Bangara, qari paranga vaneqiria ko mari togaza vamauru pa dia rangerange, ura zoku tapata za pala tana gozororia mae tugu beto tana lugea za na binangara tana Tamaza qari gudi.
22 Eles animavam os cristãos e lhes davam coragem para ficarem firmes na fé. E também ensinavam que era preciso passar por muitos sofrimentos para poder entrar no Reino de Deus .
23 Qari mijataria pa okokoto ekelesia ria na tiolata matamata, ko qari varavaradi beto qari madidi nake tekuteku, beto za qari loi laodi tana Bangara aza qari vazozotoa ko mi tokaria qari gua.
23 Em cada igreja os apóstolos escolhiam presbíteros . Eles oravam, jejuavam e entregavam os presbíteros à proteção do Senhor, em quem estes haviam crido.
24 Ego beto za qari rerege jolani ria za pa Pisidia ko qari lao kamu pa Pamipilia ari kori.
24 Então Paulo e Barnabé atravessaram o distrito da Pisídia e chegaram até a província da Panfília.
25 Pa Peqa qari vavakatoni ari kori za na nongoro tana Bangara, beto za qari gore pa Atalia.
25 Anunciaram a palavra em Perge e depois foram para o porto de Atália.
26 Ketakoi za qari toka mule pa Anitioki, pa guguzu ketakoi qari tavamadi pa variroqu varialona tana Tamaza ko qari roitini za na roiti aza qari koni vaokotia.
26 Dali foram de navio para Antioquia da Síria, onde eles haviam sido entregues aos cuidados de Deus, para o trabalho que agora estavam terminando.
27 Totonai qari mule kamu paro pa Anitioki ari kori za qari kuku varikamudi za na ekelesia ketakoi, ko qari ule vadi ria doru zakazava za roitidi na Tamaza pa dia roiti qari roitidi. Beto ko qari vavakatoni tugu vei za aza vei za revanga veini na Tamaza za na zona ko qari boka vazozoto ria na tinoni karovodi.
27 Quando chegaram lá, reuniram as pessoas da igreja e contaram tudo o que Deus havia feito por meio deles. E contaram como ele tinha aberto o caminho para que os não judeus também cressem.
28 Beto za qari suvere vazovaidia mae tu tadiria na tinoni tana Bangara ketakoi ari kori.
28 E ficaram muito tempo ali com os seguidores de Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.