João 11
IYA YONAI (GDN) vs NAA
1 Mara ki makeya ka apunu mosi si ka Yasarusi sigirawena. Apunu ki e egapuiyoma ka Meri yo Mata. Mu nateremaga ka Betani ki ka tawana Diyudiya rabineya.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era de Betânia, da aldeia de Maria e de sua irmã Marta.
2 (Ridi Meri e ka awana otai bagi kawaya mo wadubu nu Kaiwawonuga Iyesu e kerareya kwebu wira manako e ebo debai kumai pokaiya Iyesu kerarai surusurupupu ki ridai.)
2 Esta Maria, cujo irmão Lázaro estava doente, era a mesma que ungiu o Senhor com perfume e lhe enxugou os pés com os seus cabelos.
3 Apunu Yasarusi sigirawena ki pokere e egapuiyoma ubumpu Iyesu bibi tonomupu, tagubu ke; “Kaiwawo-nuga, yona yau tonopemei ki kau wainapi; Kau waretagi nuwegei apunai ki sigirawena.” Mu bibi inako tonomupu.
3 Por isso, as irmãs de Lázaro mandaram dizer a Jesus: — Aquele que o Senhor ama está doente.
4 Iyesu yona ki wainapupu ka e wagubu ke; “Iyapana Mamanuga God e si tepapamana ki nana ka apunu Yasarusi sigira yau wadubu. E sigirawena ko e eba poyagisi manako iyapana nau Mamai God Gubagai nau sini mete tepapomoto.”
4 Ao receber a notícia, Jesus disse:
5 Iyesu ka ridi Meri yo Mata mu tatamaga Yasarusi mete kina mu nene ebotau wainapiyawa,
5 Ora, Jesus amava Marta e a irmã dela, e também Lázaro.
6 ko e Yasarusi sigirawena sisiyai wainapupu ki ka e midi mena ragiwena garugaru mu bamamugu eba kayawena ko mara apeya ika pa tondawa.
6 Quando soube que Lázaro estava doente, ainda se demorou dois dias no lugar onde estava.
7 E mara apeya pa tondawa da kamadubu manako e tadeyau kabukabuwa ragidai tadebu, wagubu ke; “Karako ade wiraigamu tawana Diyudiya kaigamu.”
7 Depois, disse aos seus discípulos:
8 E inako wagubu ka mu denai tagubu ke; “Nidiyei Kabukabuwa Apunai, waunitau yewena ka Diyu ragidai kau bowa were nunimana po ki nana ika kwaetagamawa ko kau karako mu bamamugu ade kaigamana ki nana nuwegei?”
8 Os discípulos disseram: — Mestre, ainda há pouco os judeus queriam apedrejá-lo! E o senhor quer voltar para lá?
9 Mu inako tagubu, ko Iyesu waigugu were denai wagubu ke; “Mara eyaka mena rabineya ki ka madega posiwagau ade surau. Nu nawarau kaigamu ki ka nu madega taneya yawata empamu ki pokere gwede mo nu eba pisipisiniyoto.
9 Jesus respondeu:
10 Ko kemorayagisi sisipu umoroto duna pa mena kaigamu ki ka nu yawata eba empamu manako nu gwepamu bidara yadamu.”
10 Mas, se andar de noite, tropeça, porque nele não há luz.
11 Iyesu inako wagubu manako ade tadebu, wagubu ke; “Nu waretanuga Yasarusi ukwarau ki pokere nau e wadana yabuyabu ki nana kayasugani.”
11 Tendo dito isso, acrescentou:
12 — ausente —
12 Então os discípulos disseram: — Senhor, se dorme, estará salvo.
13 — ausente —
13 Jesus falava da morte de Lázaro, mas eles pensavam que tivesse falado do repouso do sono.
14 Mu inako wainamupu babamupu ki pokere Iyesu mu matarau tadebu, wagubu ke; “Apunu Yasarusi e ororeya mena powena.
14 Então Jesus lhes disse claramente:
15 Nau wi nene wainapakani ki pokere nau mamama mete kwaesugakani. Nu naiya e bameya kaigumpena ki ka wi nau maraitau sumasinimpena ko karako ka wi nau kawaya daganani sumasinimuri. Ko kayo, kaigamu da empamu.”
15 Por causa de vocês me alegro de que não estivesse lá, para que vocês possam crer. Mas vamos até ele.
16 Iyesu inako wagubu manako apunu Tomasi si daikere ka Nasuruwa simupu ki ubupu e kowaiyoma ki tadebu, wagubu ke; “Bananapamu kaigamu da iyapana e minimoto poyo ki ka mu nu mete nunimoto popo ki baganai.”
16 Então Tomé, chamado Dídimo, disse aos outros discípulos: — Vamos também nós para morrer com o Mestre!
17 Mu kayatagubu kaiwa da bau-tagubu ka apunu Yasarusi powena ragu tampu mara apeya apeya kewowena ki sisiyai Iyesu wainapupu.
17 Quando Jesus chegou, encontrou Lázaro já sepultado havia quatro dias.
18 Tawana Betani ka eba uwama ko natere Diyerusaremu bameya,
18 Ora, Betânia ficava a mais ou menos três quilômetros de Jerusalém.
19 ki pokere Diyu ragidai ropani kawaya ridi Mata yo Meri mu tatamaga powena ki mu rabinamaga minimana kwarisi ki nana ika yadi bautagubu.
19 Muitos dos judeus vieram visitar Marta e Maria, a fim de consolá-las por causa do irmão.
20 Ridi Mata Iyesu yabadawa sisiyai wainapupu ka e kipu ubupu e nawanai kayawena kaniyawa da yawatau bananapupu. Ko e yowai Meri ka tawau mena tondawa.
20 Marta, quando soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele; Maria, porém, ficou sentada em casa.
21 Ridi Mata Iyesu bananapupu manako sibu, wagubu ke; “Kaiwawoni, kau yewe tondibena ki ka nau inasi eba powagubena.
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
22 Ko nau kataineya da kau karako Mamanuga God bameya genenuwagi ki kau gwede nene nuwegei ki e uburoto kau negeni.” Ridi Mata inako wagubu.
22 Mas também sei que, mesmo agora, tudo o que o senhor pedir a Deus, ele concederá.
23 Ko Iyesu denai e sibu, wagubu ke; “Kau inapugi powena ko e ade kiroto uburoto.”
23 Jesus disse a ela:
24 Ko Ridi Mata wagubu ke; “Nau kataineya; Mara kwauneya, popotagubu ragidai kuduba ade iyatagisi kimoto ubumoto idiwono ki makeya ki ka e mete kiroto uburoto.”
24 Ao que Marta respondeu: — Eu sei que ele há de ressurgir na ressurreição, no último dia.
25 Ko Iyesu denai wagubu ke; “Popo-tagubu ragidai iyatagisi kimoto ubumoto mu iyamaga kerarai ka nau ki pokere nau sumasiniyamu ragidai popotagisi ki ka mu ade iyatagisi.
25 Então Jesus declarou:
26 Wi nau sumasiniyoi idiwoi ki ka wi eba popoiwagi ko mara-mara idiwoi kaiwoi. Nau yonani yau kau sumapiyei bo pa mena?”
26 E todo o que vive e crê em mim não morrerá eternamente. Você crê nisto?
27 Iyesu ridi Mata inako sibu manako e denai wagubu ke; “Kaiwawoni, nau ororeya mena kau sumanibuwani kewowena. Kau ka Mamanuga God e tononibu kawapi apunai ade nu Iya Negeyana Apunai. Kau ka Mamanuga God e Gubagai yewe wairau tondana ki nana Mamanuga God naiya mena gwaiyabawena ki makeya kau baunugibi.”
27 Marta respondeu: — Sim, Senhor! Eu creio que o senhor é o Cristo, o Filho de Deus que devia vir ao mundo.
28 Ridi Mata inako wagubu manako wirawena tawau kayawena e yowai Meri giyansu mena sibu, wagubu ke; “Nu Nidiyau Kabukabuwa Apunai bauwena kau nene wagubu.”
28 Depois de dizer isto, Marta foi chamar Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Ridi Meri yona ki wainapupu ka e garugaru mena kipu ubupu Iyesu bananapana diriwai kayawena.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi até ele,
30 (Iyesu mu tawa-mugu eba bauwena ko ridi Mata e muguta bananapupu ki wateya buri tondawa.)
30 pois Jesus ainda não tinha entrado na aldeia, mas permanecia onde Marta o havia encontrado.
31 Diyu ragidai tawa rabineya Meri rabinai minimana kwarisi ki nana bautagubu idiwa ki Meri inako garugaru mena bauwena kayawena emupu ki ka mu notamaga wagubu ke; “E ka bani e inarai ononomupu wateya yadi kirana ki nana kayawena.” Mu inako nota-mupu ki pokere mu garugaru mena kimpu ubumpu e eweya kayatagubu.
31 Os judeus que estavam com Maria em casa e a consolavam, vendo-a levantar-se depressa e sair, seguiram-na, pensando que ela ia ao túmulo para chorar.
32 Ridi Meri Iyesu empupu e bameya bauwena manako nuwasiyasiya nene e yabareya kwarisiwena e ramatai kawareya ubupu yadi kipu manako sibu, wagubu ke; “Kaiwawoni, kau yewe tondibena ki nau inasi eba powagubena.”
32 Quando Maria chegou ao lugar onde Jesus estava, ao vê-lo, lançou-se aos seus pés, dizendo: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
33 Iyesu Meri yadi kirawa empupu ade Diyu ragidai mete bautagubu ki mu mete yadi wadamawa emitapu ki ka e nuwaboyawena e rabinai makariwena manako manutapu, wagubu ke;
33 Quando Jesus viu que ela chorava, e que os judeus que a acompanhavam também choravam, agitou-se no espírito e se comoveu.
34 “Yasarusi powena e kwakwarepui ki wi bani tamupu ki nau kabuwasini-muri.”
34 E perguntou: Eles responderam: — Senhor, venha ver!
35 Mu inako tagubu manako Iyesu yadi kipu.
35 Jesus chorou.
36 Iyesu yadi kirawa emupu ka Diyu ragidai dai tagubu ke; “E ka e waretai Yasarusi e nene wainapiyau ki pokere yadi kirau.”
36 Então os judeus disseram: — Vejam o quanto ele o amava.
37 Ko dai tagubu ke; “E ka apunu mosi e yabui kenekenei iyapupu ko karako e eya waretai Yasarusi sigira-wena ki ka e badidi pokere garugaru mena eba bauwena e iyapupu.” Mu inako tagubu.
37 Mas alguns disseram: — Será que ele, que abriu os olhos ao cego, não podia fazer com que Lázaro não morresse?
38 Iyesu nuwaboya kawaya daganani ade wainapupu kanibu ononomupu wateya bauwena manako ragu tamupu ki empupu. Iyapana bowa kawaya mosi ragu umuneya minimpu bodampu ki pokere Iyesu mu tadebu, wagubu ke;
38 Jesus, agitando-se novamente em si mesmo, foi até o túmulo, que era uma gruta em cuja entrada tinham colocado uma pedra.
39 “Bowa yau weupumuri kwenupu-muri.” E yona ki wagubu ka powena apunai ki e egarai Mata bauwena e sibu, wagubu ke; “Kaiwawoni, e powena ka mara apeya apeya kewowena ki pokere e kokowawena wainapakani.”
39 Então Jesus ordenou: Marta, irmã do falecido, disse a Jesus: — Senhor, já cheira mal, porque está morto há quatro dias.
40 Ko Iyesu denai e sibu, wagubu ke; “Mata, nau ororeya mena nidibuwani ki kau notagi gogawena bo? Nau sumasini ki kau Mamanuga God e kasiyarai bagi kawaya mo emani.”
40 Jesus respondeu:
41 E inako wagubu ka iyapana bowa ki gwairimupu manako Iyesu ubupu e yabui kunuma esida empupu e Mamai bameya parauwena, wagubu ke; “Mamai, nau rabinaneya mena nidi-buwani ki kau ororeya mena wainapipi kewowena ki pokere nau karako parauniyakani kawaya daganani kau bamageya.
41 Então tiraram a pedra. E Jesus, levantando os olhos para o céu, disse:
42 Nau kataineya da kau maramara nau nuwani notani empiyei ko iyapana yewe idiwu kau tonosinibi kawapuwani ki sumapamana ki nana ka nau karako matarau kau parauniyakani yau kena.”
42 Eu sei que sempre me ouves, mas falei isso por causa da multidão presente, para que creiam que tu me enviaste.
43 E inako wagubu manako wira-wena e bonanai ragiragi kawaya wagubu ke; “Yasarusi, nau suwagani wainapi; Kau kiri uburi yabi matarau baunuwagi.”
43 E, depois de dizer isso, clamou em alta voz:
44 Iyesu yona ki wagawa makeya ka powena apunai ki iyawena kipu ubupu yabadubu matarau bauwena. Ko mu e idai kerarai kiyabui kuduba mete aukwara tenai pokaiya sikwamupu ki pokere e matarau bauwagawa ka Iyesu iyapana tadebu, wagubu ke; “E idai kerarai ade e kiyabui gerowo mete kina ki rikapumuri da e baiyagisi kayayagisi.” E inako wagubu.
44 Aquele que tinha morrido saiu, tendo os pés e as mãos amarrados com ataduras e o rosto envolto num lenço. Então Jesus lhes ordenou:
45 Diyu ragidai ropani kawaya Meri daiyoi bautagubu Iyesu badidi kwae-wena emupu ki ka mu e sumamupu,
45 Muitos dos judeus que tinham vindo visitar Maria, vendo o que Jesus havia feito, creram nele.
46 ko dai wiratagubu Parisi ragidai mu bamamugu kayatagubu manako e kwaewena sisiyai kuduba mu tade-mupu.
46 Outros, porém, foram até os fariseus e lhes contaram o que Jesus havia feito.
47 Tademawa wainamupu ka Parisi ragidai ade Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mete kina ubumpu kawakawai ragidai mete ewapuru dibimupu manako tagubu ke; “Apunu yau e matakirai kawaya kawaya kwaewagau ki pokere karako ka nu badidi kwaigamu?
47 Então os principais sacerdotes e os fariseus convocaram o Sinédrio e disseram: — O que estamos fazendo, uma vez que este homem opera muitos sinais?
48 Nu e kamadamu manako e maramara inako kwaeyogono yarono ki ka iyapana kuduba e suma-pomoto manako tawana Roumi ragidai mu piyaramuguma baitagisi Mamanuga God e Tawai ade nu nuga tawananuga gwedegwedenuga mete kina ki kuduba giripomoto pasumoto.”
48 Se o deixarmos assim, todos crerão nele; depois, virão os romanos e tomarão não só o nosso lugar, mas a própria nação.
49 Karako mu paunamugu ka apunu mosi si ka Kaipasi ika tondawa. Kwamura ki rabineya ka e Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawaimaga tondawa ki pokere e ubupu e kowaiyoma ki tadebu, wagubu ke; “Wi ka nota mo wainapiyamu bo wi kuduba notababa wadamu?
49 Mas um deles, Caifás, que era sumo sacerdote naquele ano, advertiu-os, dizendo: — Vocês não sabem nada,
50 Nau suwagani wainapumuri; Nu kuduba popoigamu ki ka eba baganai ko iyapana mosi nu kuduba nene poyagisi ki ka bagi kawaya.”
50 nem entendem que é melhor para vocês que morra um só homem pelo povo e que não venha a perecer toda a nação.
51 Kwamura ki rabineya ka apunu Kaipasi Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawaimaga tondawa ki pokere e yona ki wagubu. Ko ki ka eba e ebo nuwaiya wainapupu wagubu ko Mamanuga God e kabuwapupu da Iyesu Diyu ragidai mu pokamugere powagana ki nana manako e ubupu yona ki wagubu.
51 Ora, Caifás não disse isto por conta própria, mas, sendo sumo sacerdote naquele ano, profetizou que Jesus estava para morrer pela nação.
52 Ko Iyesu e ka eba Diyu ragidai mu nene mena poyagisi ko Mamanuga God e iyapana-iyoma kuduba tawana tawana idiwei ki dibiniyana da nu rabinanuga eyaka-menawagana ki nana ka e poyagisi.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo os filhos de Deus, que andam dispersos.
53 Mara ki makeya ka Diyu ragidai mu kawakawaimuguma Iyesu wada-mana ki nana ki kerarai birikamupu manako e minimana po yanuwei tagamawa,
53 Desde aquele dia, resolveram matar Jesus.
54 ki pokere Iyesu tawana Diyudiya rabineya matarau eba umawa ko e weki gwaiya iyapana eba idiwu tawanai ki deneya kayawena umawa da natere mo si ka Eparimi bauwena manako e tadeyau kabukabuwa ragidai mete ika idiwa.
54 Assim sendo, Jesus já não andava publicamente entre os judeus, mas retirou-se para uma região vizinha ao deserto, para uma cidade chamada Efraim, onde permaneceu com os discípulos.
55 Diyu ragidai mu poragamaga kawaya si ‘Mamanuga God Nu Raurunibu Poragai’ tagamu ki rogobiwena ki pokere iyapana ropani kawaya mu mubo mubo tawanamaga kamadumpu mu idamaga kerapumaga rikapamana manako ewa poraga ki kupamana ki nana natere Diyerusaremu kayatagubu.
55 Estava próxima a Páscoa dos judeus, e muitos daquela região foram a Jerusalém antes da Páscoa para se purificar.
56 Ika bautagubu ka mu Mamanuga God e Tawai rabineya Iyesu nene yabu tamawa mu mubo deni deni umana misimisi were manu kasiwaratagamawa, tagamawa ke; “Wi badidi wainapiyamu; E poraga yau kawareya baiyagisi bo pa mena?.”
56 Lá, procuravam Jesus e, estando eles no templo, diziam uns aos outros: — O que vocês acham? Ele não virá à festa?
57 Mu inako tagamawa mibai ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai ade Parisi ragidai mete kina iyapana ragiragi kawaya tademupu, tagubu ke; “Wi apunu Iyesu tawa bani empiyamu ki wi nu nidimuri da nu e yadamu.”
57 Ora, os principais sacerdotes e os fariseus haviam ordenado que, se alguém soubesse onde ele estava, o denunciasse, para que pudessem prendê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.