Atos 5

IYA YONAI (GDN) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Mara ki makeya ka iyapana dai apunu mo si ka Ananaiyasi e wainai Sapaira mete kina mu bamamugu bautagubu mu wairamaga mo gimara-mupu,
1 Um certo homem chamado Ananias, de comum acordo com sua mulher Safira, vendeu um campo
2 manako denai bowa madai tagemupu ki ka apunu Ananaiyasi wadubu daikere e ebo bondai tapu ko daikere ka e wadubu kayawena Iyesu tonotapu ragidai tagebu. Tagebu manako berawena, wagubu ke; “Nau wairani gimaramupu denai bowa madai tegemupu ki kuduba yau kena.” Apunu Ananaiyasi inako kwaewena ki ka e ororeya mena e wainai mete mibimupu were inako berawena.
2 e, combinando com ela, reteve uma parte da quantia da venda. Levando apenas a outra parte, depositou-a aos pés dos apóstolos.
3 Ko Pita ubupu apunu Ananaiyasi sibu, wagubu ke; “Ananaiyasi, kau badidi pokere Berokoi Apunai Seitani e gudui kwaipipi kau rabinageya bauwena? Kau Mamanuga God e Keyai Tanai Bagi Kawaya ki bameya beranugibi. Kau wairagi gimaramupu denai bowa madai negemupu ki daikere kau kaubo bondagi tapi.
3 Pedro, porém, disse: Ananias, por que tomou conta Satanás do teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e enganasses acerca do valor do campo?
4 Waira ki naiya ka kau nene ade mu gimaramupu denai bowa madai negemupu ki bowai madai kuduba ki mete kau nene, ko kau badidi pokere bera kau rabinageya wainapipi weki gwaiya kwaenugibi. Kau eba iyapana kaina nu beranibi ko kau Mamanuga God e berapipi.
4 Acaso não o podias conservar sem vendê-lo? E depois de vendido, não podias livremente dispor dessa quantia? Por que imaginaste isso em teu coração? Não foi aos homens que mentiste, mas a Deus.
5 Apunu Ananaiyasi yona ki waina-piyawa makeya ka e gwairiwena deni mena powena. Iyapana kuduba e powena sisiyai ki wainamupu ka mu kudu wainamupu,
5 Ao ouvir estas palavras, Ananias caiu morto. Apoderou-se grande terror de todos os que o ouviram.
6 manako iyapana yaraga dai bautagubu e kwakwarepui sikwamupu wadumpu kayatagubu ononomupu.
6 Uns moços retiraram-no dali, levaram-no para fora e o enterraram.
7 Madega napusi apeya eyaka kwaitana kewowena eweya ka apunu Ananaiyasi e wainai mete ika bauwena, ko e nobomoi powena ki sisiyai e eba kataiya ko pa asusu bauwena.
7 Depois de umas três horas, entrou também sua mulher, nada sabendo do ocorrido.
8 Bau-wena manako Pita ridi ki empupu, manupupu, wagubu ke; “Kau sidi, kau nobomogi mete kina wi wairaga gimaramupu denai bowa madai nege-mupu ki yau mena baganai bo?”
8 Pedro perguntou-lhe: Dize-me, mulher. Foi por tanto que vendestes o vosso campo? Respondeu ela: Sim, por esse preço.
9 Ridi ki inako wagubu manako Pita e ade sibu, wagubu ke; “Kau nobomogi mete kina wi rabinaga eyakamenawena were Mamanuga God e Keyai berapa-mana empamana ki nana kwaigubu ki mibai ka badidi? Kau nobomogi onono-mupu ragidai karako bautagubu katamuru ubumu waunitau kau kwakwarepugi mete yadini kayatagisi.”
9 Replicou Pedro: Por que combinastes para pôr à prova o Espírito do Senhor? Estão ali à porta os pés daqueles que sepultaram teu marido. Hão de levar-te também a ti.
10 Apunu Pita yona ki wagawa makeya ka ridi ki Pita yabareya gwairi-wena deni mena powena. Onodiba ragidai bautagubu e ika powena ukwarawa emupu ka mu e kwakwarepui mete wadumupu wira-tagubu e nobomoi madaneya onono-mupu.
10 Imediatamente caiu aos seus pés e expirou. Entrando aqueles moços, acharam-na morta. Levaram-na para fora e a enterraram junto do seu marido.
11 Ko Iyesu sumapamawa ragidai kuduba Mamanuga God nene dibipa-mawa idiwa ade iyapana dai mete kina sisiya ki wainamupu ka mu kuduba notamaga kowena kudu ebotau waina-pamawa.
11 Sobreveio grande pavor a toda a comunidade e a todos os que ouviram falar desse acontecimento.
12 Iyesu tonotapu ragidai iyapana paunamugu kunuma kasiyarai pokaiya matakira ebo ebo kwaetagamawa. E sumapamawa ragidai maramara Mama-nuga God e Tawai rabineya ‘Oragai Apunai Soromoni Wateya’ ika dibi-pamawa idiwa.
12 Enquanto isso, realizavam-se entre o povo pelas mãos dos apóstolos muitos milagres e prodígios. Reuniam-se eles todos unânimes no pórtico de Salomão.
13 Iyapana mu were-maga tagamawa ade mu kudumugu mete wainapamawa ki pokere mu mete ewapuru eba idiwa.
13 Dos outros ninguém ousava juntar-se a eles, mas o povo lhes tributava grandes louvores.
14 Ko maramara ka ridi yo apunu waunai ropani kawaya mu notamaga wirawagawa Kaiwawo-nuga Iyesu sumapamawa manako mu bautagamawa e iyapanaiyoma mete dibipamawa ewapuru mena idiwa.
14 Cada vez mais aumentava a multidão dos homens e mulheres que acreditavam no Senhor.
15 Iyesu tonotapu ragidai Mamanuga God e kasiyarai pokaiya badidi kwae-tagamawa ki kuduba ka bagi mena ki pokere iyapana ubumpu sigira ragidai tetampu yawata kwaiya mibi gagarai ade kebari kawareya mete nakatampu idiwa da apunu Pita ewa mu madani-mugu bauwagana kayawagana ki ka e gwakui mu kawarimugu kaniyana manako mu iyatagamana ki nana.
15 De maneira que traziam os doentes para as ruas e punham-nos em leitos e macas, a fim de que, quando Pedro passasse, ao menos a sua sombra cobrisse alguns deles.
16 Iyapana inako kwaetagamawa ki pokere tawana tawana natere Diyerusa-remu bameya ka iyapana ubumpu sigira ragidai ade keyai berokoi mu giritampu ragidai inako mete tetampu kebompu bautagubu manako mu kuduba iya-tagubu gawarara.
16 Também das cidades vizinhas de Jerusalém afluía muita gente, trazendo os enfermos e os atormentados por espíritos imundos, e todos eles eram curados.
17 Ki makeya ka Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawai-maga ade e kowaiyoma Sadusi ragidai mete kina ubumpu Iyesu tonotapu ragidai mu bamamugu nuwaroro-tagubu,
17 Levantaram-se então os sumos sacerdotes e seus partidários {isto é, a seita dos saduceus} cheios de inveja,
18 ki pokere bautagubu mu tetampu diburatampu.
18 e deitaram as mãos nos apóstolos e meteram-nos na cadeia pública.
19 Diburatampu ko kemora ki rabineya ka Mamanuga God e aneyai mosi tonopupu kawapu dibura gudui kwaipupu manako Iyesu tonotapu ragidai waratapu matarau bautagubu, wagubu ke;
19 Mas um anjo do Senhor abriu de noite as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, disse-lhes:
20 “Wi baiwagi kaiwagi manako Mamanuga God e Tawai rabineya iya waunai ki sisiyai kuduba iyapana tadeyoi iwoi.”
20 Ide e apresentai-vos no templo e pregai ao povo as palavras desta vida.
21 Mu aneya ki e umunui wadumupu manako nawaru puruwagawa ki makeya ka mu kaimpu Mamanuga God e Tawai rabineya iya waunai ki sisiyai iyapana ade tademawa kabukabuwatamawa idiwa.
21 Obedecendo a essa ordem, eles entraram ao amanhecer, no templo, e puseram-se a ensinar. Enquanto isso, o sumo sacerdote e os seus partidários reuniram-se e convocaram o Grande Conselho e todos os anciãos de Israel, e mandaram trazer os apóstolos do cárcere.
22 Ko bibi ragidai kaimpu dibura gudui kwaimpu ki ka mu iyapana mo eba emupu ki pokere mu wiratagubu iyapana kawakawai ki mu bamamugu ade bautagubu manako tademupu, tagubu ke;
22 Dirigiram-se para lá os guardas, mas ao abrirem o cárcere, não os encontraram, e voltaram a informar:
23 “Nu dibura tawaiya baigibi gudu umamupu ki nu emipi ade dibura katamurui dagurapamawa ragidai ika ubumawa mete emitampi ko nu gudu kwaimipi ki ka nu tawa rabineya iyapana mo eba emipi.”
23 Achamos o cárcere fechado com toda segurança e os guardas de pé diante das portas, e, no entanto, abrindo-as, não achamos ninguém lá dentro.
24 Mamanuga God e Tawai ki kwayubapiyamu ragidai mu kawaimaga ade Mamanuga God bameya dobopiyamu ragidai mete kina yona ki wainamupu ka mu notamaga babawena gwede aita ewa badidi wenawagana ki notapamawa.
24 A essa notícia, os sumos sacerdotes e o chefe do templo ficaram perplexos e indagaram entre si sobre o que significava isso.
25 Ki makeya ka apunu mosi bau-wena yona yau wagubu ke; “Edamani, diburatampi ragidai karako Mamanuga God e Tawai rabineya ade bautagubu iyapana tadeyamu kabukabuwa idiwu.”
25 Mas, nesse momento, alguém transmitiu-lhes esta notícia: Aqueles homens que metestes no cárcere estão no templo ensinando o povo!
26 Mu yona ki wainamupu ka Mama-nuga God e Tawai ki kwayubapiyamu ragidai mu kawaimaga ubupu e kowakowaiyoma dai tetapu mete kayatagubu Iyesu tonotapu ragidai mu bamamugu bautagubu manako giyansu mena mu tetampu bananatampu dimatagamu wateya ade kayatagubu. Mu ragiragi kawaya eba tetampu kayatagubu mibai ka mu pakasi ragidai ubumana Iyesu tonotapu ragidai mu gwawimaga bowa were mu taunimana ki kudumugu wainapamawa.
26 Foi então o comandante do templo com seus guardas e trouxe-os sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Mu dimatagamu wateya bautagubu bananatampu kawakawai ragidai mu yabaramugu ubumpu manako Mama-nuga God bameya dobopiyamu ragidai mu kawaimaga ki ubupu Iyesu tonotapu ragidai tadebu, wagubu ke;
27 Trouxeram-nos e os introduziram no Grande Conselho, onde o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 “Nu ragiragi kawaya nidimipi da wi apunu ki e sisiyai iyapana eba tademana kabukabuwa ki nana iwagibi. Wi nu umununuga ki wi eba wadumupu ko wi iyapana tademawa iwa manako wi yonaga ki karako natere Diyerusaremu kuduba kawayawena kayawena. Wi nu sinuga giripiyamu ade apunu powena ki e nari nu mete nariniyamu.”
28 Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome. Não obstante isso, tendes enchido Jerusalém de vossa doutrina! Quereis fazer recair sobre nós o sangue deste homem!
29 E inako wagubu ko apunu Pita e kowaiyoma mete kina denai tagubu ke; “Nu ka Mamanuga God e umunui wademei ragidai ki pokere nu e bonanai ki kwenupamu manako iyapana wi umunuga yadamu ki ka eba supasupai.
29 Pedro e os apóstolos replicaram: Importa obedecer antes a Deus do que aos homens.
30 Wi ubumpu Iyesu wadumpu ripa korosi naureya minimupu poyo ko nu ripakwarakwaranuguma mu yo nu ewapuru Mamanuga God e ubupu wagubu manako e umuneya ka Iyesu ade iyawena kipu ubupu kayawena.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou Jesus, que vós matastes, suspendendo-o num madeiro.
31 Isiraero ragidai nu beranuga berokoi kamadamana ade nu notanuga wirawagana da Mamanuga God nu biginuga surupana ki nana ka e ubupu Iyesu wadubu tepapupu e idai garu deneya kunumau nu Iya Negeyana Apunai ade nu Kaiwawonuga kawaya ika tondana ki nana tapu tondau.
31 Deus elevou-o pela mão direita como Príncipe e Salvador, a fim de dar a Israel o arrependimento e a remissão dos pecados.
32 Nu badidi yabunugere matarau emipi ki sisiyai nu karako iwegemei. Ko nu eba nu nubo nuwanugu wi nidimei ko Mamanuga God e eya Keyai Tanai Bagi Kawaya yona ki mete nu kabuwaniyau. Iyapana nima Mamanuga God e umunui yadini ki ka Mamanuga God uburoto e eya Keyai iyapana ki puyo mete kweyoto.”
32 Deste fato nós somos testemunhas, nós e o Espírito Santo, que Deus deu a todos aqueles que lhe obedecem.
33 Iyapana kawakawai yona ki wainamupu ka mu nuwamaga pupuwena mu yabumaga daragawena manako mu Iyesu tonotapu ragidai ki taunimana popo wainapamawa.
33 Ao ouvirem essas palavras, enfureceram-se e resolveram matá-los.
34 Ko Parisi ragidai mu kawaimaga mosi si ka Gamariyo ki Mamanuga God e gorai kataiya ade iyapana kuduba e werei tagamawa apunai ki e ubupu e kowaiyoma ki tadebu, wagubu ke; “Iyapana yau tonotamamu matarau kayatagisi da nu nubo mena yonaigamu kewoyagisi were ade baitagisi.” E inako wagubu, tonotapu kayatagubu,
34 Levantou-se, porém, um membro do Grande Conselho. Era Gamaliel, um fariseu, doutor da lei, respeitado por todo o povo.
35 manako e ade ubupu dimawena, wagubu ke; “Tawana Isiraero ragidai, wi iyapana yau mu bamamugu badidi kwaiwagi ki ka wi rabinaga pakarayagisi naigida mena notapumuri were kwaiwagi.
35 Mandou que se retirassem aqueles homens por um momento, e então lhes disse: Homens de Israel, considerai bem o que ides fazer com estes homens.
36 Wi kataigau da waunitau yewena ka apunu Teyudasi e kawai gisipiyawa manako iyapana 400 kwaitana e eweya kaya-tagubu. Ko iyapana dai ubumpu apunu ki minimupu poyo manako ki eweya ka e kowaiyoma daburimupu mu mubo mubo kayatagubu gawarara manako e notai ki kanibu supu mibai pa mena.
36 Faz algum tempo apareceu um certo Teudas, que se considerava um grande homem. A ele se associaram cerca de quatrocentos homens: foi morto e todos os seus partidários foram dispersados e reduzidos a nada.
37 Ki eweya, iyapana simaga tamawa ki makeya ka tawana Gariri mu apunu-maga mosi si ka Diyudiyasi ubupu manako e mete iyapana waratapu da mu e eweya kayatagamawa. Ko iyapana dai ubumpu e mete minimupu poyo manako e kowaiyoma kuduba daburi-mupu mu mubo mubo kayatagubu gawarara.
37 Depois deste, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e arrastou o povo consigo, mas também ele pereceu e todos quantos o seguiam foram dispersados.
38 Ki pokere, nau yonani suwagani ki wi naigida mena wainapu-muri; Nu iyapana yau karako kamadi-tamamu ade gwede berokoi mosi mu bamamugu eba kwaigamu. Mu mubo notamaga pokaiya kwaetagamu ki ka mu kwaetogomono yamono da mu notamaga ki aita gogayagisi.
38 Agora, pois, eu vos aconselho: não vos metais com estes homens. Deixai-os! Se o seu projeto ou a sua obra provém de homens, por si mesma se destruirá;
39 Ko Mamanuga God e nota yau tagebu ki ka nu kwaitana nota ki eba surupamu. Nota ki mu notamaga eba gogayagisi ko nu kwaenda aita Mamanuga God mete kandomu nene.”
39 mas se provier de Deus, não podereis desfazê-la. Vós vos arriscaríeis a entrar em luta contra o próprio Deus. Aceitaram o seu conselho.
40 manako mu Iyesu tonotapu ragidai nene tagubu bautagubu. Mu kuwe pokaiya mu taunimawa da kamaditampu manako bonanamaga ragiragi kawaya mu ade tatamatampu, tagubu ke; “Wi Iyesu sisiyai ewa eba iwogoi.” Mu inako tatamatampu mu idamaga rikamupu manako tonotampu kayatagubu.
40 Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Ordenaram-lhes então que não pregassem mais em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Iyesu tonotapu ragidai dimatagamu watai ki kamadumpu kayatagubu ka mu mubo mena tagamawa ke; “Nu karako Iyesu nene midi makari bananamipi ko Mamanuga God e nu eminiyau wagau da nu ka baganai ki pokere nu mamama mete wainapemei.”
41 Eles saíram da sala do Grande Conselho, cheios de alegria, por terem sido achados dignos de sofrer afrontas pelo nome de Jesus.
42 Mu inako tagubu manako maramara Mamanuga God e Tawai rabineya iyapana tademawa kabukabuwa iwa ade mu mubo tawa-mugu tawamugu Mamanuga God e yonai bagi kawaya iyapana tademawa, tagamawa ke; “Apunu Iyesu e ka nu Iya Negeyana Apunai Keriso ki Mamanuga God takari kawaya nu bamanugu tonopana gwaiyabai wagubu.”
42 E todos os dias não cessavam de ensinar e de pregar o Evangelho de Jesus Cristo no templo e pelas casas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.