Atos 21

IYA YONAI (GDN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nu iyapana kuwenatampi kewowena manako kamaditampi waka kawareya ruku mo si ka Kosi ki deneya kaigibi. Ika baigibi ka nu ukwampi nawaru puruwena manako ade kaigibi kaiweya da ruku si ka Roda ki baigibi manako ade kaiweya idiweya da natere Patara baigibi.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 Ika baigibi ka nu waka mo tawana Ponisiya kayawagana kwae-wagawa ki emipi ki pokere nu waka ki wadimpi kawareya kaigibi.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Nu egi kawareya inako iweya wademeya da ruku mo si ka Saiparasi nu idanuga tenene deneya emipi ki nu ade kaiweya idiweya da tawana Siriya baigibi. Nu tawana Siriya baigibi ka nu natere Taya ika borau sumipi mibai ka waka ragidai gwedegwede dai ika nakapamana ki nana.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Nu suma sumatagamawa ragidai dai ika bananatampi manako nu pura eyaka mena mu mete ika idiweya. Mamanuga God e Keyai ki kasiyarai pokaiya ka mu Poru simupu da e natere Diyerusaremu eba kayawagana ki nana,
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 ko nu daiyonuga marai ki kewowena ka nu kimpi ubumpi mu kamaditampi ade kaigibi. Iyapana ki mu ridimuguma munumuguma mete kina nu banana-nimpu natere ki kamadimpi sumpi egi papateya baigibi manako nu ika kwarisigibi nu ramatanuga kawareya ubumpi manako ewapuru mena Mamanuga God bameya gurigurigibi.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Nu gurigurigibi kewowena ka nu besibesigibi manako nu waka kawareya yamipi ko mu ade wiratagubu mu tawamugu kayatagubu.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Nu waka kawareya natere Taya kamadimpi manako kaiweya idiweya da natere Toremesi baigibi. Nu Toremesi baigibi ka nu Iyesu sumapiyamu ragidai dai ika bananatampi manako nu mara eyaka mena mu mete ika idiweya.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 Nu ukwampi nawaru puruwena manako iyapana ki kamaditampi waka kawareya ade kaigibi kaiweya da natere Sisaraiya baigibi. Ika baigibi ka nu Iyesu e sisiyai wagawa apunai mosi si ka Piripo e tawaiya kaigibi. Naiya mena ka Iyesu sumapiyamu ragidai natere Diyerusa-remu rabineya apunu ida daikere kewo-wena daikere apeya winetampu ko Piripo e ka apunu ki mosi.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 E peteiyoma onowa mena apeya apeya mete ika idiwa. Mu mete kina ka Mamanuga God e bonanai wainapamawa tagamawa iwa ragidai.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Nu mara dai ika idiweya ka Mamanuga God e bonanai wainapiyawa wagawa apunai mosi si ka Agabasi tawana Diyudiya were ika bauwena.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 E nu bamanugu bauwena manako keyakeyai mo kwaewena Poru e taburubai naureya umapu ki wadubu rika e ebo idai kerarai taburuba ki pokaiya umapu dokodoko manako wagubu ke; “Mamanuga God e Keyai Tanai Bagi Kawaya nau kabuwasinibu yau kena; Nau karako umesugubuwani dokodoko ki maba ka Diyu ragidai natere Diyerusaremu rabineya taburuba yau e apunai waunitau yadini umomoto dokodoko manako tawana kwaiyanai ragidai mu idamaga rabineya e tamoto.”
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Apunu Agabasi yona ki wagubu wainamipi ka nu yo tawana ki ragidai mete kina Poru ragiragi kawaya muna-mipi da e natere Diyerusaremu eba kayawagana ki nana.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 Ko e denai nu nidibu, wagubu ke; “Wi gwede nana yadi wadamu ade nuwaboya nau tegeyamu? Nau karako natere Diyerusa-remu kayasugani manako mu ubumoto nu Kaiwawonuga Iyesu e nene pokere nau umasinimoto bo susinimoto poyo ki mete baganai.”
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Nu e munamipi iwagibi ko e notai eba wirawena ko kayawagana wainapupu ki pokere nu yona ki kamadimpi, iwagibi ke; “Baganai, Mamanuga God badidi waina-piyau ki e makeya makeya kwaeyagisi.”
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Nu mara dai ika idiweya da kamadimpi manako nu gwedegwede-nuga temipi natere Diyerusaremu kaigibi.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Iyesu sumapiyamu ragidai dai ika Sisaraiya idiwa ki mu kimpu ubumpu nu banananimpu mete kaigibi manako nu kaigibi iweya wademeya da apunu Nesoni e tawaiya baigibi e bameya ukwapamana ki nana. Apunu Nesoni e ka tawana Saiparasi mu apunumaga mosi ko e ka ade iyapana yabiri Iyesu sumapamawa ki mosi.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Nu natere Diyerusaremu baigibi ka Iyesu sumapiyamu ragidai kuduba nu diriwanuga kwaetagubu.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 Nu ika ukwampi nawaru puruwena ka nu ubumpi Poru mete apunu Diyemesi empamana ki nana kaigibi. Debai ragidai ki mu kuduba ika mete idiwa.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 Poru mu parautapu manako e Mamanuga God e kasiyarai pokaiya tawana kwaiyanai ragidai mu pauna-mugu badidi upiwagawa umawa ki sisiyai kuduba makeya makeya mu kabuwatapu.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 Mu e yonai ki wainamupu ka mu kuduba Mamanuga God e si tepamupu manako denai Poru simupu, tagubu ke; “Nu sumanuga eyaka mena apunai, kau wainapi; Diyu ragidai ropani kawaya yewe Diyerusaremu rabineya karako Iyesu sumapiyamu ki kau yabugere emitamiyei. Ko mu kuduba ka oragai apunai Mosisi gora tapu ki mu mete wiwirapiyamu kaisi kwaetagamu.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Mu yona wainamupu da kau kayanugibi Diyu ragidai tawana kwaiyanai ragidai mu paunamugu idiwu ki mu bamamugu iweya ki kau mu tadeyeya da oragai apunai Mosisi gora tapu ki mu kamada-mana munu uratanai mu kwakwarepu-maga eba wakapamana ade Diyu ragidai nu bususunuga mete kamada-mana ki nana nuwagibi.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 Mu kau sisiyagi inako wainamupu ki pokere mu karako kau yewe baunugibi ki sisiyai wainapomoto baitagisi ki nu badidi kwaigamu?”
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 Apunu Diyemesi e kowaiyoma mete kina inako tagubu manako mu Poru ade simupu, tagubu ke; “Nu karako kau nidimei ki kau makeya makeya kwae-nuwagi; Nu iyapananuguma apeya apeya yewe Mamanuga God bameya gwaiyaba kaimatana mo tagubu.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 Kau mu mete kaiwagi manako papa dai mu nene gimarapi da mu ubumoto Diyu ragidai nu bususunuga pokere papa ki Mamanuga God bameya puyopomoto. Mu idamaga kerapumaga rikapomoto kewoyagisi ki ka mu Mamanuga God bameya gwaiyaba tagubu kaisi idiwu ki kewoyagisi manako mu ewa ubumoto mu debamaga meyomoto. Kau mu mete inako kwaiwagi ki ka iyapana kau eminimoto, tagisi ke; ‘Baganai, apunu yau e ka mibai Diyu apunai. Oragai apunai Mosisi nu goranuga tapu ki e naigida mena kwaewagau ki pokere e kwaewena siyasiya yonai wainamipi ki mibai ka pa mena.’ Mu inako tagisi manako mu rabinamaga kwarisiyagisi.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 Ko tawana kwaiyanai ragidai Iyesu sumapiyamu ki mu nene ka nu gora purumipi mu okamaga okamipi, iwagibi ke; ‘Daisusu bo momorapa bo inako ki mu bamamugu iyapana yadau umamu buburitagamu ki yadau bo papai ki wi eba kupoi, papa darai eba kupoi, ade papa ebo gobai wadubu ki wi mete eba kupoi. Ridi yo apunu taku maba asusu igida yauda eba kwaiwogoi ade onowa yaraga didiwa eba ukwopoi.’ Nu oka mu nene inako tonomipi kewowena.”
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Apunu Diyemesi e kowaiyoma mete kina inako tagubu ki pokere Poru ubupu iyapana apeya apeya ki banana-tapu mete kayatagubu manako mu ukwampu nawaru puruwena ka mu Mamanuga God e yabuiya ewapuru mena mu idamaga kerapumaga rika-mupu. Rikamupu kewowena ka Poru Mamanuga God e Tawai rabineya kayawena mu mara badibadi kaisi idiwana ade ewa mu eyaka eyaka Mamanuga God bameya puyo tamana ki sisiyai e iyapana kawakawai ika idiwa ki kabuwatapu.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Mara ida daikere kewowena daikere apeya ki kewowagana kwae-wagawa makeya ka Diyu ragidai dai ki tawana Aisiya were bautagubu ki Poru ika Mamanuga God e Tawai rabineya tondawa emupu manako mu iyapana kuduba ika idiwa ki mu rabinamaga kupampu manako kaimpu Poru ragiragi kawaya wadumpu dokodoko.
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 Mu bonanamaga ragiragi kawaya tagubu ke; “Tawana Isiraero ragidai, garugaru kebomuri nu waitanimuri. Apunu yau tawana tawana umawa wadawa iyapana kuduba tadeyawa da mu ubumana nu Diyu ragidai tagararanimana ade oragai apunai Mosisi gora tapu ade Mamanuga God e Tawai ki si mete kaupamana ki nana ki yonai wagawa umawa. E karako Mamanuga God e Tawai rabineya tawana kwaiyanai ragidai mete bananatapu bautagubu ki pokere e inako kwaewena ki ka e tawa bagi kawaya yau bigi kwebu.”
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 Iyapana ki inako tagubu mibai ka mu natere Epeso mu apunu-maga mosi si ka Toropimasi ika natere Diyerusaremu rabineya Poru mete bauwena emupu manako mu notamaga wagubu da e bani Mamanuga God e Tawai rabineya mete bananapupu bauwena.
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 Natere ki rabineya ka iyapana kuduba notababa kawayawena kaya-wena manako mu garugarumupu kaimpu Mamanuga God e Tawai rabineya Poru wadumpu dokodoko ubumawa. Mu e tainimupu matarau bautagamawa makeya ka tawa ki kwayubapamawa ragidai tawa ki gudui umamupu.
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Iyapana Poru waunitau minimana po kwaetagamawa ade rata kandamawa idiwa ki sisiyai tawana Roumi ragidai piyaramuguma mu kawaimaga waina-pupu,
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 ki pokere e piyara ragidai dai ade mu kawakawaimuguma dai mete kina ki tetapu garugaru mena sumpu iyapana ki mu paunamugu bautagubu. Iyapana Poru ika minimawa idiwa ki piyara ragidai mu kawaimaga mete kina bautagamawa emitampu ki ka mu Poru kamadumpu.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Apunu kawai ki Poru bameya bauwena kanibu piyara ragidai tadebu da mu Poru e idai kerarai taburuba ragiragi pokaiya umanamana ki nana wagubu manako wirawena iyapana manutapu, wagubu ke; “Apunu yau e ka nima? E berokoi badidi kwaewena?”
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 E inako wagubu manako iyapana dai bautagubu mu mubo nuwamugu beratagubu ade dai bautagubu mu mubo nuwamugu kudubai beratagubu, ko mu rabinamaga ka eba eyaka mena. Mu inako rata kandamawa idiwa ko mibai mo eba bananamupu ki pokere piyara mu kawaimaga ki ubupu e kowakowaiyoma tadebu da mu Poru wadamana piyara tawamugu kayataga-mana ki nana wagubu.
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 Mu Poru bananamupu teta kiya bautagamawa ka iyapana Poru gobai wadamana ki nana kwaetagamawa ki pokere piyara ragidai e tepamupu iyarau wadumpu kaya-tagubu.
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 Ko iyapana damu kawaya ki mu ewamugu umunamawa pata-pamawa kwetagamawa mu bonana-maga ragiragi kawaya tagamawa ke; “Apunu yau wadumuri kaiwagi mini-muri poyo.” Mu inako tagamawa.
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 Piyara ragidai Poru wadumpu mu tawamaga rabineya kayatagamana kwaetagamawa ka Poru piyara ragidai mu kawaimaga ki yona Guriki were manupupu, wagubu ke; “Nau yona mo kau nidiyani bo?”
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 Nau wainapuwani da kau ka tawana Idipi mu apunumaga mosi ki waunitau yewena yawira ragidai 4000 yawira nene waratapu iyapana eba idiwu tawaneya kayatagubu.”
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 Ko Poru denai wagubu ke; “Ae, ki ka eba nau. Nau ka Diyu apunai tawana Sirisiya natere Tatasi rabineya wena-sugubuwani. Nau ka natere kawaya ki apunai. Ko nau nuwaneya karako iyapana yau yona mo mu tadeyana wainapakani.”
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Piyara ragidai mu kawaimaga wagubu da baganai ki pokere Poru teta kawareya ubupu iyapana erekereretaga-mana ki nana e idai bagipupu manako yona Iburu were tadebu, wagubu ke;
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.