Atos 11
IYA YONAI (GDN) vs NTLH
1 Tawana kwaiyanai ragidai Mamanuga God e yonai waina-mupu sumamupu ki sisiyai Iyesu tonotapu ragidai mu kowamuguma mete kina tawa tawa tawana Diyudiya rabineya wainamupu.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Apunu Pita wirawena natere Diyerusaremu ade kayawena manako e ika bauwena ka iyapana Iyesu sumapamawa ragidai dai ki iyapana kwakwarepumaga mete wakapamana yonai tagamawa ragidai ki e bameya bautagubu manako mu bonanamaga ragiragi kawaya e simpu wirawira, tagubu ke;
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 “Kau kaisi beranugibi tawana kwaiyanai ragidai mu kwakwarepumaga eba wakamupu ki mu bamamugu daiyo kayanugibi ade mu banimaga mete kubabi.”
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Mu inako tagubu ki pokere Pita ubupu e badidi empupu bo wainapupu ki kuduba supasupai mena mu kabuwa-tapu, wagubu ke;
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 “Nau tawana Diyopa rabineya Mamanuga God bameya gurigurisugekeya tondekeya da nau waro maba bagi kawaya mo wadu-buwani. Nau gwede mosi aukwara kawaya maba nikakawaneya taburuba apeya apeya pokaiya umamupu kunumau kawarawa da nau bamaneya bauwena ki empuwani.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 Empuwani wetawetara manako aukwara ki rabineya ka nau papa kiyabumaga ebo ebo ade motamota yo midiwari ropani kawaya inako emitapuwani.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 Emita-puwani manako nau bonana mosi wainapuwani, wagubu ke; ‘Pita, kau kiri uburi papa yau namutami kupi.’
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 Bonana ki inako wagubu ko nau denai suwagubuwani ke; ‘Ae, Kaiwawoni, nau ki pa mena. Nau ka Diyu apunai. Nau kaisini mete kina. Papa bigibigi ki nau eba kupakani kena.’
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 Nau inako suwagubuwani manako bonana ki kunumau ade kawapu, wagubu ke; ‘Mamanuga God gwedegwede kuduba iyapana nene bagi kawaya tapu ki kau bigibigi eba siyo.’
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Bonana ki kawapu marai apeya eyaka manako ki eweya ka aukwara ki mibi papai ade wirawena kunumau yapu kayawena.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 — ausente —
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 — ausente —
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 manako apunu Koneriyasi yona yau nidibu, wagubu ke; ‘Aneya mosi bauwena nau tawaneya uburawa empuwani manako e nau sidibu, wagubu ke; ‘Bibi ragidai tonotami tawana Diyopa kayatagisi apunu Saimoni si daikere ka Pita siyomoto da e yabadini.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 E baiyagisi manako kau tawagi eyaka mena ragidai mete kina Mamanuga God iya waunai negeyana ki sisiyai e uburoto wi nidini manako wi kuduba iya waunai wadumuri.’
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 Apunu Koneriyasi ubupu nu inako nidibu manako nau waunai dimasuge-keya makeya ki ka Mamanuga God e Keyai naiya nu kawarinugu minibu siwa kasiyara negebu ki maba e tawana kwaiyanai ragidai ki mu kawarimugu inako mete minibu siwa kasiyara tagebu.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 Nau ki kuduba empuwani ki ka nau notani paparawena nu Kaiwawonuga Iyesu naiya nidibu ki yonai nau wainapuwani. E naiya yona yau nu nidibu, wagubu ke; ‘Apunu Diyoni ubupu awana pokaiya wi siruwanibu ko nau uburani Mamanuga God e eya Keyai Tanai Bagi Kawaya ki pokaiya wi siruwaniyani kasiyara negeyani.’
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Nu naiya ubumpi nu Kaiwawonuga Iyesu Keriso sumamipi manako e puyo Mamanuga God e Keyai tonopupu deni mena nu negebu ki maba e karako tawana kwaiyanai ragidai mete tagebu. Nau ka iyapana kaina ki pokere nau badidi maba Mamanuga God e yawatai bodapani?”
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Apunu Pita yona ki wagubu wainamupu ka iyapana ki e yona denai mo eba simpu wirawira ko mu Mama-nuga God e si tepamupu, tagubu ke; “Mamanuga, kau nuwagibi manako kau tawana kwaiyanai ragidai mete kina mu bigimaga surupipi mu rabinamaga wirapipi manako iya waunai tagebi.”
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Iyapana apunu Stiweni bowa were minimupu poyo ki makeya ka mu Iyesu sumapamawa ragidai kuduba mete giritampu pasutampu ki pokere Iyesu sumapamawa ragidai ki daburimupu mu mubo mubo tawana tawana kaya-tagubu. Mu dai ki tawana uwama kawaya kayatagubu tawana Ponisiya yo Saiporosi yo natere Antiyoka bautagubu manako mu ika ubumupu Iyesu e sisiyai Diyu ragidai mu mubo mena ika idiwa ki tademawa kabukabuwa. Ko tawana kwaiyanai ragidai ki mu Iyesu sisiyai mu eba tademawa.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Ko Iyesu sumapamawa ragidai dai ki tawana Saiporosi yo Sairini were bautagubu ki mu kimpu ubumpu natere Antiyoka kayatagubu manako mu ubumpu nu Kaiwawonuga Iyesu e yonai bagi kawaya tawana kwaiyanai ragidai ika idiwa ki mu mete tademupu.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Mamanuga God mu kasiyara tagebu ki pokere iyapana ropani kawaya mu yonamaga wainamupu manako mu notamaga wirawena nu Kaiwawonuga mete sumamupu.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Natere Antiyoka ragidai mu notamaga wirawena ki sisiyai Iyesu sumapamawa ragidai Mamanuga God nene dibipamawa ika natere Diyerusa-remu rabineya idiwa ki wainamupu manako mu apunu Banabasi tonomupu natere Antiyoka kayawena.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 E ika bauwena manako iyapana ika idiwa bita mubo wadamana ki Mamanuga God e rikapupu deni mena mu waditapu bagi ki matakirai apunu Banabasi empupu ki pokere e rabinai bagiwena manako e ubupu iyapana ki gwaiyaba-tapu, wagubu ke; “Wi Kaiwawonuga Iyesu bameya naigida mena kwaiwogoi, e mena notapiyoi sumapiyoi ade e mena yonai wadoi yamoi.”
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 Apunu Banabasi e ka apunu bagi kawaya. E notai kawaya daganani Iyesu bameya ade Mamanuga God e Keyai Tanai Bagi Kawaya e rabineya posiwena. E sumai ka mete kawaya ki pokere iyapana ropani kawaya e yonai wainamupu ki ka mu nu Kaiwawonuga sumamupu.
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Apunu Banabasi ubupu apunu Soro e kwaenei tawana Tasisi supu kayawena,
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 manako umawa da bananapupu ka mu ewapuru mena wiratagubu natere Antiyoka ade kaya-tagubu. Mu kwamura eyaka mena ika idiwa Iyesu sumapamawa ragidai Mamanuga God nene ika dibipamawa ki mu ropani kawaya mete yona tademawa kabukabuwa idiwa. Ki makeya ka natere Antiyoka ragidai Iyesu suma-pamawa ragidai yabiri simaga waunai ‘Keriso Ragidai’ tademupu.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Mara ki makeya ka iyapana dai ki Mamanuga God e bonanai waina-pamawa tagamawa ragidai natere Diyerusaremu kamadumpu sumpu natere Antiyoka bautagubu.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Mu iyapanamaga mosi si ka Agabasi. E Mamanuga God e Keyai ki kasiyarai pokaiya ubupu iyapana tadebu, wagubu ke; “Mamanuga God nau kabuwasinibu da nu yabaranugu ka tawana tawana kuduba kapoi kawaya mosi yabadau.” (Kapoi ki ka tawana Roumi ragidai mu kawaimaga Korodiyasi kaiwawowagawa tondawa ki makeya bauwena.)
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 — ausente —
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 — ausente —
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.