Romanos 2
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Nenemú vémage, Zuta ve noanitika itó hetoka ve noanitika, geza mogonakamú hize lé oko gakó litanimoláa nomive. Vegená lugáa keza lihima ali utó niago mogonáini lotuva legeaká noanimóza, gezagi áminagó oko golesa netá aleaká noanimó nene gezakamuki lokane.
1 Isan imih kwa isa men ef ta ema’am boro imaim kwanabat sabuw afa hai kakafih kwanasebmatar ubar kwanitih, anayabin nati kakafin ta’imon kwa auman kwasisinaf.
2 Ómasímo nenémini iaká nia vegenalitini lihimáinimú ale vevesoko goní okimiaká noive loko gelenoune.
2 Baise God turobe tafanamaim bat sabuw iyab kakafih tisisinaf isan baibatiyen ebitih i taso’ob.
3 Lá onoimóza, vémage, vegená lugáa nenete netá golesa aliaká niago mogonáini lutuva legekanike nene gakó loaká noanimóza, gezagi áminagó oko golesa netá alekanike Ómasímo asene zenetative loko gelenape, olo.
3 Imih o orot maiyow, sawar kakafin o kusisinaf na’atube sabuw tisisinaf isan o kubibatiyih o kunotanot God ana baibatiyen boro inahaiw?
4 Ómasi eza nene nasahililagi huluvagi vaí o nego, litá oko nogosani gemesá amive. Nenemú gelekako ha netá loló okahe, olo. Geza nene gigika ale viligatane loko Ómasímo asega zike hulu zou gemeaká noimó nene gelemape.
4 Ai o God ana baiwanbabanen, ana yawanan, ana yatenub i ku’i’itin furuw. Naatu o iwanbabani dogor baikitabirin isan enanawiyi kwa’i’itin ai en?
5 Geza negi nagi hizeko gigika hize lí okago gigika ale viligamanike, ló lónogó anike, Ómasímini izapaló molati netá ale nupa oaká noane. Gamena napaló Ómasímo nogosani limiti gamenaló nene eza lihimatemú ale vevesoko lo hukati gakó utó o lamaná noiko, nogosani giminogo ive.
5 Baise anayabin kwa i kwafokar naatu dogor kwahir, a baimakiy kwama kwatutu ra’at eyey ana Veya’amaim God ana yaso’ar bebeyan nab natit turobe’emaim tafaram boro nabibatiy kwana’itin.
6 Ómasímo vegenalita oko moloko unitímini meinava liminogo ive.
6 God boro ta’ita’imon abowabow ana fofonin a baiyan nit.
7 Vegená lugáa keza Ómasímini lapaná alitune liki, itó Ómasímo lugulizá ale otitive liki, itó alévolé apá lehizeletative liki goselé kepelemigo amuza miliki mogona lamaná lilí itamó nene, alévolé kemetameni lehizeketanogo ive.
7 Sabuw iyab yatehnub hima gewasin tisisinaf, naatu marakaw, baifa’en, ma wanatowan tinunuwih boro ma’ama wanatowanin nitih.
8 Itó Ómasímini gakó gihila gili ahuliaká vegená gínikaha, netá golesa palasa ali minatamó keitoka Ómasímo izapaló molokiko mukahá netá ale utó moloko nogosani kiminogo ive.
8 Baise sabuw iyab i taiyuwih hai yawas tinunuwih, naatu turobe hikwahir kakafih tibi’ufunun, God ana gagamat naatu ana yaso’ar boro tafah yan nisuwai nare.
9 Lá noiko, gasovagi netá miluma netá nene netá golesa aliaká nia vegená mukitoka kumupiló itinogo ive. Zuta vegenatoka utó okoko nene, hetoka vegenatokagi utó inogo ive.
9 Sabuw iyab bowabow kakafih tisisinaf i boro bai’akir naatu biyababan gagamin maiyow hinab. Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
10 Itó vevesiki miniki mogona lamaná lilí iki minatamó nene, Zuta vegenaki hetoka vegenaki mukitó lapaná itó hulu lehizekimikoko kugulizá ale otinogo ive.
10 Baise sabuw iyab bowabow gewasih tisisinaf, God boro fair, baifa’en, borara’aten naatu tufuw nitih, Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
11 Ómasi nenémo vegenakumú gilimó iteká lemeká osá amive. Hamolímini okogó gona mololetanogo ive.
11 Anayabin God i ana fofoninamaim sabuw bai’ubaren ebitih, men ta aukoun ebatabatamih.
12 — ausente —
12 Sabuw iyab ofafar ufunane hima kakafin hisisinaf auman boro baimakiy hinab. Naatu sabuw iyab ofafar babanamaim hima kakafin hisisinaf boro ofafar nibatiyih.
13 — ausente —
13 Anayabin sabuw i boro men ofafar tenonowaramaim nayamutufurih God matanamaim hinatitamih, en baise ofafar hinowar tibi’ufunun boro nayamutufurih.
14 Hetoka vegená Mosé lo hukoko li gakó gelema vegená nene, kezáini kagata giliki lo hukoko li gakó nene hanuva ámegetikago, lo huka gakó kigikagú minamó nenémini mogona utó oaká noive.
14 Eteni Sabuw aurih ofafar i en, baise abisa i hai yawasamaim eo na’atube tisisinaf i hai ofafar turaban nati, basit i aurih ofafar anababatun i en.
15 Mosé lo hukoko li gakokú nenéminiki iki miliki itave loko Ómasímo li gakó nene kigikagú molonoimóma neve. Nenémini mogona ali utó iaká niave. Lo hukoko li gakó nene kigikagú molokamole liki kigika nenémo ale viligá aligá ike, lugaloka géneka loaká noive, itó lugaloka ámina mogona ha lilí ilo loko loaká noive.
15 Anayabin kakafin gewasin kousibin ana not i ofafar na’atube dogoromaim ema’am boro a tur na’owen, a kakafin isan boro ubar nit nakusairi, naatu a gewasin isan boro natafafari.
16 Gamena napaló ale vevesoko gona mololetanogo ive. Ómasímo Izesu Kilistoni amiselekiko, lemeko kigikagú asuguná minoaká noi gakó ale utó inogo ive. Neza Izesuni gakó lamaná loaká noutó noutó nene, áminagó oko lo utó oaká nouve.
16 Tur Gewasin iti ao’orereb na’atube boro namatar. Nati baibatebat ana veya God boro Jesu Keriso narubin sabuw hai not wa’iwa’irih etei boro nabow hinatit rerereb yah naya.
17 Gezakamú Zuta ve nouve loko lanitika, Mosé lo hukoko li gakó nenémo gotokaló za loló okago, leheta okanike minoaká noane. Lá okanike, neza Ómasímini mogona gele vevesonouve loko lokanike gugupe aleko iteaká noane.
17 Baise kwa Jew sabuw kwarouw kwao, naatu ofafar tafanamaim kwabat God isan kwanao ra’at.
18 Lá okanike, Ómasímo oko moloko itane loko gili netá nene gelekane, itó lo hukoko li gakokú apí igimikago geleaká noane.
18 God ana kokok sinaf isan i kwaso’ob, naatu kakafin gewasin hairi kusibin isan i ofafaramaim ebi’obaiyi.
19 Itó lá okanike gezakamú láa loko loaká noane: Nénisi nene monó gelemiki gatizá mina vegená nene hanuva gapo vitave loko kelémo lolo inogo uve loko loaká noane. Itó límugusigú niamó hize hanatokimiaká nouve loko loaká noane.
19 Taiyuw kwaso’ob, kwa i matah fim hai nabatanayah, gugumin ma’ayah hai marakaw
20 Vegená kigika gopa imó nene kelémo hee litove loko loaká noane. Monó gelemake izegipa namunigitana iki mina vegená nene apí okimitove loko loaká noane. Neza Mosé lo hukoko li gakó alenoumó nenazo, nenegú geleakalímini itó gakó gihilámini ametamenía alekuke nouve loko loaká noane.
20 koko’aw sabuw hai roube’atenayah, bereberefiy hai bai’obaiyenayan, naatu ofafar wanawanan ana kinitur tutufin etei naatu turobe etei auman i kwaso’ob.
21 Geza láa loko loaká noanitika, vegená lugáa monó apí okemeaká noanike, gezaka gigika nene alémo hehe losá amane. Geza vegenakumú gumina alemilo loko lo kemeaká anike, géisi nene gumina alesá amape.
21 Sabuw kwabi’obaibiyih, baise kwa taiyuwiban kwabi’obaiyi ai en? A binanumaim kwao, “Men kwanabain” Baise o kubabain ai en?
22 Geza nene vego venako huki ezega emega amilizo loko loaká noanike, géisi goha ze huko ezega emega oaká noape. Geza nene soza ómai netakumú aleko letoaká noanimóza, soza ómai netalímini zagusavegutí gumina aleaká noape.
22 Sabuw turahinah aawah ufun na isan i kuo’otanih, baise o turanah aawah ufuh kwenan ai en? Umataratar baifa’ifa’ih irouw kuo, baise hai kwafiren bar wanawanan o kubabain ai en?
23 Geza nene Ómasímo lo huka gakó gelenouve lokanike, gugupe aleko iteaká noanimó nenazo, lo huka gakó nene gele ahulokanike, géisi nene Ómasi goihá giligili omiaká noane.
23 God ana ofafar isan i kuo’ora’ara’at, baise ofafar i’astu’ub God biya’ohow kubitiniban kui’itin ai en?
24 Nenemú lekeza Zuta vegenakumú monó gotolaú luhuva láa liki gizinamóma neve:
24 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum, “Eteni Sabuw God wabin tibigigim anayabin kwa Jew sabuw asinafumaim.”
25 Mosé lo hukoko li gakó gele alitanimó nene gugupeló Ómasímini anosa miligitamó nenémo gihila zinogo ive. Lo huka gakó avutá itanimó nene, gugupeló Ómasímini anosa miligitamó nemóza, miligitamamó gilinogo ive.
25 O ofafar inabobosiyasiyar na’at, a’ar hi’a’afuw i boro nan ana’an gagamin namatar, baise ofafar ina’a’astu’ub, o a’ar kanabin hi’a’afuw ana’itin i afuwina’e.
26 Lá onoimó nenazo, gakó nenémini lugaloka lá oko neve: Hetoka vegená makó keza Mosé lo hukoko li gakokú vevesoaká gakó gili alitamó nenete kugupeló Ómasímini anosagi minamitamóza, Ómasímo keikumú gelekiko anosagi minamó gilinogo ive.
26 Sabuw iyab hai ar kanabih men hi’afuw, baise ofafar eo biyunih na’atube tebobosiyasiyar, nati sabuw i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw hinasairih.
27 Lá okiko, Ómasímini anosagi nomi vegená keza Mosé lo huka gakó ámegetoaká noani ve Zuta ve geí mogonaka lotuva liginigave. Geza nene monó pepa ale minanike Ómasímini anosa gugupeló minago minanike, Mosé lo huka gakó nene gele ahuloaká noanikumú geí mogonaka lotuva liginigave.
27 Orot yait biyanane ana ar kanabin men hi’afuw, baise ofafar i ebobosiyasiyar, o boro nasiksairi, anayabin o i ofafar iso’ob naatu a’ar kanabin hi’afuw, baise ofafar men kubobosiyasiyar.
28 Makó keza hanuva kugupetunú Zuta vegená kemetameni iko minatamó nene Zuta vegená gihila niamave. Itó Ómasímini anosa kugupelokagó minatimó nenémo netá gihila nomive.
28 O yait Jew orot kumamatar i men biya ufunane hi’a’afuw imaim o ina Jew orot kumamataramih.
29 Kigikagú Zuta ve kemetameni iki minatamó nene, Zuta vegená gihila minanigave. Lo huka gakolímini anosa nene lugupetunukó ale minoaká nenémo netá gihila nomive. Ligikagú emane Sikalahulímini anosa ale minoaká nenémo netá gihila neve. Ve nenémináamú vegenalita guluko lamaná oakaláa nomive. Ómasímo giligo lamaná oakaláa neve.
29 En baise, Jew orot anababatun i dogor wanawanan. Naatu afu’afuw anababatun i dogor wanawananamaim Anun Kakafiyin esisinaf, men biya. Naatu bora’ara’aten etei i Godane nan inab men orot biyahine.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.