Mateus 26

Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Izesú nene ámina gakó lo leme asú oake ámina gamenaló izegipala zuha láa loko lo limike limó:
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 Gamena losi oko vokiko gozapá avotikini asenini zeketakumú gele minoaká holisi utó inogo ive liki lekeza gilinave. Lá noiko, okulumakutí lumu ve gihila neza nene ve makolímo nimimika loko lova vetini kigizakú nelémo molokiko zohota zaló nipili hilinigave, loko limó.
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Ámina gamenaló monó gizapa vegi guguni giziaká vegi keza Isilae vegenalitini guguni giziaká ve napatini gizapa venini Kaiapani numuni napagú alegesá amó.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Keza asuguná iki Izesuni agizató aliki apili hilita gakó ligili hagili iki li hukamó.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Lá amóza, ámina holisigú apele helemitune. Vegenalite lova napa ali utó iki lipilikataze, liki lamó.
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Izesú nene Petania numutó nene Saimon eza halamé gizaleake minake zoka vémini numukú minamó.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Lá noigo, vená makó aitoka ake agizakú anuva uveli meinava iteko mina netá nene gehanigitana gonigú aleake Izesú nosánetá noko noigo gotolaú leketamó.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Lá noigo, izegipala zuha leza ánigokunike gele golesa nounike lezateloka láa loko lunimó: Anuvagi uveli lamaná nene nanamú latila noive.
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Itó leza ámina anuvagi uveli nene hanuva minalina, vegená meina hizitave loko kemesá nene meinava napa alekunike gohogó vegená kumutiline.
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Loko noguluko Izesú nene gakote geleake láa loko lo limimó: Lekeza imane vená nana igo genavagi gakó li nameve. Eza nene netá lamaná alenimikave.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Gohogó vegená keza nene lekezagi miniliki viki minatamóza, neza lekezagi gamena hána minoloko voko minaminogo uve.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Vená imanémo gonosi milimiligú gale zinitatakumú geleake nugupeló anuvagi uveli holonimikave.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Neza lamaná lo likimitoze. Mukí mikasiuka není gakó lamaná imane li utó iki li kimitató li kimitató nene imane venalímini mogonamú gili zagitave liki eza loló oneta sunimú li kiminigave.
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Loko lokago, ámina gamenaló izegipala zuha 12-a lelikutí Kaliotó numutotí ve agulizá Zutá áisi nene guguni giziaká ve napa niató vimó.
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Vike Izesuni amimí itotó lekeza nanetá nimitune liki nigeleve. Loko lokago, keza silivá gehani 30 alitane liki li hutiake amikago,
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 eza nene Izesuni amimika linogo amapani molamó.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Lulu vizemi peleti niaká a holisímini ganá gamenagú nene izegipala zuha leza Izesú noitoka voko geza asenini zeketakumú gele minoaká nosánetá nene hikú viki ale vavá initatave loko nolane. Loko lokuko,
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 eza láa loko limó: Lekeza taonigú viki ve makó noititó nene viki tisamámo není gamena mota alitokaze, geí numukú asenini zekimiaká nosá nene izegipáne zuhagi natune lokago nousive liki li amilizo.
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Loko lokago lelikutí ve lositosa nene Izesú litímini asike asenini zekimiaká nosá ali vavá asimó.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Lá ikasigo gánavaló nene Izesuki izegipala zuha 12-a lezagi alegesá unike nosánetá nunimó.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Nosánetá noko nounike Izesú láa loko limó: Lamaná lo likimitoze, gililo. Lekelikutí makolímo nimimika linogo ive.
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Loko lokago, leza miluma nogeleko hamopamó Guivahanitemaka, nenikumú nolape, nenikumú nolape loko loká miká otunimó.
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Lá okuko, Izesú láa loko lo limimó: Hamó lapegú peleti nagamí zeko nonousi ve nenémo nimimika linogo ive.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Okulumakutí lumu ve gihila nenikumú monó gotolaú luhuva gizinamómámini oko hilito gapogú novumóza, nimimika liti ve agae, lihima sipisi alitimó nenazo, izolaho aí getamilina nene vávani oko minaline.
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Loko lokago, amimika liti ve Zutá nene láa loko limó: Tisalemaka, nenikumú nolape. Loko lokago, Izesú nene gezaka mota lokanimole loko limó.
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Nosánetá nonunike Izesú nene peleti aleake Ómasi agepoka loake gitegeko izegipala zuha nolimike láa loko limó: Aliki nalo. Imane není mémeláne neve.
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Loko loake, vain goni aleake Ómasi agepoka loake nolimike láa loko limó: Lekeza mukitó nalo.
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 Lo múnaheaká gakolímini golaníne nene vegená mukilitini lihimáini gilatoketative loko lekitomó imane neve.
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Lamaná lo likimitoze, gililo. Vain nagalímini gihilagutí goha naminake minoloko vinake améneho nugulizaki velini loló onetati gamenaló vain nagamí haitolímini lekezagi makó natune.
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Loko loake, monó nama makó lunike lemeko Olivi agokaú itinogo vuhá.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Agokaloka itinogo nounike Izesú láa loko lo limimó: Monó gotolaú Ómasímo li gakó makó láa liki gizinamóma neve:
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 helekugo, goha nelémo otekiko, Galilaia mikasiuka goí o lekemeko vitove.
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Loko lokago, anotó aleko Pitá láa loko lo amike limó: Nénisi viselegetamitove. Keza mukitó gele alévolé oakáini nene golo golo sokikoma, neza lá aminogo uve.
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Lamaná lo gimitoze, gelezo. Itína holugú nene okolohomámo anó molonamiko nenikumú ánigamuve loko egamega onetatanimó nene gamena losive makole inogo ive.
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Loko lokago, Pitá láa loko lo amimó: Neza nene geikumú egamega ogetaminogo uve. Nipili hilinigi niko gezagi makó helekusigoma lá ogetaminogo uve. Loko lokago, izegipala zuha mukitó leza láa lokogó lunimó.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Loko lokuko Izesú nene izegipala zuhamagi apá makó agulizá Gesemane neneloka makó vuhá. Vo anitekunike láa loko lo limimó: Lekeza nene imaneló niko neza volaneloka vokinake Ómasiloka litove.
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Loko loake Pitani itó Zepetaioni gipala losigi nene kelémoko vimó. Nivake mulunagú peisi nozigo miluma golesa gilike
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 láa loko lo kimimó: Neza mulúnegú nene gónupa geake hilitomó onoive. Lekeza imaneló miniki nenikumú gizapa iki niko makó gizapa oko minatune.
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Loko loake koma minomo novike avogisalokatí pou loko agoka hizeko nakake Ómasiloka láa loko limó: Aménega, gapo neikoma geza genavagi gihinitata netá imane ale ahulonetatane loko nolumóza, není nigikaloka ale molamoko geí gigikaloka nelémo molatane loko noluve.
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Loko loake, goha ake, izegipala zuhama kovó akinago ánigoake, Pitani alémo oteko láa loko lo amimó: Lekeza nene nana ive. Nezagi gizapa oko mininake gamena koma ma oti minamitamó nehe.
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Lekemekú milatakumú gopa ikataze, lekeza gizapa iki miniki Ómasiloka liki minalo. Ligikámo vávani noimóza, lugupémo gena noive.
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Loko loake, goha vike Ómasiloka like láa loko limó: Aménega, genavagi netá imanémo nivilege vamitimó noikoma, geí gigikaloka nelémo molozo.
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Loko loake, goha oko ánigamó nene kogómula ahihí okago, kovó akinago ánigamó.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Ahulokimiake goha vike Ómasiloka ligo gamena losive makoki imó. Goí oko vike Ómasiloka limómámini okogó limó.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Loko loake, goha ake izegipala zuha lelémo otike láa loko lo limimó: Lekeza nanamú lakavasú viziki hanuva aki niminave. Gilinahe. Okulumakutí lumu ve gihila nimimika liki lihimáinigi vetini kigizakú nilími milata gamena mota okave.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Lá onoize, lekeza otiiki vilo. Ánigalo. Nimimika liti vema alitó mota okave.
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Izesú gakó lo limi agepagi izegipala zuha 12 lelikutí makó Zutá noago, vegená mukí ámegetiki niake sopolo hánagi gelekahosigi ali minake amó. Keza nene guguni giziaká vete itó Zuta vetini monó gizapa vete emane amunaloka kimisilikago vamó.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Nivake Izesuni amimí inogo i vémo gakó makó lo kimike láa loko limó: Neza vinake ve makó nene agoka legeko nonugoma ánigiiki ámina ve noive liki nigiliki agizató alilo.
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Loko loake, ake, Izesú noitó litá oko vo amatoka aniteake, oho, Tisalema, nene noape loko loake, agoka legeko namó.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Lá noigo, Izesú láa loko lo amimó: Nigive, geza loló inogo noani netá nene litá oko loló ozo. Loko noligo, lova ve nenete ake Izesuni agizató ali gikitiki alemó.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Nalego Izesuki makó minuhakutí makolímo sopolo hána nene golagutí aleko gelelehá oake guguni gizoaká ve napámini gelekelé izegipa apilike agata zeko isimó.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Lá okago, Izesú láa loko lo amimó: Sopoloka nene alenikuka goha ale molozo. Lekeza sopolotunú geza okaní geza okaní liki liki likipili gesá ikataze.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 Geza nene gelemape. Neza aménehitoka litomó nene litá oko ageló nene lovámini galaváa mulusi napa 12-a nene kimiselekiko limiki nilími vatí inigave.
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Lá itamóza, lá okugo Ómasímini luhuva nenémo nana oko gihila zitive. Gozapá monó gotolaú nenéminoko utó itive liki luhuva gizinamóma neve.
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Loko loake, ámina gamenaló ali nupa ina vegená nene Izesú láa loko lo kimike limó: Lekeza nenikumú gelemó nene geligeli ve nougo sopolo hánagi gelekahosigi aliki niake nigizató alinigi niahe. Neza gamena gamena monó zagusaveú minuke monó lo keme keme oko minumómaló nene nigizató alemamó nehe.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Lá ikamóza, Ómasímini agepagutí gakó liaká a vete emane amunaló monó gotolaú nenikumú luhuva gizina gakó nene gihila zitive loko netá mukí imane utó noive. Loko lokago, izegipala zuha leza Izesuni ahulomikunike golisi hutilí oko vunimó.
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Izesuni agizató aliake guguni giziaká vetini ve napa Kaiapani numukú alímiki vake keza monó mogona apí ikimiaká vegi itó monó gizapa vegi ali nupa iki minató alímiki vamó.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Lá niago Pitá nene hotó otigí oko kémegetoko vike guguni giziaká vetini ve napámini hé numunaló áneneló vo aniteake, iteake pilisi vegi minake neneló goní itatakutí nana netá utó itihe loko gizapa oko minamó.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Lá noigo, guguni giziaká ve napagi monó kansolegi mukitó nene Izesuni apele hilitune liki soza hakupá gakóinimú vitagá amóza,
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 ma ali utó amamó. Mukilite ake Izesukumú soza hakupá gakó lamóza, liki amupesamó. Lá iva iva niake ve lositá nenetosa otikasike
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 láa liki lasimó: Imane vémo nene Ómasímini monó zagusave zeko tele vizekinake gamena losive makolegó oko noviko goha hanuva gitomó neve loko noligo gulusimóma neve.
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Liki likasigo, guguni giziaká vetini ve napa nenémo oteake Izesuni láa loko lo amimó: Geza goní nigitasike nilasi gakotó ale viligoko lo kimitani gakó ma nomihe, olo.
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Loko lokago, Izesú agepa apizeake minokago, eza ve napa nenémo láa loko lo amimó: Alévolé Ómasímini avogisaló lo utó itane loko nologetuve. Geza Ómasímini gipala gologí oletatane loko lo mologeta vema noape loko lo lemezo.
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Nene geza mota lokanimóza, neza makó láa loko lo nolukumuve: Imane gamenámini veletó nene okulumakutí lumu ve gihila neza amuza vémini agizani zamagaloka nougo, itó okulumalímini límusi amupiló nolumugo ániganigave.
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Loko lokago, guguni giziaká vetini ve napa nenémo gele golesa oake luhoaká gola aleko polo noligike láa loko limó: Mota Ómasi aviliginogo lokave. Gakola gilinita vegená makó nanamú sele lokinake gakola makó litune. Eza Ómasi avilegeko li gakó lekeza itínasa mota gilikave.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Nenemú lekeza nana otatune liki nigeleve. Loko lokago, keza nakahunímini gakó lokaze, mota hilitive.
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Liki liake, lugáate Izesuni agoka agepagú gituhú nitake kigizanitunú napelego, lugáate agoka agepaló nihitake kigizanitunú napeleke
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 gologí okimiaká ve neneka, geza gakó mogona geleaká ve noitanimó nene éaho nogipilihe lo utó oko lo lemezo liki li amemó.
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Lá niago, Pitá nene hé numunaló noigo guguni giziaká vetini ve napámini gelekelé mohó makolímo Pitá noitó oake, geza Galilaia mikasigutí ve Izesuki miniaká niasi vema noane,
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 loko lo amekago, eza vegená kovogisaló egamega ike gakó lanimó nene ma gelemuve. Loko loake,
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 hé numunamámini gatetó lemeko noigo, gelekelé mohó makolímo aí ánigoake áminaló mina vegená nene láa loko lo kimimó: Ve imanémo Nasalete numutotí ve Izesuki miniaká asi vema noinae.
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Loko lokago, Pitá goha egamega ike láa loko limó: Ómasímini avogisaló nigizani ale oteko lamaná noluve. Ma ánigonamu vemú nolane.
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Loko loake, gamena komáisí noigo, áminaló oti mina ve nenete Pitá noitoka ake láa liki li amemó: Lamaná nilave, geza ámina vémini zuhagutí noane. Gonó lupámo geí Galilaia mikasiukatí mogonaka ale utó okave.
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Liki likago, Pitá nene Ómasímini avogisaló lo hutoko lamaná noluve, ámina ve nene ánigonamuve. Soza litomó nene Ómasímo usí vizenimikatize, loko limó. Loko noli agepagi litá oko okoloho nenémo anó molamó.
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Anó molokago, Pitá nene Izesú nene okoloho nenémo anó molonamiko není ánigonamuve loko egamega onetatanimó nene gamena losive makole inogo ive loko lo ami gakó goha agata geleake, lemeko hetoka ive napa imó.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.