Mateus 20
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Ómasímini luhuva hutilí oko vitikumú hoza aleakalímini meinaváa nene hamó lelegitó minatitímini mogona lá oko neve. Ve makolímini mikasi napa minamó nenémo neteká holugú otekoko vain minagú hoza alitave loko hozaló vemú vitagá oko vimó.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Vike hozaló vete aliaká amómáminiki gamena hamotó nene 1 kina alitave loko lokago gili amikago vain minagú kimiselekago hoza alitamó.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Hoza nalego, neteká ho itekago 9 kilokumaló nene vike ánigamó nene maketiloka ve makó hanuva niago ánigamó.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 Ánigoake lekezagi nene vain mikú hoza alitamó nene moni nene hoza alita avotigila oko likiminogo uve.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 Loko lokago, keza nene viki hoza alemó. Holisakaki itó únakaki 3 kilokumagi voko ánigamó nene ámináminigó imó.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Únaká 5 kilokuló nene maketiloka voko ánigamó nene ve makó lugáa nene hanuva otinago ánigamó. Ánigoake lekeza neteká únaká imane gamenaló nana okago hanuva otinave.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Loko lokago, ve makolímo hoza lememive, liki likago, eza láa loko lo kimimó: Lekezagi není vain mikú viki hoza alilo.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Loko loake únaká molokago, vain mini amelaho nene hozaló gizapa veva láa loko lo amike limó: Hozaló ve sele lo kemekako, ikiko, meinaváa kemezo. Alika hozaló a ve nene moni kemeloko novoko goí iki iki hoza alemoláa nene keme lutegezo.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Loko lokago, gele amekago, únaká 5 kilokuló hoza ale vema nene 1 kina alikago,
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 keza goí iki hoza ale ve nene meinava napa alitupe liki gelemóza, ma nomimó. Kezagi nene 1 kinasí alimi vamó.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Naleke vain mini amelahini nene gahá amiki
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 láa liki lamó: Keza alika a ve nene hoza gamena koma aletó meinava kezagi hamolíminokogó lemekane. Lá onoimóza, leza nene genavagi hoza ho napa lató itó hómo lugupeló lake govisi lipiligo miluma geleko alekunimómave.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Liki likago, mini amelaho nene keí holúikutí ve makó láa loko lo amimó: Nigivénega, neza gelémo golesa amuve. Leza ligika molo hamó okusike 1 kina alitane loko lokusimóma neve.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Geza meinavaka alekoko vozo. Meina gumumó nene hamolíminokogó alika a ve nene kimitove loko gelenouve.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Nana onoive. Neza ámina monínetunú netá makó loló itove loko gelenoumóza, nene ma akohenamihe. Neza netá lamaná alegetumóza, geza nenemú gelekako golesa onoihe, loko mini amelaho limó.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Loko Izesú loake miní ameko láa loko limó: Ámináminiki itínasa alika milina vegená nene alika goí inigave. Itó itínasa goí ina vegenakutí mukilite alika milanigave, loko limó.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Izesugegi nene Zelusale numutoka tivinigi niake gapoló nivake izegipala zuha 12-a nene lelémo apazá zeake láa loko lo limike limó:
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 Gililo. Itína nene Zelusalega notune. Neneló okulumakutí lumu ve gihila není nene guguni giziaká ve napagi itó monó mogona apí ikimiaká a vegi keí kigizakú milikiko, neneló goní initiki nipili hilita gakó li hukanigave.
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 Lá iiki, hetoka vetini kigizakú nilími milikiko, gopoguka linitiki segi nogosanitunú nipiliiki zohota zaló nipili hilinigave. Lá ikiko, gamena losive makole minokinake goha otinogo uve, loko limó.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Gamena nene zupa Zepetaioni venala nenémo gipala lositá nene Izesutoka kelémoko vike gupá ze amike netá makokumú gele nimitane loko nouve, loko limó.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Loko lokago, Izesú nene nanetakumú givisekago nolane. Loko lokago, eza láa loko limó: Gele nemekako, gugulizaki ve napa loló okako geí gizapaló nene gipáne losi imane nene gonanalivagi siató gigilika luga luga minatáive loko noluve.
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Loko lokago Izesú nene ámina ve lositá láa loko lo kimimó: Lekeza loká initasi netalímini mogona gili gopa ikasike nilasive. Nénisi nene ekesá netá natomó nene lekelisi nene áminagutí hanuva natáimó nehe. Loko lokago, keza nana ive. Hanuva natíimóma nenae.
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 Liki likasigo Izesú láa loko lo kimimó: Ekesá netá natomó nene lamaná lekezagi natáimóza, není nigilika luga luga minoakaláa není netá nego likimitohe. Améneho ale vavá oketa vegenalitini siakumú nilasive.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Loko lokago, izegipala zuha lugáa 10-a leza ámina gakó gelekunike ligiveteginimú mukahá kepelekuko,
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Izesú nene sele lo limike láa loko limó: Mikasigú kugulizaki ve keza mukí nene gelekelé izegipáini nene kagahaisiuka limitigí iki niago gizapa ikimiaká niave. Itó guivahani keza nene vegená ámemenáa kiviligiki miniaká niave. Nene lekeza mota gilinamóza,
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 lekelitoka nene lá oko minamitize. Lekelitokatí makó nenémo nugulizaki ve minatove loko nolokoma hanuva lemetigí oko gelekelé oleketoko minative.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Itó vegená mukí kivilegeko minatove loko nolokoma lemeko lekelí megusa izegipa loló oleketanogo ive.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Okulumakutí lumu ve gihila nénisi nene lekeza gelekelé initatave loko lememuve. Vegená mukitoka gelekelé oketoko meina hizeko gologí oketatove loko minoko aleko nugupe ahulanogo lumumóma neve, loko limó.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Izesuki makó vunike Zeliko apá ahulunimó. Ahulokunike novuko, vegená mukí nenete sii sii liki lémegetiki vamó.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Lá niago nene, ve lositá kogómulaló alimó nenetosa gapoló minasike, Izesú noave liki nilago gilikasike, Izesuni gamoga giki sele lasike láa liki lasimó: Guivahani geza agulizaki ve Tevitini agávolagamaka gologí oletatane loko lo mololeta vetemaka, lelikumú milumate geleletamane.
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Liki nilasigo, vegená mukí nenete legesó iki minatáive liki gahá kememó. Lá amóza, keza gili ahulikasike pigi viziki sele lasike láa liki lasimó: Guivahani geza Tevitini agávolagamaka, lelikumú milumate geleletamane.
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Liki nilasigo, Izesú nene vike gapoló noike sele lo kemekago, ikasigo láa loko limó: Lekeza nana netá aleleketatokumú nilasive.
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Loko lokago, logómula imane ale panava zeletatane loko nolusive.
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Liki likasigo, Izesú nene milumaváini gelekimiake kogómulaló ale nogiligo, ámina gamenaló kogómula goloutokago ánigikasike Izesuni ámegetiki vasimó.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.