Mateus 13
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Izesú nene ámina gamenaló numuni minakutí lemeake nonohuló agataló lemeko noike,
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 gakó apí okiminogo mitó minokago, ve vená mukí nene iki sii sii liki getatoka alegesá ikago, ánigoake vegená gikí akumule loko nagamikú lape makokú nene itimó. Iteko minake nene,
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 anoza gakó haitopaitolímini lo kimimó. Lá noike, makó láa loko limó: Gilinahe. Zuha netá atilí oaká ve makó nenémo netá gihila nene atilí inogo vimó.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Vike mikuka atilí omo novigo nene, makó nene gapogú alemó zekago gaha namate ake ni asú amó.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Itó lugáa nene gehani amupiló mikasi lagasó netó lemekago, mikasi hána nomimó nenazo, goloakaláa golokago litá oko itiha,
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 ho nolake avagugu vizekago, luhusa hána nomigo osagava vizimó.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Itó gihila lugáa nene lilihámini luhusa nene mikasigú ha netó alemó zeake, goloko itekaha, lilihámo zetamó.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Itó lugáa nene mikasi lamanakú lemeko minake goloko iteake gihila lamaná zimó. Zava makototí nene gihila 100 nene zimó. Zava makototí nene gihila 60 zimó. Zava makototí nene gihila 30 zimó.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Lekeza lakagatagi minatamó neneta gakó imane gili vevesiki gililo.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Gakó láa loko lo lemekago, izegipala zuha leza amatoka voko minunike geza nene anoza gakó nenémináa nanamú lo nokemene.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Loko lokuko nene, eza láa loko lo limimó: Okulumalímini gasovaló minoakalímini asuguná gakó nene lekeza gilitave loko nene lonoimóza, lugáa keza gelemitave loko nene neve.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Makó keza monó nene vatí iki gizapa iki ali minata vegená nene áminaló nene miní ameko kemekiko minumuni lamaná utó o kiminogo ive. Itó makó keza monó nene lamaná iki gizapa amita vegená nene hanuvagó ale minune liki litamóza ipá oko alekiko nene hanuva minanigave.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Keza nene ánigatune liki ánigi-liki nivamóza, ánigi hehe lisá amave. Itó gilitune liki gilimi vaha vaha mogonáa nene gili vevesisá amave. Nenemú anoza gakó imane lo nokumuve.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Lá okago Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Isaiá alika utó iti netakumú lo ami gakó nenémo keitoka voko alekave. Ómasímo li gakó nene láa loko luhuva gizamóma neve:
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 Vegená mulusi imane niamó kigika nene hize lí oake kigika kii lo vimó niave. Itó kogómula nene liko vimó niave, itó kagata molamó niave. Nenemú netá matá hanuva ánigoakaláa hanuva nánigave. Itó kagatatunú geleakaláa hanuva nigeleve. Kigikatunú nene gili lamaná iki nene ma gilisá amave. Lá iiki kigika ali viligisá amanazo, neza nana oko kelémo lamaná itomó neve.
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 Itó Ómasímo nónohá zelikimikago, lekelisi nene lokogómulatunú ánigi vevesiake lakagatatunú gili lamaná iaká niave.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Gozapá Ómasímini agepagutí gakó liaká ve mukí kezagi itó monó gele ve mukí kezagi nene oko moloko nou netá lekeza ánigiaká nia netáma ánigatune liki lamóza, ánigamamóma neve. Itó lekeza nene negepagutí gakó giliaká nia gakó gilitune liki lamóza, gelemamóma neve.
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 Netá gihila atilí oakalímini mogona nene lo likimitoze, gililo.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Ómasímini gasovaló minoakalímini gakó giliki gili vevesama vegenalite monó nene kigikagú milikago minamó nene golesa netá amelaho Satá nene netá gihilama aleko golisi vokiko netá gihila gapoló alemó zimó nenéminiki minanigave.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 Itó gehani amupiló lemeko minamó nenéminiki minata vegená nene monó nigiliki laga kivisekago giliaká niamóza,
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 kigikagú emane nene luhusa ale gilitamigo, gamena alínipa aliniko, monó gakó gilinakumule liki gopogu galatakalatá milikitata gamenaló nene litá iki ahulanigave.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Itó lilihagú limimó nenéminiki minata vegená nene monó giliakaláa hanuva gilitamóza, imane mikasiuka gena kepeleaká noi netá itó monimú lagaváa giliaká nia netá nenémo monó zemikago, keitoka gihiláa makó utó osá amive.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Itó mikasi lamanakú limimó nenéminiki minatamoláa monó giliiki gili vevesiki ali minata vegenatoka nene gihila zeaká noive. Makolititoka napa otigí zeaká noive, makolititoka mukí zeaká noive, makolititoka vauva aleko zeaká noive.
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Láa loko loake, anoza gakó makó láa loko lo limimó: Okulumalímini avogisaló iteaká mogonamú nene ve makolímo nene minagú laisi gihiláa atilí imó neneló ale moloko litoze.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Gihiláa atilí oake vokago nene, makó holugú nene vegená kovó aki asú iki akinago, gala veva nenémo aniteake laisi vogalaló minoake nene, liliha nene atilí oake vimó.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Lá okago laisi goloko iteakaláa goloko iteake, gihiláa nene nozigo, liliha makó nene ámináminoko goloko itimó.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Lá okago, izegipala zuha nenete iki láa liki li amemó: Gugulizaki velemaka, geza nene mikagú nene netá lamanaláa makó atilí animóma nemóza, liliha mukí nene nana oko itive.
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 Liki likago, eza nene gala ve makolímo onoitive loko lokago, keza voko lilihama asutatupe liki likago nene,
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 eza láa loko nene limó: Óe, liliha nene asuti ahulatamóza, laisigi nene asutikatave.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Nenemú nene laisigi lilihagi hanuva minatize. Neiko nene, laisi ale moloaká gamenaló nene minumuni aliaká ve láa loko loketatove: Lekeza niviki liliha nene apí iki gizaká iiki asapú ikiko lokú gizatunize. Itó laisima nene haitó gizaká iiki ale moloaká numúnegú milataze, loko limó.
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Izesú nene anoza gakó makó láa loko lo limimó: Okulumalímini avogisaló vi hilata vegená keza nene masteti gihila nenéminiki niave.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Ámina netá nene zuha netá lugáagutí koma koma nemóza, ve makó nenémo ámina netá nene minagú atilí okago goloko iteko napa oake zamú mukí kivilegeko zagitana loló onoive. Lá okago, nama nenete anitiake nenémini izanaló nene numuni giaká niave.
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Anoza gakó makó láa loko lo limimó: Okulumalímini lapanató vo holoakaláa nene peleti lulu vizeaká netá nenéminoko neve. Vená makolímo ámina netá nene polisigi ali gopa okago hutilí okago peleti nene lulu vize napa oaká noive.
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Vegená vaí iki alegesá ikago, Izesú eza gakó mukí imane lo kimimó nene anoza gakokutí nene lo kimimó. Gakó lo kiminogo noike anoza gakokutikó lo kemeaká imó.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Lá noigo, Ómasímini agepagutí gakó loaká ve makó nenémo gakó láa loko luhuva gizamó nene alévolé imó:
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Izesú nene vegená ahulokimiake numukú itekago, izegipala zuha leza laisi mikú liliha utó itímini mogona lokako gilitune loko loká omikuko,
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Izesú láa loko limó: Gihila lamaná atilí i vemú lumó nene okulumakutí lumu ve gihila nezánemú luve.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Minimú lumó nene mukí mikasiukamú luve. Itó netá gihila lamanakumú lumó nene Ómasímini lapaná alina vegenakumú luve. Lilihamú lumó nene netá golesa amelaho Satani vegenala zuhamú luve.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Gala ve aniteake netá golesa atilí i vemú lumó nene Satakumú luve. Laisi ale moloaká gamenaló minumuni aliaká vemú lumó nene, mikasiuka netá asú iti gamenaló nene hozaló ve keza hoza alitakumú luve.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 Liliha nene asutiiki lokú gizamó nene ámináminoko mikasiuka netá asú iti gamenaló nene
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 okulumakutí lumu ve gihila neza nene agelóne kimiselekugo, není gizapaló vegenáne zuha niakutí kilími gohá iaká nia vegená itó golesa netá aliaká nia vegená gizaká iki kilími nupa iiki
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 ló napagú ali ahulikimikiko liminigave. Neneloka limiki miniki ive nama iki miluma maluma giliki kegepa atalá iki minanigave.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Itó hee liki minamoláa keza nene améipini avogisaló nene ho nenémini iki lapanáinigi minanigave. Lá onoize, lekeza lakagatagi minatamó neneta gakó imane gili vevesiki gililo.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 Okulumalímini lapanató iteakalímini meinava lá oko neve. Helisa netá makó nene za zuhagú minatimó nene etó oko apazá neiko nene, ve makó nenémo voko ánigokoko nene goha ale halá gekoko agoliza vizeko voko ezáa moni henokanona nene salimi asú okoko moni aleoko ámina za zuhama meina hizeko alinogo ive.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 Okulumakú iteakalímini meinaváa lá oko neve. Ve makó nenémo lulú makó meinava iteko mina netakumú nene vitagá oloko vike nene
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 hozavagú molokiko neiko, lulú makó meinava iteko noitimó nene ale utó okoko nene ezáa moni henokanona salimi asú okoko moni aleoko ámina netá nene meina hizeko alinogo ive.
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 Okulumalímini lapanató iteaká gapováa nene lagaha gotaha nenémini oko nene neve. Vegená keza lagaha gotaha nene age nagamikú ahulikago lemeake lagaha nene haitopaitolímini nene aleaká noive.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Gotaha nene vaí okago, gelelehá iki ali getatoka iake minake nene, noakalímini nene lapegú ali milimili iaká niave. Namoakalímini nene ali etó iki ahuliaká niave.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 Mikasi gamenava asú iti zupa nene ageló nenete áminámini inigave. Ageló nenete numutó namató vetini holúikutí vegená golesa gizaká iiki
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 lokú nene ali ahulikitanigave. Neneloka miniki ive nama iki miluma maluma giliki kegepa atalá iki minanigave.
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Izesú láa loko lo leme asú oake nene, láa loko loká oletamó: Lekeza nene mukitoka gakó imane gili asú inahe. Loko lokago, leza mota gele asú onoune
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 loko lokuko, eza láa loko limó: Ve makolímo aí henoni litahagutí itó gosohakutí gona moloko aí vegenala zuha kemeaká noimómáminiki monó mogona apí ikimiaká a ve lugáa keza okulumalímini lapanalímini mututoni lilí nia vegená nenete Ómasímini litaha monolímini agikagutí itó gosohá monolímini agikagutí ali utó itamó neve.
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Izesú nene anoza gakó haitopaitolímini láa loko lo leme asú oake nene, ámina numuni apá ahuloake
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 ezáa gotó apalaloka vo anitimó. Vo aniteake monó numukú iteake monó lo kimimó. Monó gakó nene avetó oko lo kemekago, giliake sigaga sagaga litake láa liki lamó: Ve imanémo gele vevesoakaláa nene hikutí alive. Itó alévolé suni aleaká noimómave.
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Leza aí mogonáa gelenounize. Áisi nene kapetamámini gipalama noive. Itó izolahini agulizá nene Maliáma neve. Itó agunamotamolatini kugulizáini nene Zemusiki Zoseheki itó Saimon itó Zutá nene agunamotamola niave.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Itó mohó agunala kezagi imaneló miniki aliki iaká nianazo, áisi lezagitana ve noimóza, áisi nene haitopaitó suni nana oko aleaká noive.
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Liki liake aikumú gelemó nene gena okago, aí nene ali letivi iki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Ómasímini agepagutí gakó liaká vetini kugulizá nene numutó namató puu loko vitimóza, kezáini gotó apatokagi numúikukagi kezáini kugulizá nomitive, loko limó.
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Ámina apató vegená keza nene gili alévolé amamó nenazo, Izesú nene alévolé suni mukí neneló ale utó amimó.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.