Mateus 10

Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Izesuni izegipala zuha 12-a alesa molo lemekago, okuko nene, kigikagú holosi minatamó kipiliki kimisilitave loko itó haitopaitó netá gizalinita vegená itó haitopaitó netá kivisiti vegená kilími zokatave loko zámuza nene limimó.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Aposolo 12 leza lugulizate nene makó agulizá Saimon agulizá gosohá nene Pitá, itó agunala Etulú, itó Zepetaioni gipala Zemusí itó agunala Zoní,
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 itó Pilipó, itó Patolomaió, Itó Tomasí, itó Mataiona neza takisi moni aleaká u ve nene, itó Alapaioni gipala Zemusí itó Tataió,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 itó Saimoná eza Lomagatí gamani amisele ahulanogo i ve, itó Kaliotó apakutí Izesuni amimika li ve Zutá.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Ámina ve 12-a nene nolimisilike hoza gakó láa loko lo limimó: Lekeza nene hetoka vetini mikasigú itó Samalia vegenalitini apá makotoka ma vamilo.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Isilae vegená lugáagutí sipsip iza vi tolova amó keitokagó nene viki ánigalo.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Niviki monó nene láa liki nene lilo: Ómasímini agulizaki ve napámini zámuza nene omo lokovogisaloka okave.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Nenemú kivisimoláa kilími zokataze, itó helemoláa nene kilími otitaze, itó halamé gizalemoláa kilími gililitaze, itó kigikagú holosi golesa minatamó nene kipiliki kimisili ahulataze. Meinaváa nomimó hagitana lehizeleketumó nenazo, nenemú meinaváa nomitimó hanuva kilími lamaná ilo. Itó moni koma lagasoláagi ma gúiki alemilo, keké.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 — ausente —
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 — ausente —
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Itó apá nenelokahe nenelokahe viki anitiiki nene ganá nene apá amelagini loká iki mogonáinimú gililo. Makolímini mogona lamaná itimó nene, aí numukú itiki miniki nene ámina numukukó akiliki viki otiki vitaze.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Itó numukú itiki niminiki nene hulu nene lekelitoka minino liki li kimilo.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Numuni amelage likilími milikikoma, miniki ámina gakó li kiminamó nenémini gihiláa utó itimóma neve. Itó minikiko mogonáini lamaná amikoma nene, hulu gakolímini gihiláa nene goha atiginá oko lekelitoka anogo ive.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Itó apá makokú likilími lamaná iki gakotini gelemikoma nene lekemegesa vizi kimiiki niviki nene vahé miliki likigisagutí mumusopa usagamá zi ahuliki vilo.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Gamena napaló nene Soto apakú itó Gomola apakú mina vegená keza lihima koma alinigave. Itó likilími lamaná amita vegená nene lihima napa itiki alinigave.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Gilinahe. Sipsip izagitana nene hela galatini holúikú geha ziki minatave loko nolikimisuluve. Nenemú lekelisi nene gili guni i miniki hulu iki minalo.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Keza nene likigizató aliki gonitó likilímiki vinigave. Itó monó numúikú numúikú nene segi nogosani likipilinigaze. Ehe, lekeza gizapa alévolé iki minalo.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Itó není nugulizá lekelitoka minakumule liki kugulizaki vetini itó kiapegini kovogisaló likilímiki vikiko nene gakó hoza alilikitanigave. Lá niko nene, lekeza keí kovogisaló itó hetoka vetini kovogisaló není monó li utó itave.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Není gakónemule liki gonitó likilímiki vita gamena nene, gakó nanave loko litupe itó gakó nana oko geleko litupe liki lakagata giliko gena amino. Gamena nene zupa nene gakó litave loko Sikalahú nenémo likigikagú mololeketanogo ive.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Lá okiko, gakó likiko nene, lekelí gakó loló aminogo ive. Ametipini Sikalahú nenémo likigikagú gakó lo nomiliko linigave.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Itó uvolaho makó nenémo agunala nene agizató alekoko goní omikiko nene agunalama apili hilinigave. Itó amelaho nene gipala nene agizató alekoko goní omikiko nene gipalama apili hilinigave. Itó izegipáini keza izóikini améikini nene goní ikimikiko izóikini améikini kipili hilinigave.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Itó vegená mukilite není nugulizá lekelitoka minakumule liki mukahá likipilinigi niamóza, makó keza gamenaváini asú ititó monó ahulamiki alévolé iki miniliki vitamó nene Ómasímo kugutó vizinogo ive.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Itó apá makotoka gopoguni mililikitikoma, golisi iiki apá makotoka nene vilo. Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Lekeza monó hozaló Isilae mikasiuka mukí apató vi asú amiko okulumakutí lumu ve gihila neza litá oko anitinogo uve.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Sukulu izegipa nenémo tisala avilegeakaláa nomive. Gelekelé izegipa nenémo agulizaki veva nene avilegeakaláa nomive.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Lá onoinazo, sukulu izegipa oko moloko itimó nenémo tisalámini lelegitó onoikoma etanogo ive. Itó gelekelé izegipa oko moloko itimó nenémo agulizaki vevámini lelegitó onoikoma etanogo ive. Ámináminoko ametipina nenikumú holositini gizapa ve Pelezepulole liki linamó nenazo, izegipa nugunamotamó neneta, lekelí lukugulizá aliki mumusopa ziliki viki minanigave.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Nenemú gopoguni mililikitata vegenakumú lekelegesá legemino. Hitonoiti netá matá nenémo minoko tolova aminogo ive. Minoko utó o asú ititó neve. Itó asuguná ne netá nenémo minoko utó o asú inogo ive.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Neza nene límugusigú legesó oko lo lukumu gakó nene lekelisi miniki hanató li utó itaze. Itó lakagatauka musika loko lo lukumu gakó nene lekelisi miniki numuni hetotí gakó napagutí li utó iki litaze.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Vegená makolite lukugupegó nene apili hilinigave. Lekemeni apili hiliaká zámuza keitoka nominazo, keikumú nene lekelegesá legemino. Itó lekemeni nemó itó lukugupe nemó ale nupa napa oko ló apakú apele heleaká zámuzagi ve Ómasimú nene lekelegesá ligino.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Somohá nene ha netá neve. Itó golohá monitunú nene nama somohá lositá meina hizeakaláa nemóza, ametipo gelemikoma nama somohá hamokó nene nene mikasigú lememinogo ive.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Lekelí gototini zopovatini gatoakaláa nene Ómasímo gele asú oko geleneive.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Lekeza nene nama somohá niamave. Lekelisi nene vegená nianazo, itó Ómasímo gizapa olikimiaká noinazo, nenemú lekelisi nene netá makokumú ma lekelegesá legemino.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Vegenalitini kovogisaló není nugulizá li utó iki nilími napa ita vegená nene neza ámina oko okulumakú aménehini avogisaló kelémo napa oko litomóza,
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 vegenalitini kovogisaló nenikumú zivi hitivi ita vegená nene neza ámináminoko okulumakú aménehini avogisaló keikumú zevo hitovo inogo uve.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Nenikumú nene mikasiuka nonagá ale utó inogo limimóma neve liki lamilo. Neza nene nonagakigó nomive. Lovagi ale utó itove loko lumumóma neve.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Neza lumumómámini gihila nene amelahiko gipalago lovaleta lavaleta iki kogoka hotó itimó neve. Itó izolahiko moholago lovaleta lavaleta iki kogoka hotó itimó neve. Itó anohúvolahiko avolahiko lovaleta iki kogoka hotopotó itimó neve.
35 Ayu anan anayabin
36 Itó lekelí numutikú lekelí zuhate gala velini lilí inigave.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Itó lekeza izotikini ametikiniloka likigika kimiiki itó nenitoka koma nimitamó nene, není mututoni minata avotigila iki niamave. Itó izegipatiniloka likigika kimiiki itó nenitoka koma nimitamó nene, není mututoni minata avotigila iki niamave.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Itó zohota zaló kipili hilinigi miluma netá ali gihikitatakumú gili ahuliiki nigizaka hiziki némegetiki amitamó nene není mututoni minaminigave.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Itó makó keza nene kigika kemeníini ale gikitiiki ali minatamó nene, miniki gopa itamó neve. Makó keza nenikumule liki kigika kemeni vínasatamó nene alévolé kemetameni alinigave.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Vegená makó keza lekelí nasahilí ilikitatamó nene není nasahilí inimiaká niamó gelekave. Itó nasahilí initatamó nene nimisili vema nasahilí imiaká niamó gelekave.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Vegená makó keza monó lole ale ve noikumule liki monó lole ale ve makó nasahilí itatamómámini meinaváa alinigave. Itó vegená makó nenete monolagi ve noikumule liki monolagi ve makó alími lamaná iki nasahilí itatamó nene, nenémini meinaváa alinigave.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Lekeza nene není vegenáne zuhagutí makó limiki minatamoki keikutí makó nene není gipa noikumule liki gosohá nagamí ihiki amitamó nene, haha aminogo ive. Meinaváa alitamó neve.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.