Marcos 9
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Láa loko loake, Izesú miní ameko láa loko lo kimimó: Lamaná lo likimitoze, gililo. Lekelisi ató nene nia ve lekelikutí lugáa makó hili asú inamiki ha niko Ómasímini gizapa olikimiakalímini zámuza nene amuza moloko utó okiko ániganigave.
1 Jesu sabuw iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen kwa afa iti kwama’am boro morobo’e yawas kwanama’am maramaim God ana aiwob fairin boro nanan kwana’itin.”
2 Loko loake, hoza gamena 6-a minomo noitike Izesú nene Pitá Zemusí Zoní kezagó kelémoko agoka hánagú kezáikó itemó. Neneló kogómulaló noike haitó agupe ale luhoake noigo,
2 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter, James naatu John, Jesu buwih bairi akisihimo hiyen hin oyaw tafantoro’ot hitit. Nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir.
3 gineganevámo gizopa vaevae loko minokago, mikasigú vegenalite nenéminoko ale mokoná lamoaká nenéminoko minamó.
3 Naatu ana faifuw hina hikwes anababatun, men karam tafaramamaim orot babin ta na’atube tasouwen hitikwes.
4 Lá okago Ómasímini agepagutí gakó imane amunaló liakó asi ve Ilaizako Moseko utó i kimikasigo, keza Izesugegi gakó ligili hagili iki minamó.
4 Nati’imaim Elijah, Moses hairi hirerereb Jesu bairi hibat hio’o bai’ufununayah nah tounu hi’itih.
5 Lá niago, Pitá nene Izesuni láa loko lo amimó: Monó gizapa velemaka, imaneló minuhá laga okaze. Nenemú gaizopa losive makole geleketatunize, makó geile, makó Mosenive, makó Ilaizanive.
5 Peter Jesu isan eo, “Regah aki bairi tanan i gewasin maiyow, aki boro sis tounu ana wowab, ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
6 Loko limó nene kelegesá goha legekago, lo amiti gakokumú vitagá oake nene gakó gopa limó.
6 Nah tounu hai bir ra’at Peter tur erekasiy auman eo kwanekwan.
7 Noligo, límusi sahehevámo lemeko ze hitokimikago, límusigutí Ómasímo láa loko limó: Imane nene nigika ameaká nou gipáne noize, aí gakó gili alilo.
7 Naatu sakuk earuw na ana youninamaim tarsumih naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti i ayu Natu au yabow, tain kwanarub nao kwananowar!”
8 Loko lokago, litá iki gilipe iki ánigamó nene keitoka Izesú ezáagó noigo ánigamó.
8 Naatu matah doda iwa’an hibat hibinuwanuw men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo bairi hibatabat hi’itin.
9 Ánigiake Izesugegi agokagutí nilemeke Izesú ánigina netakumú avetó iki li kememitave loko, okulumakutí lumu ve gihila neza helenoitototí otekugogó li kimitave loko loketamó.
9 Oyawane hire hinan auman abisa hi’itin isan Jesu tur fokarin maiyow eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen kwanama’am Orot Natun morobone namisiribo.”
10 Láa loko li gakó gili alemóza, hilinakutí otiakalímini mogonamú loká loká amó.
10 Jesu abistan eo i fanan hibai, baise morobone misir maiye eo anayabin hikasiy taiyuwih hima hibabatiyih.
11 Láa liki loká itamó: Monó mogona apí-ikimiaká ve nenete gologí oletati vema velesá anitemiko Ilaizá goí oko anititive liki nanamú liaká niave.
11 Imaibo Jesu hibatiy, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah hio Elijah i boro wan nan?”
12 Liki loká imikago, eza monó nagamí holokimiaká ve Zonikumú láa loko lo kimimó: Ilaizá goí oko aniteko netá matá mukí ale vavá itive liki lamaná linave. Itó okulumakutí lumu ve gihila neza nene miluma netá numupiló miliiki gopoguni milinitatave liki nenikumú monó gotolaú luhuva gizinamómagi neve. Áminamú lakagatí molahe.
12 Jesu iyafutih eo, “Kwanaso’ob Elijah i wan Roubininenayan orot aunan i’iyon na sawar etei yabuna, baise aisimamih Bukamaim hikikirum hio, ‘Orot Natun nanan i boro hinakwahir naatu bai’akir gagamin na’in nab.’
13 Itó Ilaizakumú láa loko lo nolukumuve. Eza mota anitekago, aikumú monó pukugú luhuva gizina gakotó kezáini kagata gele netá golesa mota lilí imikago mota helekave, loko limó.
13 Baise a tur ao’owen, Elijah i marasika na naatu sabuw hai kokomaim yawas kakafin maiyow isan hisinaf mi’itube Bukamaim eo na’atube.”
14 Láa loko lokago, izegipala zuha lugáa niatoka vi anitiake ánigamó nene, vegená vaí iki alegesá iake kezagi monó mogona apí-ikimiaká vegi lova leta iki niago ánigamó.
14 Hire hinan ana bai’ufununayah afa bairi hibita’imon ana veya sabuw hiru’ay hi’a’ar bebera’uh hi’itih. Naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa auman hina hibusuruf bairi higam.
15 Ánigikago, vegená mukí nenete Izesuni ánigiake, litá iki sigaga goha litake aitoka ololu liki vake geké litamó.
15 Sabuw hiru’ay Jesu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita naatu hinunuw hin hibai ana merar hiyi.
16 Lá niago Izesú loká oketake lekeza nanamú lovaleta niave.
16 Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Abistan isan bairi kwagamigam?”
17 Loko loká okimikago, keikutí ve makolímo oteake láa loko lo amimó: Monó gizapa velemaka, holosi golesa gipánémini agikagú lemeko minoake agepa aleko lakolí okago, alémoko geitoka nouve.
17 Orot ta kou’ay wanawanan iya’afut eo, “Bai’obaiyenayan ayu au kek abai ana o isa, anayabin afiy kakafin iwanasum awan bofafaren tur men eo’omih.
18 Gipáne nenémo holosi nene agikagú lemeake alémo gopa napa oaká gamena nene mikasigú alémo akokago zupakopá zeko mohona oaká noive. Lá noike sehovala novilike agepagutí gelilikelilí nolike, agisa agizani pehe loake minoaká noive. Lá okago, izegipaka zuha keza holosi apiliki amisilitave loko lo kumumóza amiselemitamó okave.
18 Naatu afiy kakafin kaun eyey ana veya ebai erouw me yan ere awan fusifusin ekubar naatu wan eyob takitak tebiwa’an naatu an uman etei’imak tewowofaf. Ayu a bai’ufununayah afiy kakafin nuninamih auwih, baise men karam hitasinaf.”
19 Loko lokago, Izesú láa loko lo kimimó: Lekeza ató imane gili alévolé amamó neneta, lekelikumú goselé nepelekave. Gamena gamena lekezagi minoloko voko mininake likizamuha hizekogó minatohe. Izegipama nénisi noutó alímiki alo.
19 Jesu iuwih eo “Kwa iti boun ana sabuw ayu men kwabitutumu, mar boro bai’ab bairi tanama? Ayu boro men manin kwa bairit tanama tanabow? Kek kwabai kwana aitin.”
20 Loko lokago, gipa nene aitoka alímiki ikago, holosi golesa nenémo Izesuni ánigoake gopa alémo ininá okago, mikasiló pou loko akoake, ako viligá viligá noike, sehovala vilimó.
20 Kek hibai hina Jesu biyan hitit, afiy kakafin nuw Jesu i’itin ana veya kek busuruf an uman duduwar rab naatu me yan re rab firur awan fusifusin kubar.
21 Lá noigo Izesú nene amelahini loká otake hí gamenaló gizalimó neve. Loko loká okago limó: Izegipa komaló gizaleneimó neve.
21 Jesu kek tamah ibatiy, “Iti kek sawow maninaka bai ma?” Tamah iya’afut eo, “Tasiyar ana mareika sawow bai,
22 Mukí gamena ámina netalímo alémo golesa inogo lokú nemó nagamikú nemó ahelú o ahuloaká onoimóma neve. Lá onoimóza, zámuza geitoka neikoma lelikumú gigika hizekiko lelémo vatí ozo.
22 matan fufur asabuninamih ebai en wairaf wan eyey naatu harew yan ere’er, baise o baiyawasin isan isa nakakaram na’at basit kwiwanbabanu baibais kwiti.”
23 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Zámuza geitoka neikoma loko lanimó nene nanamú lane. Makó keza Ómasímo lelémo vatí itimó neve liki gili alévolé iki minatamó nenete mukí netá nene vávani ikigó lilí itamóma neve.
23 Jesu iya’afut eo, “Karam, o inabitumatum na’at sawar etei o isa boro hamehameh maiyow hinamatar.”
24 Loko lokago gipámini amelaho nene litá oko gamoga geko limó: Koma gele alévolé onoumóza koma miní ameko luhusáne ale kii lonimikako napa oko gele alévolé itove loko noluve.
24 Kek tamah mar ta’imonamo iya’afut eo, “Ayu abitumatum baise kwibaisu au baitumatum tafan kuya’abar era’at.”
25 Loko lokago, Izesú ánigamó nene ve vená mukí alegesá niago, ánigoake, holosi golesama lovaga lo amike namisilike limó: Holosi golesa geza agepa agata aleko lakolí anitika, agikagutí itekoko vozo. Lá okoko goha atiginá oko oko itemitane loko lo nohukogetuve.
25 Jesu sabuw i’itih i hina yaten hiyey, imih Jesu afiy kakafin isan tur fokarin maiyow eaf iu, “O afiy tain gugurin awa gugin au’uwi kek biyanamaim kwihamiy kutit naatu men ina’intabir inarun maiye!”
26 Loko lokago, gopaga like alémo ininá goha okago, agikagutí iteko vimó. Iteko vokago, gipa nenémo gonosigitana oko mikasiló ako minakumú nene vegená makolite mota helekave liki lamó.
26 Afiy kakafin iwow itarakouw kek busuruf an uman duduwar rab, naatu afiy kakafin rauwatait bihir kek re imamayay in, naatu sabuw hinot i morob hirouw.
27 Láa liki lamóza, Izesú nene agizató aleko alémo otekago ote minamó.
27 Baise Jesu na ofere kek uman bai ibais imisiruw misir.
28 Lá okago, Izesú nene izegipala zuhamagi numukú itiki kezáikó minake láa liki loká itamó: Leza nene nanamú apeleko amiselemuháma neve.
28 Nati ufunamaim Jesu bar wanawanan run naatu ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hibatiy, “Aisim aki afiy kakafin men anun titamih?”
29 Liki likago, eza láa loko lo kimimó: Holosi imanémini nene netá makotunú kepeleko kimiseleakaláa nomive. Ómasiloka loakatunukó kepeleko kimisilinogo une, loko limó.
29 Jesu iyafutih eo, “Men abistanamaim boro sawar iti na’atube hinamataramih, baise yoyoban akisinamo.”
30 Ámina apá ahuliake Galilaia mikasi aviligiki vamó.
30 Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan hihamiy, i hibusuruf Galilee wanawanan hiremor hin. Jesu men kok sabuw etei hitaso’ob i menamaim hinan.
31 Nivake Izesú nene izegipala zuhama láa loko lo keme keme imó: Okulumakutí lumu ve gihila neza nilími gala vetini kigizakú milikiko nipili hilinigave. Nipili hilikiko gamena losive makole minokinake goha otinogo uve. Loko lo kemeake vegená makolite ámina gakoláa gilikatave loko legesó oko vimóza,
31 Anayabin i ana bai’ufnunenayah bi’obaibiyih. Naatu ana bai’obaiyenamaim iuwih eo, “Orot Natun boro hinabonawiy gawan umahimaim hinayai naatu hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 ámina gakó nene gili vevesamake loká otatune liki lamóza, kehelele vizekago loká itamamó.
32 Bai’ufnunenayah iti tur bi’obaiyih naniyan men hibai naatu baibatiyin isan hibir.
33 Kapanao numutoka vi anitiake, numunagú itiake Izesú loká oketake gapoloka nanetakumú ligili hagili ave.
33 Imaibo hina Capernaum hitit, naatu hirun bar wanawanan hima’am Jesu ibatiyih, “Efamaim tanan kwa abisa isan kwagamigam?”
34 Loko loká oketamó nene gapoloka nivake lelikutí éaho livilegeko agulizaki ve noive liki kezáitoka ligili hagili anazo, anotó alemiki kegepa apiziki minamó.
34 Baise fanan men hiya’afutimih, anayabin efamaim hinan i taiyuwih higam yait i orot gagamintoro’ot.
35 Lá niago, mitó minake izegipala zuha 12-a sele lo kemeake láa loko lo kimimó: Ve makó eza nugulizaki ve napa minatove loko gilitimó nenémo lemeko minoko vegená mukilitini gelekelé oketanogo ive.
35 Jesu mare ana bai’ufnunenayah nah 12 eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait wan bai’iyonamih, i taiyuwin boro nan uftoro’ot nabat, sabuw etei’imak isah ni’akir nabow.”
36 Loko Izesú loake, izegipa koma makó nene holúikú alémoko oko hize otemiake aputá vizeneike láa loko lo kimimó:
36 Naatu kek bai na nahimaim iu bat, uman kek tuwabunamaim rauwabon naatu eo,
37 Makó keza izegipa koma imanéminiki nenikumule liki nasahilí itatamó nene, není nasahilí inimiaká niamó geleaká noive. Itó makó keza nasahilí initamó nene nenikó nasahilí initamitave. Améneho nimisili ve aiki nasahilí itatamó geleaká noive, loko limó.
37 “O yait ayu wabu’umaim kek gidigidih inabuwih hai merar inayiy, ayu au merar kuyiy, naatu o yait ayu au merar kuyiy, men ayu akisu au merar kuyiy baise yait ayu iyunu anan auman ana merar kuyiy.”
38 Lá okago, Zoní láa loko lo amike limó: Tisalemaka, ve makolímo geí gugulizató like holosi golesa nene vegenalitini kigikagutí kepeleko nokimisiligo ánigunimó nene, lelí lémegetamimó nenazo, géneka lotunimó neve.
38 John eo, “Bai’obaiyenayan aki orot ta o wabimaim wagabur kakafih nununih ai’itin naatu a’otan, anayabin i men it ata kou’ay orot ta’amih.”
39 Loko lokago Izesú láa loko limó: Lekeza géneka litamilo. Makó eza nugulizató loko alévolé netá netá loló itimó nene litá oko nenikumú alevo letovo aminogo ive.
39 Jesu iya’afut eo, “Orot men kwana’otanimih! Orot yait ayu wabu’umaim ina’inan nati na’atube esisinaf boro men karam nati bowabow ufunamaim ayu isau tur kakafih na’omih,
40 Vegená makó keza lelí gala ve minamitamó nene lelikutí vegená ninigave.
40 anayabin orot babin yait men it isat ibiwosai, nati it nowat.
41 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Makó keza není vegenáne zuha niakumule liki geha nagamí kapu hamokó ihiki likimitamó nene haha aminogo ive. Meinaváa alitamó neve.
41 Anababatun a tur o’owen, orot babin yait ayu wabu’umaim o harew it kutomatom anayabin o i ayu nowau, i turobe ana baiyan boro nab.
42 Nenikumú gili alévolé i mina izegipáne zuha limiki minamoki keikutí ve makolímo netá golesa alitive loko agoka vizeko litimó nene, agae, Ómasímo nana otatimó neve. Ámina vémini luvanaló gehani napa nagá ziki age nagamikú ahelú i ahulatatímini avilegeko genavagi netá golesa loló otanogo ive.
42 Naatu ayu au bai’ufununayah hai baitumatum kikimin, orot yait nan hai not nabi’afiy, gewasin nati orot i boro sikan aumor hita’utan taiyan hititaiy tare.
43 — ausente —
43 O uma nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! Uma rounawat ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit uma rou’abaka itan efan kakafin wairaf wanatowan wan itayen,
44 — ausente —
44 motamot hita’ani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab ta’arahi.
45 — ausente —
45 Naatu a nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! A dubon ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit a rou’abaka inan efan kakafin,
46 — ausente —
46 motamot hina’aani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab na’arahi.
47 Gogómula nenémo lihima aleaká gapogú gelémo nomilikoma nene gigizanitunú gogómula hize likozo. Geza nene gogómula avasavagi nooko lokú gehelú ikatanazo, gogómula hamokó minoko Ómasímini avogisaló ititanimó nene lamaná itive.
47 Naatu mata nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, kukubai kwisaroun! Mata ta’imon God ana aiwobomaim inarur i gewasin, men basit mata rou’abaka hinisrouni efan kakafinamaim inare,
48 Ló apakú holoko minatanimó nene, gugupegú ginini hizitimó nene asú amiti lokú voko minanogo ane.
48 nati’imaim
49 Nosánetakú nene anuva amoko laga itive loko age ahuloaká noune. Nenémini oko vegená mukitoka kigikámini lotuva nene Ómasímini ló nenémo latimó neve.
49 Sabuw etei’imak boro wairafamaim na’arahih narusouwih hinan riyabe hinamatar.
50 Age nene netá lamaná nemóza, agema melelé amitimó nene nana iki goha alími melelé itave. Ma lá aminigave. Lekelisi nene age nenémini iki minalo, itó hulu iki nene minalo, loko limó.
50 Riy i gewasin baise naniyan nabi’en boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye, imih kwa i riy wanawanamaim nama, saise taituwa bairi boro tufuwamaim kwanama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.