Marcos 4
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Izesú goha nonohuló agataloka monó lo nokimigo, aitoka vegená mukí keza sii sii liki alegesá ikago vegená gikí akumule loko nagamikú lapegú iteko minokago, lape nene nagamikú minokago, vegená alegesá amó mukí keza getatoka minamó.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Minikago, Izesú anoza gakó haitopaitolímini lo nokimike makó láa loko lo kimimó:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 Gililo. Zuha netá atilí oaká ve makolímo netá gihila atilí inogo vimó.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Mikuka atilí omo novigo, gihila makó gapoló alemó zekago, gaha namate ake ni asú amó.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Makó nene gehani amupiló mikasi lagasó netó lemekago mikasi hána nomimó nenazo, goloakaláa litá oko golokaha,
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 ho nolake avagugu vizekago, luhusa hána minamike osagava vizimó.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Makó nene lilihámini luhusa nene mikasigú ha netó alemó zike golokago, liliha nenémo goloko iteake zemikago gihila zemimó.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Makó nene mikasi lamanakú lemeko minake goloko iteko gihila zimó. Zava makó nenémo gihila 30 zimó, makó nenémo gihila 60 zimó, makó nenémo gihila 100 zimó.
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Lakagatagi minatamó neneta imane gakó gili hee liki gililo, loko limó.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Vegená lugáa vi asú ikago, aitoka mina vegenaki izegipala zuha 12-a kezagó minake ámina anoza gakokumú loká imikago,
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 láa loko lo kimimó: Ómasímini gasovaló minoakalímini asuguná gakó lekeza gilitave loko lonoimóza, hetó niamoláa keza anoza gakokukó gilitave loko loaká nouve.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 Nenemú Ómasímini agepagutí gakó loaká i ve Isaiá gakó makó láa loko luhuva gizonoimó nene keitoka alévolé oko neve:
12 Saise,
13 Izesú miní ameko láa loko lo kimimó: Imane anoza gakó lumó nenémini mogonáa gelemahe. Lá noikoma, anoza gakó mukí nene nana iki gili vevesatave.
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Netá gihila atilí oaká vémo monó nene atilí oaká noive.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Zuha netá makó atilí noigo gapoló alemó zimó nenémini iki minatamó keza monó gilitamóza, Satá litá oko aniteko monó nene kigikagú milikago minamó nene aleko vokago kigikagú minamimó.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Itó zuha netá gehani hizenei mikasiló limimó nenémini iki minatamó keza monó nigiliki litá iki laga kivisekago giliaká niamóza,
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 kigikagú luhusa ale gikitamigo gamena alínipa aliniko monó gakó alinakumú gopogu galatakalatá milikitata gamenaló nene litá oko akatimó neve.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Itó lilihagú limimó nenéminiki minatamó keza monó giliaká niamóza,
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 imane mikasiuka gena kepeleaká noi netá itó monimú lagava giliaká nia netalímo itó netá haitopaitokumú kumu heleaká noi netá nenémo kigikagú minoake, monó zemikago keitoka gihila utó osá amive.
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Itó mikasi lamanakú limimó nenéminiki minatamó nenete monó giliki alinago, keitoka gihila zeaká noive. Makolititoka napa otigí zeaká noive, makolititoka mukí zeaká noive, makolititoka vauva aleko zeaká noive.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Loko loake anoza gakó makó miní ameko láa loko lo kimimó: Ve makolímo liví lege molokoko holoma sepekú ahe somotunú gahumá oakaláa nomive. Eza liví moloaká holomaló molokago, hize hanatanogo ive.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Ámináminoko Ómasímini asuguná ne netá mino-loko vo tolova amitive. Minoko utó o asú inogo ive. Halá genei netá ámina oko hanato asú inogo ive.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Lakagatagi minatamó neneta gakó imane gili hee liki gililo.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Loko loake láa loko limó: Lekeza gakó imane nigiliki gili guni iki gililo. Lekeza gakó gilita polosava nene Ómasímo áminagó oko nene monó lehizeleketanogo ive. Itó nenegó nomive. Aleko iteko likiminogo ive.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Makó keza monó nene vatí iki gizapa iki ali minatamó nene Ómasímo goha miní ameko kiminogo ive. Itó makó keza monó nene lamaná iki gizapa amitamó nene monó alenoupe gilitamóza, goha ipá oko alekiko nene hanuva minatamó neve.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Izesú gakó makó láa loko limó: Ómasímini monolímo likigikagú gihila ale utó itimómámini mogonáa lá oko neve: Ve makolímo mikú zuha netá mikasigú atilí oake, noike,
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 gó lana gó lana nominago nenémini mogonáa ánigo hee lamigo, zuha netáma goloko iteko napa noigo,
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 mikasímo ezáa lulu vizeake goloaká noive. Apí oko hosi oake goloko itike agila oake, gihila zeaká noive.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Gihila zeake zuha lokago, aleko natuni gamena alitokave loake, hukatave loko kimiselekago minumuni aliaká niave.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Gakó miní ameko láa loko limó: Ómasímini avogisaló vi hilata vegená hizi hutilí itakumú nene nanetalímini amupiló ale moloko litove. Nenemú litove loko nene nana gakotó anoza ale moloko litove.
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Masteti loko nei zuha netá nenéminoko neve. Ámina netá nene mikasigú atilí inigi niago, mikasiuka gihila lugáagutí ezáa koma koma nemóza,
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 atilí ikago, goloko iteko iteko napa oake, zamú mukí kivilegeko izana napagi itekago, nama nenete samapalagú numuni giaká niave.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Izesú anoza gakó haitopaitó mukí hamolíminoko monó lo kemeko minamó nene gilita polosava lo kimimó.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Gakó lo kiminogo noike anoza gakokutikó lo kemeake, lo utó oko lo kememike ezagi izegipala zuhagi kezáikó minake nene, gakó mogonáa mukí lo utó oko lo kimimó.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Ámina gamenalokó únaká gamena gánavaló nene Izesú eza izegipala zuhama vola helegaloka mota vitune,
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 loko loake alegesá iki mina vegená ahulokimiake sipigú iteko noigo, keza alímiki nivago, vegená makolite nagamikú lape makokú kémegetiki vamó.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Nivago una napa alekago, nagamí nene valahuká zitímo lapegú lemeko vaí inogo noigo Izesú nene lape asevaló akonoike, gotolaló za moloko akonoigo,
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 izegipala zuhate alími otiake láa liki li amemó: Monó gizapa velemaka, nagamikú simá nanogo nounize, geza nanamú lelikumú gele lememanike hanuva noane.
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Liki likago, Izesú oteake unama gahá amekake nagamí nonohuló nene valahuká zemoko legesó oko minozo loko lokago, una nene ha okago nagamí nene kii nolike zou limó.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Lá okago, izegipala zuha láa loko lo kimimó: Nanamú lekelegesá ligive. Nenikumú velesá gili alévolé amahe.
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 Loko lokago, kehelele goha vizigo kezáini ligili hagili ake láa liki lamó: Agae, imane ve nene haitolímini neve. Unagi nonohuloki nenetosa gakola gili alikasive, liki lamó.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.