Marcos 1
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Izesu Kilistó Ómasímini gipalamú gakó lamaná nene lá oko apí imó neve.
1 Iti i Tur Gewasin ana busurufin i Jesu Keriso God Natun isan.
2 Nenémini gakoláa Ómasímo gipala lo ami gakó nene Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Isaiá láa loko luhuva gizamóma neve:
2 Ana tur i dinab orot Isaiah kikirum imaim busuruf eo.
3 Mikasi gomopalaló ámina vémo gakó napagutí láa loko nolive:
3 Orot ta fanan arar yanamaim eafa’af,
4 Ámina gakó Zonitoka okago eza mikasi gomopalaló vo anitimó nene vegená makó eza noitoka ali nupa ikago likigika ali viligiiki nenémini mogona utó itive liki monó nagamí hilitamó nene Ómasímo lihimatini ahuloleketative loko lo utó oko lo kemeko minamó.
4 John arar yanane tit na dogor baikitabir bapataito bain, saise God bowabow kakafih notawiyen isan binan.
5 Lá okago, Zelusale numutokatí itó Zutaia apá makotokatí nene mukí vegená Zoní noitoka vake lihimáini li utó ikago, Zota nagamikú monó nagamí holoketamó.
5 Judea bar merar tutufin etei naatu Jerusalem sabuw tutufin etei hitit hin biyan hitit. Hai kakafih hi’e’en naatu Jordan harewamaim bapataito itih.
6 Zoní nene Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Ilaizakitana oko kamele iza zopovatunú lilí a gó luhoake, itó iza galupavatunú lilí a holotani nene gohalaló zeake, ganuki himoni nogozagigó noko minamó.
6 John ana faifuw i camel bunibunin sakir iyoun, naatu ana kikir i bobaituw ta kanabin e’afuw naiwan kik, ana bay i sisik naatu kutor tafu.
7 Noko minake, láa loko lo utó oko lo kemeko minamó: Nemegesaloka noa ve aí zámuza nenémo není zámuza nivilegekave. Nénisi ánéámina aí lelegitó minamunazo, hoza lagasó aletoko aí gasa gó ate akisitomó nene etaminogo ive.
7 Ana tur i iti binan, “Orot ta ayu ufu’umaim enan ana fair i ra’at ayu natabiru, an ana sumasum ayu men karam boro ana kwafure anarufam. John Baptist ebibinan|alt="John the baptist" src="CN01653b.tif" size="col" loc="Mrk 1.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.7-8"
8 Nénisi nagamikó nohololeketumóza, áisi nene Ómasímini Sikalahú hololeketanogo ive, loko lo kimimó.
8 Ayu i harewamaim bapataito abit, baise i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nit.”
9 Gamena nene zupa Galilaia mikasigú nene apá makó minamó, agulizá Nasalete. Izesú nenelotí Zoní noitoka anitekago Zota nagamikú monó nagamí holotamó.
9 Nati ana veya’amaim tafaram gagamin Galilee wanawanan bar merar Nazarethane Jesu na Jordan harewamaim John bapataito itin.
10 Holomikago, nagamikutí iteake ánigamó nene, okulumá koló okago, Ómasímini Sikalahú nene nama luhusigitana oko Izesuni amupiló nolimigo ánigamó.
10 Jesu harewane yey ana maramaim, mar botawiy, Anun Kakafiyin mamu imak na’atube re na tafan yey itin.
11 Lá okago okulumakutí Ómasímo gakó makó láa loko limó: Geza nene nigika amenou gipáne noane. Geí ánigo lamaná okuve.
11 Naatu maramaim orot fanan tit eo, “O i ayu Natu, ayu Natu au yabow, o isa ayu abiyasisir.”
12 Loko lokago Sikalahulímo Izesuni amiselekago mikasi gomopalaló vimó.
12 Mar ta’imonamo Anun Kakafiyin iunawiy arar yan tit.
13 Neneloka voko noigo, gamena 40-a oko novigo Satá nene gimivagú moloko minamó. Itó Izesú eza nene hela gaha namatini holúikú noigo ageló keza nasahilí itiki minamó.
13 Veya 40 na’atube imaim ma, Satan routobon itin. Sigarafor yumatah ta ta wanawanahimaim, naatu tounamatar nati’imaim i hina hitatafafar.
14 Lá okago, Zonini nene nagá numukú ahulimikago noigo, Izesú nene Galilaia mikasigú vo aniteake Ómasímini gakó lamaná lo utó oko láa loko lo kimimó:
14 John dibur hiyayari’iy ufunamaim Jesu na Galilee tit, naatu God ana tur gewasin binan eo,
15 Gamena mota alitokaze, Ómasímo gizapa oleketati gamena nene omo alitokave. Nenemú likigika ali viligiiki gakó lamaná gili alévolé ilo, loko limó.
15 “Veya anababatun i na tit, God ana aiwob i na iyubin, bowabow kakafin kwasisinaf i kwanihamiyen kwanamatabir tur gewasin kwanitumitum!”
16 Nominake Galilaia nonohuló agataloka mohona noigo Saimoko agunala Etuluko keza lagaha miliaká asi ve minasinazo, nonohulokú nene lagaha gotaha ahuliki minasimó. Lá niasigo ánigoake Izesú láa loko lo kimimó:
16 Naatu Jesu harew Galilee kukuf dones yan remor inan, siy bowayah orot rou’ab itih, Simon Peter tain Andrew hairi buwatamaim siy hibowabow.
17 Némegetiki alizo. Lagaha hoza aliki minasimóma, vegenatoka hoza nalisiko vegená není zuha lilí itave loko lekelémo nomuluve.
17 Jesu iuwih eo, “Kwai’ufnunu bairi tan ayu boro ani’obaiyi sabuw kwanabow.”
18 Loko lokago, litá iki lagaha gotahama ahulikasike ámegetiki vasimó.
18 Mar ta’imonamo hai buwat hihamiyen naatu hi’ufunun bairi hin.
19 Lá ikasigo Izesú koma makó novike Zepetaioni gipala lositá Zemusiko agunala Zoniko keza nagamikú lapegú minasike lagaha gotaha ali lamaná niasigo, ánigoake,
19 In kikiminamo orot rou’ab itih, James tain John hairi, orot Zebedee natunatun, hai wa wanawanan hima hai buwat hiyayabuna.
20 sele lo kemekago, gilikasike, améipini Zepetaiogegi gelekelé izegipalagi lapegú niago ahulikimikasike Izesuni ámegetiki vasimó.
20 Jesu e’afa’af ana veya hairi matah kabiy himisir tamah Zebedee ana bowabow sabuw bairi wa afe’en hihamiyih hima, i Jesu hi’ufunun bairi hin.
21 Lá okago, keza Kapanao numutoka viki anitiake holisi gamena alitokago, Izesú nene monó numukú iteko monó lo kimimó.
21 Jesu ana bai’ufununayah bairi hina tafaram Capernaum hitit, naatu Baiyarir ana veya na Kou’ay Bar run naatu busuruf i’obaiyih eo.
22 Lo kemekago, gilikago, itimó. Monó mogona apí ikimiaká a vete gakó lainim oketamó nenéminoko apí oketamimó. Ezáa monó gakola gale geheko lo kemekago, giliake sigaga sagaga litamó.
22 Sabuw hinonowar hifofofor men kafaita. Anayabin bai’obaiyen bitih ana itinin i roubabaruwen ana fairamaim bi’obaiyih, men Ofafar bai’obaiyenayah na’atube’emih.
23 Lá okago, gamena nene zupa monó numukú ve makó minamó nene agika ale gopa i holosi agikagú minamó.
23 Men yok afiy kakafin orot iwanasum ma’am na Kou’ay Bar run ikirir eo,
24 Eza gamoga geko Nasalete ve Izesuvo, geza nana netá golesa aleletanogo noane. Géisi lelémo golesa itove loko noape. Geí ánigo hee hee noluve. Géisi Ómasilokatí etó oko noani vema noane.
24 “Jesu Nazareth mowan, aki biyai’imaim o abisa sinafumih kukokok? O kukokok aki inagurusi’imih? Ayu aso’ob o i yait, O i God ana Orot Kakafiyin!”
25 Loko lokago, Izesú nene gahá amike gegepa apizeoko agikagutí iteko legesó oko vozo.
25 Jesu afiy kakafin kwarar iu, “Awa efot orot biyanamaim kutit!”
26 Loko lomikago, agika ale gopa i holosi nenémo ale helonalo lomikago, gopaga nolike agikagutí iteko ahulomiake vimó.
26 Afiy kakafin orot iyuwiyuw naatu fanan auman bihir tit.
27 Lá okago ve vená mukí keza ininá ake kezáitoka loká loká ake lamó: Íi, imane nana suni neve. Monó nene haitolímini amuzavagi neve. Áisi gakola gale geheko holosima lokimikago gili amiaká niave.
27 Sabuw etei hifofofor men kafaita naatu taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti anayabin i abisa? Bai’obaiyen boubun roubabaruwen ana fair auman, anayabin afiy kakafih eo biyunih i fanan tebaib!”
28 Liki likago, aikumú gakoláa likago litá oko Galilaia mikasiuka puu loko vimó.
28 Naatu Jesu ana tur saisewat tasasar tit tafaram Galilee ana uman men sanet hima’am eretei tur hinowar.
29 Lá okago, monó numukutí limiake, Saimon itó Etulú keí numukú Zemusigegi Zonigegi itemó.
29 Kou’ay Bar hibihamiy ufunamaim James, John hairi mutufor hin Simon Andrew hairi hai bar hitit.
30 Saimoni venalámini izolahini agupegú ló la netá avisekago akonoigo, Izesuni litá iki li amemó.
30 Simon rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in Jesu na titit ana veya ana tur hi’owen,
31 Li amikago, vo aniteake agizató aleko alémo otekago, agupegú ló la netá nenémo litá oko asú omikago, oteake Izesugini nasahilí oketamó.
31 Naatu na biyan tit uman bai ibais misir, nati’imaim sawow ihamiy busuruf bow.
32 Lá noigo, únaká ho lemekago, mukí kivisi vegenaki kigikagú holosi golesa mina vegenaki Izesutoka kilímiki ikago,
32 Nati rabirab veya re’er auman sabuw sawusawuwih naatu afa demon hitarsumih hima’am hibuwih hina Jesu isan.
33 apá amelage mukí iki gatetó alegesá amó.
33 Sabuw nati bar merar hima’am etei hiru’ay nati bar nanamaim,
34 Lá ikago, haitopaitó netá kivisi vegená mukí kelémo zokoake holosi golesa mukí nene kigikagutí kepeleko kimisilimó. Lá itó nene ánigi hee hee likanazo, aí mogona lili ali amitave loko lo hukoketamó.
34 Jesu sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyawasih naatu demon moumurih nunih hitit, men ibasit boro demon tihamiyih tur hitao, anayabin i hiso’ob i yait.
35 Gó lomolomo gokululuva notovo igo, línumuvamú Izesú eza numukutí lemeake apá makotoka mikasi gomopalaló voko minake Ómasiloka limó.
35 Mar tomih ana gugumin iu’ufiy auman Jesu misir bar ihamiy tit remor in bar merar gagamin natabir na efan noutanubinamaim tit imaim ma yoyoban.
36 Lá noigo Saimon nene agivelagegi keza agizaka hiziki,
36 Baise Simon ana ofonah bairi hitit hinuwih hin.
37 alími utó iake láa liki li amemó: Vegená mukí geikumú vitagá niaze, geza imaneló nana noane.
37 Naatu hititita’urih ana veya hi’u, “Sabuw o tenunuwihi.”
38 Liki likago, eza láa loko lo kimimó: Apá mukí vaí oko alitoka neve. Neneló monó lo utó itove loko makó vitune. Neza nene ámina hoza alitove loko omo nouve.
38 Baise Jesu iyafutih eo, “It tanan bar merar afa iti bar merar gagamin sisibinamaim auman isah anabinan, anayabin nati isan ayu ana.”
39 Loko loake vike Galilaia mikasiuka mohona o asú noike, keí monó numuni minakú minakú monó lo utó oko minake, holosi nene kigikagutí kepeleko kimiseleko alahula ahula imó.
39 Imih Galilee wanawanan etei remor hai Kou’ay Baremaim binan naatu demon kakafih nunih hitit.
40 Lá okago, halamé netá gizali ve makolímo aitoka oake negénegeka loko alapusa hizike lo amike limó: Geza nene nelémo gililitove loko nene hanuva nelémo gililitanimó nenazo, nelémo gililitane loko noluve.
40 Orot biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim tit sun yowen baibaisin isan ifefeyan eo, “Inakokok na’at basit iniwa’an anigewasin.”
41 Loko lokago, Izesuni agika hizekago agizani lutoko agupeloka ale nogilike lo amike limó: Gililitane loko gelekuze. Gilelezo.
41 Jesu dogoron wanawanan yababan awan karatan uman ru’atayan naatu biyan butubun eo, “Ayu akokok. Kwigewasin!”
42 Loko lokago, litá oko halamé netáma asú omikago agupe lamaná okago,
42 Mar ta’imonamo orot biyan kokom hihururuwih hire naatu igewasin.
43 Izesú litá oko namisilike lo hukotake limó:
43 Baise Jesu ana baimatnuwen tur fokarinaka orot iu naatu biyafar eo,
44 Gelenape. Geza imane gakó avetó oko vegená lo kememo. Gilelekane liki gili hee litave loko geza nene voko guguni gizoaká ve gugupe alapizekako mota gilelekane loko ánigative. Itó gilelenikumú nene Mosé loleketa netá Ómasi guguni gizo amitive loko amekako eza vegená mukí lo kemekiko nenémini mogona gili vevesatave.
44 “Inanowar men yait ta ana tur ina’owen, baise mutufor inan firis biyan inatit o biya nanutitiy, naatu Moses eo na’atube sibor inayai, saise orot babin matahimaim hinaso’ob o igewasin.”
45 Loko lokago, ámina ve nenémo voko avetó avetó oko lole ale imó. Nenemú Izesú nene vegená sii sii liki alegesá ikatave loko taoni makotoka hanuva vamike apá agataloka minokago, vegená keza numutó namatotí gopa aitoka ikigó minamó.
45 Baise orot tit in busuruf tur bosemor tafaram etei bai. I ana turamaim Jesu men karam boro bebeyan tan bar merar tarun, imih i efan noutanubinamaim ma, baise sabuw efan ta ta i boro’ika hina biyan hititit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.