Marcos 10
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Izesú ámina apá ahuloake, limike Zutaia mikasi avilegeake Zota nagamí vola helegaloka vokago, vegená mukí goha aí amatoka alegesá ikago, goí oko aleaká imó nenéminoko monó lo keme keme oko minamó.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Lá noigo, Palisaio monó vegenalite anitiake loká itake gimivagú milake lamó: Mosé lo hukoko li gakokú nene ve makolímo venala amisele ahulatove loko hanuva amisele ahulatimó neve liki gizinamóma nene etatihe etamitive.
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Láa liki loká imikago eza ale viligoko loká oketake limó: Mosé nene nanave loko loleketamó neve.
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Loko lokago, keza lamó: Vená kimisilinigima nene luhuva netá giziki kimiiki kimisilitave loko Mosé gele kemeaká imóma nenae.
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Lekelisi negi nagi hiziki likigika gopa ovimó nenemú imane lo hutoleketa luhuva gizamóza,
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 netá matá apí oko kelémo utó i gamenaló emane nene Ómasímo vegi venaki kelémo utó imó.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Nenemú Ómasímo láa loko limó:
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 kugupe nemó kigika nemó hamokó loló okiko apiziki minatáive.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Nenemú Ómasímo kelémo apizimó nenazo, vegenalita kelémo hotopotó oakaláa nomive.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Loko lokago, numukú itiki niake, izegipala zuhamate ámina gakokumú goha loká imikago,
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Izesú láa loko lo kimimó: Ve makó eza venala amisele ahulokoko haitó vená alitimó nene, ve vená huko ezega emega imómámini lihima alinogo ive.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Itó ámináminoko vená makolímo vana amisele ahulokoko ve makotó vitimó nene, ve vená huko ezega emega imómámini lihima alinogo ive, loko limó.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Ve vená mukí keza agizanitunú kugupeló aleko nónohá zeketative liki izegipa koma kama Izesutoka kilímiki vikago, izegipala zuhate gahá kememó.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Gahá kimikago, Izesú ánigoake mulunagú golesa okago láa loko lo kimimó: Lekeza izegipa koma nene ahulikimikalo. Nenitoka ataze. Keza izegipa koma nenémináa nene Ómasímini avogisaló viakalímini mututoni nianazo, li hoipa ikitamilo.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Neza gakó lamaná lo likimitoze. Ve makó keza izegipa namuni monokú itiaká niamómáminiki vávani iki monokú itemitamó nene, Ómasímini avogisaló nene keké vaminigave.
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Loko lo kemeake, izegipa komama kuputá vizike agizanitunú nónohá zeketamó.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Izesú eza ámina apatotí vitove loko noigo, ve makolímo ololu loko vike alapusa hizike loká otake tisá lamanámaka, nana okinake alévolé nemetameni alitomó neve.
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Geza nenikumú ve lamanale loko lanimó nene mogonánemú gele hee lo minoko nolape itó hanuva nolane. Lamaná améneho Ómasi hamokó noize, makó nomive.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Itó geza gapo lota gakó geleaká noane. Láa lokove: Geza vegená kepele helemo. Ve aleve suni ale gopa oko huko ezega emega amo. Gumina alemo. Soza hakupá gakó lamo. Vegenalitini netá hanuvamú alemo. Izokahiko amekahiko nene kugulizá ale otezo.
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Loko lokago, eza láa loko lo amimó: Tisatemaka, neza nene umaki velotí nene ámina hoza aleaká noumole.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Loko lokago, Izesú nene gonú napilike agika aitoka moloake gakó láa loko lo amimó: Netá hamokó nemó nene ale hee litanize. Geza voko henokanoka mukí molokoko meinaváa monima aleoko gohogó vegená gona moloko kemeoko oko némegetozo. Lá okako okulumakú helisa henoni geitoka utó ogetanogo ive.
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Loko lokago, ámina gakó geleake aí henoni vaí o minamó nenazo, gona moloko kimitohe loko agata gilitímo agoka agepa muhelé okago, mulunagú gena avisekago vimó.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Lá oko novigo, Izesú viligoko izegipala zuhama ánigoake láa loko lo kimimó: Henoníini vegená nene Ómasímini lapanató silipa iki itesá neve.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Loko lokago, izegipala zuhamate ámina gakokumú ininá amóza, Izesú goha láa loko lo kimimó: Izegipánemata, Ómasímini amakú vo holoaká nene genavagi neve.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Kamele izámo nakasi vovónagú voakaláa nene vávani oko nomimóza, henonavagi ve nene Ómasímini lapanató voakaláa nene áminámini oko genavagi golesa neve.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Loko lokago, ininá goha iake li amiki lamó: Láa lokoma éaho agutó vizekiko minoloko voko minative.
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Liki likago, Izesú gonú nokipilike láa loko lo kimimó: Vegenalite nenémini itamoláa nomimóza, Ómasímo netá makó loló itove loko agata giliti netá nene vávani okogó loló oaká noive.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Láa loko lokago, Pitá láa loko lo amimó: Gelenape. Leza mukí netá matate ahulokunike geí gémegetokuninazo, alika nene meinava alitunimó nehe.
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Loko lokago, Izesú limó: Neza lamaná lo likimitoze. Ve makó keza numúinihe gouna zuhahe izóikini améikini izegipáinihe míinihe nenikumule liki itó není gakó lamanakumule liki ahulatamó nene,
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 itína imane gamenaló nene numuni gouna zuha izóikini izegipáini míini 100 nenéminiki alitamóza, vegená makolite hanuvamú gopoguni milikitanigave. Lá ikiko alika utó iti gamena keza alévolé oko minoaká kemetamenigi minanigave.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Lá onoimóza, itína goí ina vegenakutí mukilite alika milanigave, itó alika milina vegenakutí mukilite goí inigave, loko limó.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Gapoló vake Zelusalega itinigi niake Izesú ale goí oko novigo, izegipala zuhamate ininá niago, ámegetiki va vegená alika kezáitoka utó iti netakumú kehelele vizigo minamó. Lá niago, Izesú eza izegipala zuha 12 nene kelémo otopá zeake, aitoka alika utó iti netakumú láa loko lo kimimó:
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 Gililo. Leza Zelusale numutoka notune. Neneló okulumakutí lumu ve gihila není nene guguni giziaká ve napagi monó mogona apí-ikimiaká vegi keí kigizakú milikiko goní initiki nipili hilita gakó li hukiki hetoka vetini kigizakú milanigave.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Lá ikiko, gopoguka linitiki gituhú initiki segi nogosanitunú nipiliiki nipili hilinigave. Lá ikiko, gamena losive makole minokinake goha otinogo uve, loko limó.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Zepetaioni gipala lositá Zemusiko Zoniko nene Izesutoka asike láa liki lasimó: Tisalemaka, lélisi nene nemú manamú logimikusigo nene, ámina netá aleletatane loko nolusive.
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Liki likasigo, eza nana netá aleleketatokumú nilasive.
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Loko lokago, láa liki li amesimó: Geí lapanakaló leza geí gigilika luga luga minalizo loko gele limitane loko nolusive.
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Liki likasigo, Izesú láa loko lo kimimó: Loká ninitasi netalímini mogona gili gopa ikasike likasive. Nénisi nene ekesá netá natomó nene lekelisi áminagutí hanuva natáimó nehe. Itó miluma netá gihitomó nene lekelisiva gihitáimó nehe.
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Loko lokago, láa liki li amesimó: Hanuva natíimó nenae. Liki likasigo, Izesú láa loko lo kimimó: Ekesá netá natomó nene lamaná lekezagi nanigasive. Itó miluma netá gihitomó nene lekezagi gihitáimóza,
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 není nigilika luga luga minoakaláa nene, není netá nego likimitohe. Ale vavá oketa vegenalitini holomamú nilasive.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Loko lokago, izegipala zuha lugáa 10-a ámina gakó giliake, Zemusiko Zoniko keikumú mukahá kipilikago,
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Izesú nene izegipala zuha mukí sele lo kemeake láa loko lo kimimó: Ve makokumú nene mikasiuka vegenalitini kugulizaki ve niave liki liaká niamó nenete gelekelé izegipáini nene alévolekutí gizapa ikimiaká niave. Itó guivahani keza nene ámina iki ámemenáa kiviligiki miniaká niamó nene lekeza giliaká niave.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Lá onoimóza, lekelitoka lá oko minamino. Lekelikutí ve makolímo nugulizaki ve minatove loko nolokoma nene hanuva lemetigí oko gelekelé oleketoko minatize.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Makó eza mukí vegená kivilegeko minatove loko nolokoma lemeko vegená mukilitini megusa izegipa loló oko gelekelé oketatize.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Okulumakutí lumu ve gihila neza gelekelé initatave loko lememuve. Vegená mukitoka gelekelé oketoko golesa netáini nene meina hizeko gologí oketatove oko nene minoko aleko u nugupe ahulatove loko lumumole, loko limó.
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Izesugegi Zeliko apatoka viki anitemó. Ámina apá ahulanigi niake, ezagi izegipala zuhagi vaí iki alegesá iki mina vegená makó nivago, Timeoni gipala Patimiasí eza agómula lika ve monimú voká vokató ve nene gapo agataloka minamó.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Minake, Nasalete ve Izesúma noave liki likago geleake, gamoga geko sele loko limó: Izesuvo geza nene agulizaki Tevitini agávolaga, gologí oletatane loko lo mololeta velemaka, nenikumú miluma gelenetamane.
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Loko lokago, vegená mukilite legesó oko minative liki agómula lika vema gahá ameke li amemóza, áisi gele ahuloake gamoga geko sele limó: Geza Tevitini agávolagamaka, nenikumú gigika hizino.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Loko negénegeka ligo ligo, Izesú geleake voko gapoló noike ámina ve nene sele likiko ino. Loko lokago, agómula lika vema láa liki sele li amemó: Gogoliza vizeko otekoko ano. Geí sele nolize.
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Liki likago, hepé gola gololohá o ahuloake, moí oko oteake Izesutoka vimó.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Vo anitekago, Izesú nana netá alegetatokumú nolane loko loká omikago, agómula lika vemámo tisánemaka, nogómula ale goloutonetatane loko noluve.
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Geza nene vozo. Nenikumú gele alévolé anitímo gelémo zokokaze. Loko noli agepagi, agómula goloutokago ánigoake gapoloka Izesuni ámegetoko vimó.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.