Filipenses 1
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Neza Paulona itó Timotiki makó nousike Izesu Kilistoni gelekeleláa leza Pilipi numutoka vegená Izesu Kilistokumú gili alévolé iake Ómasímini vegenala zuha lilí ina vegená itó pastoligi itó monolímini gelekelé vegi lekelí pepa imane luhuva gizo nolukumuve.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Ómasi ameteho itó Guivahani Izesu Kilistó aitokatí nasahilí itó hulu lekelitoka minoloko voko minino.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Neza lekelikumú gele-loko novuke Ómasine agepoka loaká nouve.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 — ausente —
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 — ausente —
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Itó hozaváa lamaná likigikagú apí i ve Ómasímo aleloko voko ale nolutigiko Izesu Kilistó anititi gamenaváa alitanogo ive loko gele seketigí oko nene gelenouve.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Neza imaneloka nagá numukú nougo itó gakó lamanakumule loko gakó hoza aleko hize lé oko nalugo lekezagi nezagi Ómasímini nasahilí izá moloko ale minoaká nounikumú lekeza nigikagú minamóma nenazo, neza lekelí mukikumú nagata gele lekemeaká noumó nene lamaná onoive.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Izesu Kilistó eza agika lemeaká noimómámini agikagú minuke neza lekelikumú milumavatini geleaká noumó nene Ómasímo giligo lamaná noluve.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Itó likigika kimitatímo itó netá mogonamú geleakatinímo itó giliki ali guni iakatinímo napa oloko vitive loko numuna loaká nouve.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 Itó lá okiko netá gohaláa ánigiki miliki ikiko Izesu Kilistó anititi gamenaló likigika gizopa lo miniko lihima nomitimó miniki
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Izesu Kilistoni ali gikitiki aliniko áisi nene hize lé oleketiko, hehe liki minatamó nenémini gihiláa itó minumunáa ali utó milikiko Ómasímini luhuva lapanala utó o lamaná oko minative loko Ómasiloka loaká nouve.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Nigivénegita, gili gopa ikatave loko lo likimitoze. Neza netá golesa utó o nimimó nenémo Izesuni gakó lamanalímini gapo hize lí itigopa, vo guni oko vo alitive loko utó imóma neve.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Neza Kilistokumule loko nagá numukú nou gakolímo imaneloka agulizaki ve napámini pilisi ve itó vegená lugáa keí kagataló holo asú onoive.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Itó nagá numukú noumómave liki imanelokatí ligive lagave lugáa keza Guivahanimú giliake vávani ake Ómasímini gakó kelegesá legemigo li utó iaká niave.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 — ausente —
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 — ausente —
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 — ausente —
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Itó némini manáminoko monó nene soza kigikagutí itimoki itó kigika lamanakutí ali miliki litamó nenemú lova sava amitune. Hanuva Kilistoni gakolámo hutilí oaká noikumú mulúnegú lamaná noguluve.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Itó lekeza nenikumú numuna liaká hoza alikiko itó Izesu Kilistoni Sikalahulímo nelémo vatí iko nagá numukutí gologí initatave. Mulúnegú láa loko gelekuke lamaná gelekogó minanogo uve.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Itó minoakakumupe itó heleakakumupe nigika vávani ominiko nugupe nigikagi Kilistoni lehizemikugo nenémo guhekaheláa loló itive loko oloko voko minumóma neve. Itó lá oloko voko minatove loko novoza heleaká netá nene ma ale utó molaminake gele lamaná okoko nigikatunú nagata losi gelemoko ageva oko minanogo uve.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Kilistó nenémo minoko aleko netáne loló okave. Itó heleaká nenémo iteko mina netá ale utó molonetanogo ive.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Itó mikasiuka miní ameko minatomó nenémo není hozámini gihiláa goha ale utó molanogo ive. Nenemú nana netakumú vávani itohe lokuke nagatagú losi pasi onoive.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Neza makokumupe makokumupe niviseaká noive. Mikasi ahulokinake Kilistoni ale utó molokinake áisigi minoakakumú laga nivisekago nenémo nene netá iteko neve.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Itó lekeza siheleni minikatave loko lekelikumule loko mikasiuka goha miní ameko minokugo lamaná itize.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Itó nenemú nene gele seketigí oko gelenoumó nenazo, neza heleminake lekezagi mininake lekelémo vatí ugo lekelí gele alévolé oakatini itó mulutikú agila guluma noimó nenémo napa oloko vitize.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Itó lekelitoka goha voko minugo nenikumule liki Izesu Kilistoni geké limiaká niatita gohagi miní amiki geké litatave loko gelenouve.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Lá onoimóza, likigika mili hamó iiki múnahiki miniki gakola lamanalámini hozaváa alévolé iki naliko gihiláa ali utó nimiliko lekelitoka vinake ánigatove, itó hotó mininake gakotinía gilitove loko lekeza iki miliki itamó nenémo Kilistoni gakó lamaná nenémini avevezahaló minino.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Gala velinimú lekelegesá ma legemiko alévolé iki miniki zámuzatini golosasa gemino. Ómasímo ámina anosa kelepizekiko keza simá noakalímini mogona ali utó inigave. Itó Ómasímo lukugutó vizitimó nenémini mogona ali utó inigave.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Lekeza Kilistokumú gili alévolé itave lokogó nomive. Aikumule liki miluma maluma netalímini amupiló minatave loko monéna gele lekemeneimóma neve.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Itó neza monokumule loko lovagú alévolé hoza gozapá nalugo ániginamóma neve. Itó itínasa nene nalugo gakóne giliaká niave. Itó monokumule liki ámina lovagú alévolé hoza lekezagi áminámini iki aliaká niave.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.