Atos 7
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Lá okago, guguni giziaká a vetini ve napa nenémo loká otake gakó nilamó imane mota lamaná nilahe.
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Loko lokago, Setepanó láa loko limó: Avónegita aménegita, gakó litoze, gililo. Avoteho Avalahá eza Halana mikasiuka velesá vonamike Mesopotamia mikasiuka noigo, Ómasi eza lapanalagi vemámo utó o amike
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 láa loko lo amimó: Numuka apaka itó vegenaka zuha ahulokimioko nénisi mikasi makó gelepizitoze, neneló voko minatane.
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Loko lokago, nene gakó geleake, Kalatia mikasi ahuloake, Halana mikasiuka voko minamó. Neneloka noigo, amelaho helekago, gale zemiake Ómasímo litó nene ámina mikasigutí goha gá logoko léisi nouhatoka amóma neve.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Gá logoko okago, mikasi ma alemimóma neve. Ómasímo mikasi koma makó keké amemimóma neve. Izegipa geto molamike noigo, minoloko notike ezáagi agapilamoki miniliki itiki ámina mikasi alitave loko lo molamó.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Ómasímo láa loko lomiake, gakó makó láa loko limóma neve: Gagapilamoka keza mikasi makotoka gutá miniki gelekelé ikitiki miluma hoza aliki goselekaselé iki niko, kilisimasi 400 oko vinogo ive.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Loko loake, Ómasímo gakó makó miní amike láa loko limó: Lá oko noviko, miluma hoza kiminita vegená nene goní hoza kiminogo uve. Lá okugo, gagapilamoka kimisili milikiko, imane mikasiloka iki nugulizá ali otiki gupá zinimiki minanigave, loko lo amimó.
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Láa loko lo ameake, Avalahani izegipa agapilamolatini kugupeloka Ómasímini anosa minative loko lo hukotamó. Loko lomikago, Avalahá eza gipala Isakani getoake, gamena 8-a oko vokago, ámina anosa nene agupeló molotamó. Molomikago, Isaká minoloko noitike Zakoponi getamó. Lá okago alika Zakopó nene izegipala 12-a getamó nene lelí avotege zuha minamó.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Lá okago, avotege keza kugunáini Zosehekumú amekugú niake, aí nene Isimaeli vegenatoka salimi iki agupelotí meina alemó. Alikago, Izipi mikasiuka alímiki vikago, neneloka voko noigo, Ómasímo Zosehé noitoka minake,
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 miluma geleko mina netá ale ahulomiake nasahilí omikago, netá mukikumú gele vevesoko minokago, Izipi mikasigú agulizaki ve Palaó ánigo lamaná oake, Izipi mikasiló itó aí numuni apá izegipa agunamotamola mukitoka gizapa ve napa minative loko alémo molamó.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Lá okago, noigo, Izipi mikasigú itó Kenan mikasigú mukí nene gaúna napa giliki minikago, avotege ámina iki nosánetakumú vitagá amó.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Minake Zakopó nene Izipi mikasiuka nosánetá neve liki lamó nene geleake, izegipala kimiselekago vamó.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Viake atiginá ikago, goha kimiselekago, goha vikago nene, Zosehé nezama noumó lae loko uvolagini nene agoka kelepizekago Palaoki ámina gakó gilimó.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Lá okago, Zosehé eza amelaho Zakoponi itó izegipa agunamotamolagi alo loko Izipi mikasiuka alesa molokago, ve vená 75 nene vamó.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Zakopó voko Izipi mikasiuka minake hilimó. Helekago, izegipa agapilamola avotege keza ámina iki miniake hili asú ikago,
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 gonosiváini nene Sekeme apatoka aliki ake Hamoleni agapilamó zuhagutí gonosi apá Avalahá goí oko meina hizikú nene gale zikitamó.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Lá ikago, Ómasímo Avalahani gakó lo molotamó nene alévolé iti gamena alitokago, Zuta vegená keza Izipi mikasiuka hizi hutilí amó.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Lá iki niago, Izipi mikasiuka agulizaki ve gosohá utó imó. Áisi nene Zoseheni mogona gelemimó.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Áisi nene avoteginimú lotoka hizike kelémo golesa galasa ike avotegini gipa getatamó nene hilitave loko leti ahuli ahuli ilo lokago, avotege ámina gipa koma leti ahuli ahuli iaká amó.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Nene zupa nene Moseni nene izolaho getamó. Agoka agepa lamanaki utó okago, Ómasímo ánigo lamaná okago, amelahini numukú ali halakipalaki iki alinago, ikani losive makole golamó.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Alika nene apilikatave liki halá gitinago Palaoni moholámo ánigoake, gipáneve loake alémo lá imó.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Lá okago, Palaoni vegenala zuhate Izipi gakó li ami ami ago, gele asú oake, oko moloko ike monó anoka like alévolé oko minamó.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Lá oko minake, kilisimasi 40 ale ahuloake, Isilae vegená nigivénegini voko ánigatove loko geleake, mulunagú lamaná geleko vimó.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Voko ánigamó nene, Izipi ve makolímo nene Isilae ve makó napiligo ánigoake, agivelahini alémo vatí oko miluma gele minamó apasoko Izipi vema apele hilimó.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Neza nigivénegini nene Palaoni agizakutí ipá itane loko Ómasímo nelémo etó onoimóma neve liki gili guni itahe loko Izipi vema apilimóza, keza gili hee lamamó.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Akiake gó lago, goha nene vimó. Voko ánigamó nene, Isilae ve losi nenetosa lova nihizesigo, ánigoake alata moloketake ve loe lekeza gounama niasinazo, nanamú lova niasive.
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Loko lo kemekago, lova apí oko agivelahini apili vemámo láa loko lo amimó: Éaho gelémo gugulizaki ve loló ogimikago gonitó lelémo molanogo nolane.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Lá okanike azozá Izipi ve makó apelenanimóma nenazo, itína ámina oko není nipilinogo nolape, olo.
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Loko lokago, Mosé nene geleake ahelele vizekago golisi oko Mitiana mikasiuka voko kugupeló ve minamó. Voko minake vená aleake, gipala losima getamó.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Minake, kilisimasi 40 goha ale ahuloake, vike mikasi gomopalaló Sinai agoka agisauka nene zamukutí ló guluma ikú ánigamó nene Guivahanímo ageló loló oake lemeko utó o amekago,
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Mosé ánigoake, ininá oake nana netá utó noive loake, ánigo hee hee linogo vo alitó noigo, Guivahanímini anó lupa láa loko utó imó:
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 Neza avokage Avalahá Isaká Zakopó keí Ómasi minumó minoloko voko nominuve. Loko lokago, Mosé geleake, ininá oake luvoluvo zeko minake ahelele vizekago okenava oko ánigamimó.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Lá oko noigo, Guivahanímo láa loko lo amimó: Mikasi nolisanimó nene lo hutokugo etó oko nei mikasi neve. Nenemú geí suú gololohá ozo.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Vegenáne zuha Izipi mikasiuka niamó nene gopoguni milikitago, ive nama iki niago gelemo iteva iteva noumó mota asú okave. Itínasa nene gologí oketatove loko lemekuve. Nenemú geí nene Izipi mikasiuka nogimisuluze, vozo, loko lo amimó.
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Itó ámina ve nene éaho gelémo gugulizaki ve loló ogimikago lelémo gonitó molanogo noane liki ánigi ahula ve Moseni nene zamukutí Ómasímini agelóma utó o amekago, Ómasímo nene gizapa ve itó kugutó vizeaká ve minative loko amisilimó.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Amiselekago, vike vegená kelémo vike Izipi mikasiuka itó age nagamí makó agulizá golohá nagamitoka, itó mikasi gomopalaló nene alévolé suni haitopaitolímini ale utó moloko noigo, kilisimasi 40 oko vimó.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Ámina ve Mosé eza Isilae vegená nene Ómasímo likigivetikini holúikutí nene ezáa agepagutí gakó loaká ve makó nenikitana ve alémo etó oleketanogo ive, loko lo kimimó.
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Itó avotege keza Ómasímini monokumule liki mikasi gomopalaló alegesá iki niago, Sinai agokaloka Ómasímini ageló itó agivelagini holúikú minake loloko vogá ogá ve minake, alévolé lemetamenímini gakó lehizeletatove loko Ómasilokatí alimó.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Alekago, avotege keza Moseni gakola gili ahuliake, aí nene vasá ziake Izipi mikasiuka atiginá iki vinigi kigika neneloka minokago,
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Moseni uvolaho Alonani nene láa liki li amemó: Geza avevezaha netá makó loló olimikako ámina netalímo ale goí iko leza atiginá oko Izipi mikasiuka vitune. Mosé nene Izipi mikasigutí lelémoko a ve eza voko gopa ihe itó hela hizihe leza gelemunize. Liki liake,
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 nene zupahé pulumaká akalevámini vogunahana avevezaha netá lilí iake, guguni gizi amiki kigizanitunú lilí a netakumú kogoliza viziki minamó.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Lá ikago Ómasímo viselekimikago, kigika gopa okago, okulumatoka hanatoaká netá mukí goliva giliki agepoka liki minamó. Nene sunimú Ómasímo li gakó nene ezáa agepagutí gakó loaká ve makolímo láa loko luhuva gizonoimóma neve:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Lekeza soza ómasilini agulizá Molokoni seli numuni komagú lilí i miliake
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Mikasi gomopalaló nene Ómasímo Moseni nene monó numuni lá oko gitane loko litokó gekago avotegitoka minamó nene seli numunigó minamó.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Lá okago, ámina seli numuni nene omolelé amalelé iki aliki tiva tiva niago, Ómasímo ale goí ike numuká ve kimisilikago, nivago, avotege nene iki ámina mikasi aliake ámina seli numuni nene Zosuagegi aliki amó. Lá iki ámina numuni aliliki viva viva iki niago, agulizaki ve Tevití utó imó.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Ómasímo Tevitini ánigamó lamaná okago, Tevití nene monó numuni nene avolaho Zakoponi Ómasi getatove loko loká imóza,
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Ómasímo géneka loake gipaka Salomó genetative loko gele amekago eza Ómasímini numuni getamó.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Lá imóza, okulumakú ve napa nene vegenalite ge numukú nene minoko aleko osá amive. Nenémini gakola Ómasímini agepagutí gakó loaká ve makolímo láa loko luhuva gizamóma neve:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 Guivahanímo láa loko nolive:
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Neza nigizanitunú okulumaki mikasigi netá mukí kelémo utó okumóma neve,
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Gínikaha golesa lekeza likigika lakagata koló amimó neneta, nénisi negopa, lekelisi nene avotike iki miliki amómáminiki niminake, Ómasímini Sikalahú nene lova ali amiaká niave.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Avotike Ómasímini agepagutí gakó liaká a ve gopoguni milikitamiki asenini zikitamó nehe. Ma nomive. Mosé itó ve heeváa utó itive liki gakó li miliki la ve lugáagi nene kipili asú ikago, minoko lekelisi ámina ve heeváa nene utó okago amimí iki alímiki viake apilikago hilimóma neve.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Ómasímini ageló nenete Ómasímo lo huka gakóma Moseni amemó nene lekelitoka anitekamóza, lekelisi ámina gakó aliake gizapa iki gili alisá amave.
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Setepanó láa loko lo kemekago, giliake, mulúikú golesa okago, kizapaló golesa molamóza,
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Setepanó nene Ómasímini Sikalahulímo lemeko agikagú mino vaí okago, ánigo okulumakuka moloake, Ómasímini lapaná nego itó Izesú eza Ómasímini amatoka noigo ánigoake láa loko limó:
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Neza okulumá koló okago ánigumó nene Ómasilokatí limi ve gihila Ómasímini amatoka noigo ánigokuve.
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Loko lokago, keza kagataló hitinake valala ziki hitimiake viki anukemó.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Anukiake ahelukalú iliki vake alími númaseloka miliake gehanitunú apilinigi goláa vizakiake, gosohá ve makó agulizá Sauloni agisauka milamó.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Lá iake Setepanoni nene gehanitunú napelego, hilinogo noike Ómasiloka nolike Guivahani Izesúnegamaka, není sikalahú alezo.
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Loko loake, alapusa hizeake sele loko limó: Guivahani geza imane lihimáini ahuloketozo. Loko loake, hilimó. Apili hilikago, Sauló nene mulunaú lamaná gilimó.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.