2 Coríntios 11

Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gakó lagasó makó lo nolukumugoma negi gakó lokave liki goselé lekepelemino. Hanuva legesó iki gililo.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Neza lekelikumule loko Ómasímo lekemekugú noaká noimómáminoko amuza moloaká nouve. Lekeza ve aleve suni ánigonami mohó vové aveláa nenéminiki niko, ve hamotokó vitave loko anosa mololeketumó nene Kilistó noive.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Lá onoimóza, gosihalímo logoka vizeakalímini mogonamú gele hee lo minake Evani nene soza gakotunú agoka vizimó ámina oko lekezaloka ve lugáate lokogoka vizitakumú geleakatini golosasa gekiko, vové avé liki Kilistonimukó giliaká niamó nene ahulikatave loko gulugo, gena noigo noluve.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Nenémini mogona lá oko neve: Lekelitoka vegená makolímo aniteko Izesuni mogonáa lélisi lo lekemeaká nouhalímini negopa, ametameni haitolímini makó lo lekemekago nene, itó gozapá lelitokatí alemó nenegopa, haitolímini gosohá gakó lo lekemekago nene, itó Izesuni gakó lamaná lelitokatí gelemóma nenegopa, monó haitolímini makó lo lekemekago nene, géneka li amemiki hanuva gili amiaká niamó nene lamaná noihe.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Nezáne mogonamú gelekugo ve napa noune liki liaká nia aposolotini sepenauka nominumó gelesá amive.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Neza negepa gúmusi muluke lo lekemeaká nouhe loko gelenamumóza, monolímini mogonáa geleaká nene gelenouve. Itó nenémini mogonáa haitopaitolímini oko ale vesamá oko lokovogisaloka ale moloko lo lekemeaká nouve.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Itó lekelí lekelémo napa itove loko nezáne lemeko minuke Ómasímini gakó lamaná lo lukumutó meinaváa ma alesá amumó nenémo golesa ihe lamaná ive.
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Lekelitoka monó hoza aleko gelekelé noleketuke Ómasímini vegenala zuha lugáate moni henoni nimikago aleaká umó nene hagitana ipá oaká umó gelekave.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Itó lekelitoka minuke netá makokumú vitagá uke voká makó loleketamumóma neve. Neza vitagá oko mohona nougo, Masetonia mikasigutí nigive makolite aniteke netá nimiki ali negepa miliaká amó. Lá niago lekelitoka nene hanuva minuke genavagi netá geheleketonamumóma neve. Itó minoloko iteko gohagi geheleketamitove loko noluve.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Kilistoni gakó gihiláa nigikauka nego lamaná noluve. Ámina suni aleaká noukumú nugupe ale napa otigí oko loaká nou gapo nene Akaia mikasigú lekeza nia mikasiuka hizi lí aminigave.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Nene nanamú noluve. Nigika lekememuke lá oaká nouhe. Nenémini oko nomive. Nigika lekemeaká noumó nene Ómasímo geleneigo noluve.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Netá aleaká noumó nene ale-loko voko minanogo uve. Itó nene hanuvamukopa, vegená lugáa keza Pauló hoza aleaká noimó nenémini lelegitó oko hoza nalune liki kugupenini aliki itikatave loko nene lukesaváini akeleaká nouve.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Ve nenémináate aposolo sozámini itó monó hoza sozámini aliki minake, Kilistoni aposolo lelí lemetamenigitana lilí iaká niave.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Lá ikago netá haitolímini makó alikave loko litupe. Lá oko nomive. Satá ezagi nene ageló vegená lapanáiki loló itove loko ali tolova oaká noinazo,
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 nenemú Satani hozaváa aliaká nia vegená keza ámina iki netá lamaná aleakalímini gelekeleláa loló itune liki kezáini kogoka kegepa vávani iki ale tolova iaká niakumú ininá amitune. Keza miniki hoza golesa aliaká niamó nenémini helegáa alinigave.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Gakó nolumó nene goha litoze. Nenikumú gelego negi ve liki loló amino. Gopa nenikumú láa liki nigilikima gili nimikiko nugupe lagasó ale napa otigí oko litoze.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Neza gakó láa loko litomó nene Guivahanímo lonetamómámini oko litogopa, hanuva nugupe aleko iteko gakó apí okumole loko gopa nene negi gakó linogo uve.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Vegená mukilite lugupémini netakumú ali napa napa iki gakó liaká nianazo, neza ámina oko litove.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Agae, lekeza netá mogonáa geleaká nouni vegená noune liki likamó nenazo, lugáate negi gakó li likimikago, vávani iki giliaká niave.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Itó likilími gelekelé izegipatini milanigi niake, itó netá matatini ipá iki nanigi niake, itó gelehusíikú apilitave liki niake, itó kugulizaki ve lilí i likiminigi niake, itó lokogoka lekegepaló zinigi niago, nenemú lekeza gahá kememake gili kimiaká niave.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Neza nene sunimú amuza molamugo lekeza lovoza heleaká netá nalive liki nilahe.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Ámina aposolo sozámini nene kezáinimú Hipulu ve noune liki liaká niamóza, nezagi ámina oko Zuta ve nouve. Kezáinimú Isilae vegená noune liki liaká niamóza, neza ámina oko loaká nouve. Keza goha ámina iki kezáinimú Avalahani agapilamola noune liki liaká niamóza, neza áminaló kémegetoko loaká nouve.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Keza Kilistoni gelekelé veva noune liki liaká niamóza, neza imane gopa negi nagi gakó litoze. Neza kivilegeko Kilistoni gelekelé veva haitolímini nouve. Neza hozámini milumaváa geleaká noumó nene haitolíminoko neve. Itó monokumule loko nagá numukú minoaká umó, itó segi nogosanitunú nipilikago nagavú geaká imó, itó lapuluva itove loko geleaká umó nene haitó avevezahaló iteko neve.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Zuta ve keza gamena ligizani lugaloka asú igo uheni nakahunitunú nepelemó nene 39 igo nepelemó.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Gamena losive makole Loma vete segi nogosanitunú nepelemóma neve. Itó gamena hamó nene gehanitunú nipilikago hilinogo umóma neve. Itó gamena losive makole nagamikú lapegú nougo ámina sipi zeko ategekego age nagamikú lemesá umóma neve. Itó gamena hamó nene sipima golesa okago límugusi zeko gó loko imóza, simá namoko hanuva age nagamí amupiló minumóma neve.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Itó gamena mukí nene gapo hána hána vova vova oko mohona oko nominugo, golinímo nagamilímo okago lapuluva osá oko minoaká nenémini amupiló iteko minumóma neve. Itó laskoli vetini holúikú heleakalímini amupiló minumóma neve. Zuta ve nigivénegini holúikú itó Zuta ve minamamoláatini holúikú heleakalímini amupiló minumóma neve. Taoni napagú itó gihisigú heleakalímini amupiló minumóma neve. Age nagamikú nene sumizá noaká avevezahaló, itó monó sozaló ve ligivetegini holúikú heleakalímini amupiló mohona oko minumóma neve.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Génopa hoza alekuke nigizamuha nagavú gigo mohona uke, novoki ako lamaná amumó mohona uke, gaúna heleko zahí nagamikumú nivisigo, hepé heleko minumóma neve. Gineganemú itó avilisakumú vitagá oko minumóma neve.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Itó nenegó ma nomive. Gamena gamena mulúne gitihiná igo numutó namató Guivahanímini vegenala zuha gizapa okimiaká hozamú gulugo, gena nivisigo minoaká nouve.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Makó keza monokú ipú zemagoma, nezagi miluma gelekimiaká nouve. Itó makó keza monokutí olíi hizikagoma, milumaváini geleaká nouve.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Itó neza netá makokumú nugupe ale napa itove loko nookoma, keé lamumó nenemú ale napa oko nolugo lamaná inogo ive.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Guivahani Izesuni amelaho Ómasía luhuva gegemá oloko voko mino lúaló molati ve áisi nene nenikumú lamaná nolive loko geleneive.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Neza Tamasiko numutoka nougo, agulizaki ve napa Aletani kiapelímo nagá numukú nelémo molanogo lokago, numuni gatekú gohoni akamó.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Lá niago, nigive nagave keza nene gosúvehagú lohusi iake vegegisa koló o minakú nehelú i ahulikago, olío hetoka lemekuke golisi vumó neve.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.