Rute 2

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Uyo Nahomi âli ki sigiriini umundu muguma wa mu mulala gwoꞌmuhisi yiba Herimereeki, iziina lyage ye Bowazi. Noꞌyo Bowazi âli riiri mugangambale.
1 Noemi tinha um parente chamado Boaz, que era um homem rico e muito importante. Ele era da família de Elimeleque, o marido de Noemi.
2 Lusiku luguma Ruuti, ulya weꞌMohabu, anabwira Nahomi: «E maawe, nakuyinginga, umbanguule ngende mu ndalo, gira ndole iri hangaba hali úwanganyemeerera ngizi genda ha nyuma lyage, ngweti ngaakaza imihuli yoꞌbulo.» Nahomi, ti: «E mwana wani, bwija! Ugendage.»
2 Um dia Rute disse a Noemi: — Deixe que eu vá até as plantações para catar as espigas que ficam caídas no chão. Talvez algum trabalhador me deixe ir atrás dele, catando as espigas que forem caindo. — Vá, minha filha! — respondeu Noemi.
3 Uyo Ruuti anayami genda mu ndalo nguma, anakizi genda ha nyuma lyaꞌbimbuzi, iri anakaza imihuli yoꞌbulo. Kiziga iyo ndalo yâli riiri yeꞌmwa Bowazi, wa mu mulala gwoꞌlya muhisi Herimereeki.
3 Então Rute foi ao campo e andava atrás dos trabalhadores, catando as espigas que caíam. E por acaso ela entrou numa plantação que era de Boaz, um parente de Elimeleque.
4 Uyo Bowazi, ikyanya akayija ukulyoka i Betereheemu, analamusa abimbuzi, ti: «Nahano akizi ba kuguma na niinyu.» Nabo, ti: «Ee waliha! Naawe, Nahano akizi kugashaanira.»
4 Nisso Boaz chegou de Belém e disse aos trabalhadores: — Que o — Que o
5 Uyo Bowazi anabuuza umwimangizi waꞌbimbuzi: «Uliira munyere, ali weꞌmwa nyandi?»
5 Aí Boaz perguntou ao chefe dos trabalhadores: — Quem é aquela moça ali?
6 Uyo mwimangizi, ti: «Uliira, ali munyere weꞌMohabu, ye bakayijanwa na Nahomi.
6 Ele respondeu: — É a moabita que veio de Moabe com Noemi.
7 Ayiji nyinginga kwo nimúhanguule akizi genda ha nyuma lyaꞌbimbuzi, agweti agaakaza imihuli yoꞌbulo íyatibukira haashi. Ukulyokera ho ayijira shesheezi halinde buno, agweti agaakaza. Hyehino hyanya, lyo akiri mu gendi luhuuka mu kitunda.»
7 Ela me pediu que a deixasse ir atrás dos trabalhadores, catando as espigas que fossem caindo. E assim ela está trabalhando desde cedo até agora e só parou um pouco para descansar debaixo do abrigo.
8 Bowazi anagendi bwira Ruuti kwokuno: «E munyere wani, undegage amatwiri. Buno, utaki kolwe kwo wakizi genda ugaakaza mu zindi-zindi ndalo. Si mu yeno ndalo naaho, mwo ugakizi yiji kaza. Ukizi genda ha nyuma lya yaba bakozi baani bakazi.
8 Então Boaz disse a Rute: — Escute, minha filha. Não vá catar espigas em nenhuma outra plantação. Fique aqui e trabalhe perto das minhas empregadas.
9 Ukizi lola ngiisi ho keera bagesha, naawe unakizi genda uli mu kaza ha nyuma lyabo. Keera nababwira kwo batakizi kuhangirira. Neꞌkyanya wanyoterwa, keera abakozi bakaziyijuza amagoloovi mu ndango. Kwokwo, naawe wangagendi ganywa kwo.»
9 Preste atenção e fique com elas no campo onde vão cortar espigas. Eu dei ordem aos empregados para não mexerem com você. Quando ficar com sede, beba da água que os empregados tirarem para beber.
10 Ulya Ruuti, mbu ayuvwagwe kwokwo, anayinama, anahisa amalanga haashi, anamúbwira: «Aaho! Kutagi kwo keera nalonga ukuyemeererwa imbere lyawe, halinde wambahalira mwene yuku, na ndi kinyamahanga?»
10 Aí Rute ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e disse: — Por que é que o senhor reparou em mim e é tão bom para mim, que sou estrangeira?
11 Bowazi naye, ti: «Keera nꞌgayuvwa ngiisi byo ukagirira nyoko-vyala, ukulyokera ikyanya yibalo akafwa. Nꞌgayuvwa na ngiisi kwo ukasiga ababusi baawe, naꞌbandu ba mu kihugo kiinyu, wanayemeera ukuyiji tuula mu bandu bo utâli yiji.
11 Boaz respondeu: — Eu ouvi falar de tudo o que você fez pela sua sogra desde que o seu marido morreu. E sei que você deixou o seu pai, a sua mãe e a sua pátria e veio viver entre gente que não conhecia.
12 Ku birya byoshi byo ugweti ugaakola, Nahano akuhembe. Ee! Bwo ukatibitira mu byubi bya Nahano Rurema waꞌBahisiraheeri, akuheereze ikihembo íkikwaniini.»
12 Que o Senhor a recompense por tudo o que você fez. Que o Senhor , o Deus de Israel, cuja proteção você veio procurar, lhe dê uma grande recompensa.
13 Ruuti anamúbwira: «E waliha, ndi mukozi wawe. Kundu ndali nga muguma wa mu bakozi baawe bakazi, haliko halinde buno, uki genderiiri ukumboleeza, mu kunganuuza neꞌshagayo.»
13 Rute disse a Boaz: — O senhor está sendo muito bom para mim. O senhor me dá ânimo, falando comigo com tanta bondade, pois eu mereço menos do que uma das suas empregadas.
14 Iri kikaba kikola kihe kyoꞌkulya, Bowazi anabwira Ruuti kwokuno: «Yegeeraga hano! Uyabiire umukate, unakizi gudweza mu divaayi.» Kwokwo, Ruuti anabwatala ha butambi lyaꞌbimbuzi. Bowazi anamúheereza indete ngalange, analya halinde anayiguta. Na ízikasigala, anazisingula.
14 Na hora do almoço, Boaz disse a Rute: — Venha aqui, pegue um pedaço de pão e molhe no vinho. Então ela sentou-se ao lado dos trabalhadores, e Boaz lhe deu
15 Ha nyuma, Ruuti anayimuka, anashubi genderera ukukaza. Bowazi anakomeereza abakozi baage, ti: «Uyu muhya-kazi, hatagire úgamúhangirira. Mumúleke naye, akizi kaza imihuli yoꞌbulo, kiri na mu mibega.
15 Quando Rute se levantou para ir de novo catar espigas, Boaz ordenou aos empregados: — Deixem que ela apanhe espigas até no meio dos feixes e não a aborreçam.
16 Neꞌkyanya mugakizi ba mugweti mugakuumania imibega, mukizi músigira naye ku mihuli, gira akizi toola. Mutanakolwe mbu mumúkanukire.»
16 Tirem também algumas espigas dos feixes e deixem cair para que ela possa apanhar. E não briguem com ela.
17 Mwiꞌyo ndalo, Ruuti anahisa ku kyanya kyaꞌkabigingwe aki gweti agaakaza. Na ngiisi imihuli yo akakuumania, anagikoma, mwanabugumuka ubulo úbwangatimbaania ikitiri.
17 E assim Rute catou espigas no campo até de tarde. Depois debulhou os grãos das espigas que havia apanhado, e estes pesaram quase vinte e cinco quilos.
18 Yubwo bulo, anabutaahana, anagendi buyereka navyala. Neꞌmisigala yeꞌbyokulya byo bakalya, anagibohoolera navyala.
18 Pegou a cevada, voltou para a cidade e mostrou à sua sogra o quanto havia catado. Também lhe deu a comida que tinha sobrado do almoço.
19 Navyala anamúbuuza: «Ewe! Hayi ushubi kaliza zeene? Ndalo yeꞌmwa nyandi yo washiiba ugweti ugaakola mwo? E balya, uyu mundu úwakuhahala, akizi gashaanirwa.»
19 Então Noemi perguntou: — Onde é que você foi catar espigas hoje? Onde foi que você trabalhou? Que Deus abençoe o homem que se interessou por você! Aí Rute contou a Noemi que havia trabalhado na plantação de um homem chamado Boaz.
20 Na wa navyala, ti: «Uyo mushosi, Nahano akizi múgashaanira. Emwe! Rurema ayamiri ali mu gira amiija imwa ábakiri mwoꞌmuuka, kiri neꞌmwa ábakoli fwiri.» Anashubi yushuula: «Uyo mushosi ali muguma mu beene witu ábakwaniini ukutuguluula. Ee! Ali wa mu mulala gwitu.»
20 E Noemi disse: — Que o Noemi continuou: — Esse homem é nosso parente chegado e um dos responsáveis por nós.
21 Ruuti anashubi bwira navyala: «Ka wangabona? Bitali byebyo naaho. Uyo mushosi, anashubi mbwira kwo ngizi kulikira abakozi baage, halinde ku kyanya bagayusa ukugesha.»
21 Então Rute disse: — Além de tudo isso, ele disse que eu posso continuar trabalhando com os seus empregados até acabar a colheita.
22 Na wa Nahomi, ti: «Ee maawe! Biri kwokwo. Ho wangakizi gendi libuzibwa mu kukolera abahala-shongo, buli bwija mukizi gendanwa na yabo bandi bakozi bakazi, mu ndalo ya Bowazi.»
22 Noemi respondeu: — É bom que você vá com as empregadas dele, minha filha. Pois, se fosse trabalhar na plantação de outro homem, você poderia ser humilhada.
23 Kwokwo, Ruuti anayibiika ku yabo bakozi bakazi ba Bowazi, banagenderera ukukola kuguma, halinde ukuhisa ku kyanya bakayusa ukugesha ubulo neꞌngano. Ku yikyo kyanya kyoshi, Ruuti âli tuuziri mu mwa navyala.
23 Assim Rute trabalhou com as empregadas de Boaz e catou espigas até terminar a colheita da cevada e do trigo. E continuou morando com a sua sogra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Rute 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.