Mateus 20
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVT
1 Yesu anashubi deta: «Ubwami bwa mwiꞌgulu, twangabuyerekana ku mugani gwa mwene indalo yeꞌmizabibu. Uyo mundu, akahuluka shesheezi kare-kare, gira agendi biika abakozi mu ndalo yage.
1 “Pois o reino dos céus é como o dono de uma propriedade que saiu de manhã cedo a fim de contratar trabalhadores para seu vinhedo.
2 Anayemeera kwo agahemba ngiisi muguma wabo ulufwaranga luguma-luguma lweꞌdinaari ku mulege-rege, anabuli batuma mu ndalo.
2 Combinou de pagar uma moeda de prata por um dia de serviço e os mandou trabalhar.
3 «Iri hakaba ku musasa, anashubi huluka, anabona abandu banangariiri mu kaguliro,
3 “Às nove da manhã, estava passando pela praça e viu por ali alguns desocupados.
4 anababwira: “Na niinyu, mugendi kola mu ndalo yani! Ngamùhemba ngiisi íbimùkwaniini.”
4 Contratou-os e disse-lhes que, no final do dia, pagaria o que fosse justo.
5 Kwokwo, nabo, banagenda. Neꞌri hakaba kakola kalenge-renge, anashubi hulukaga, mu kuyohereza abandi bandu mu ndalo yage. Anagira kwokwo-kwokwo, na ku kyanya izuuba lyâli mali hengama.
5 E eles foram trabalhar no vinhedo. Ao meio-dia e às três da tarde, fez a mesma coisa.
6 «Neꞌri hakaba kakola kabigingwe, anashubi huluka, anabona abandi bayimaaziri, anababuuza: “Kituma kikagi mwashiiba munangariiri yaha?”
6 “Às cinco da tarde, estava outra vez na cidade e viu por ali mais algumas pessoas. ‘Por que vocês não trabalharam hoje?’, perguntou ele.
7 Nabo, ti: “Ndaaye úwatubiika mu mukolwa.” Anababwira: “Na niinyu, mugendi kola mu ndalo yani!”
7 “‘Porque ninguém nos contratou’, responderam. “Então o proprietário disse: ‘Vão e trabalhem com os outros no meu vinhedo’.
8 «Iri hakaba kakola kahuuna-huuna, mwene indalo anabwira umwimangizi weꞌmikolwa yage, ti: “Ufulusagye abakozi! Na mu kubahemba, utondeerere ku bazinda, unayukize ku bataazi.”
8 “Ao entardecer, mandou o capataz chamar os trabalhadores e pagá-los, começando pelos que haviam sido contratados por último.
9 «Balya bakozi ábakatumwa mu ndalo kabigingwe, banayija. Ngiisi muguma wabo, anahembwa ulufwaranga luguma-luguma lweꞌdinaari.
9 Os que foram contratados às cinco da tarde vieram e receberam uma moeda de prata.
10 «Balya ábakazinduka mu ndalo, iri nabo bakayijaga, banaba noꞌmulangaaliro kwo boohe, bagahaabwa ibyeꞌngingwe. Haliko nabo kwakundi, ngiisi muguma wabo, anahembwa lwolwo lufwaranga luguma-luguma lweꞌdinaari.
10 Quando chegaram os que foram contratados primeiro, imaginaram que receberiam mais. Contudo, também receberam uma moeda de prata.
11 «Mbu baziyakiirage, e! Banatondeera ukulukumbira mwene indalo, ti:
11 Ao receber o pagamento, queixaram-se ao proprietário:
12 “Yaba wazindi biika mu mukolwa, si bakola kihe kiguma naaho! Wanatuyumaania imbembo, twe twashiiba tugweti tugahimbuka ku kirugu-rugu kiꞌzuuba!”
12 ‘Aqueles trabalharam apenas uma hora e, no entanto, o senhor lhes pagou a mesma quantia que a nós, que trabalhamos o dia todo no calor intenso’.
13 «Ulya mwene indalo anashuvya muguma wabo, ti: “E mwira! Ndakugunga. Si twalagaana kwo ugakolera ulufwaranga luguma lweꞌdinaari!
13 “O proprietário respondeu a um deles: ‘Amigo, não fui injusto. Você não concordou em trabalhar o dia inteiro por uma moeda de prata?
14 Yabiira ulufwaranga lwawe yulu, ugende! Yibi nakuhemba, nasiima kwo bibe byo ngahemba noꞌyu ye nabiika ubuzinda.
14 Pegue seu dinheiro e vá. Eu quis pagar ao último trabalhador o mesmo que paguei a você.
15 Aaho! Ka ndahangwirwi ukukoleesa ibindu byani nga ngiisi kwo ndoziizi? Kandi, ka wagwatwa noꞌbulire, bwo ngweti ngahaana bweneene?”»
15 É contra a lei eu fazer o que quero com o meu dinheiro? Ou você está com inveja porque fui bondoso com os outros?’.
16 Yesu anashubi deta: «Abingi ábaki ryagagi beꞌnyuma, bagayiji ba beꞌmbere. Na ábakiri ba mbere, bagayiji ba beꞌnyuma.»
16 “Assim, os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos”.
17 Ikyanya Yesu akaba akola mu njira yoꞌkuzamuukira i Yerusaleemu, anahengukana balya bigirizibwa baage ikumi na babiri, anababwira:
17 Enquanto subia para Jerusalém, Jesus chamou os doze discípulos e lhes disse, em particular, o que aconteceria com ele:
18 «Lolagi! Tukola mu zamuukira i Yerusaleemu. Neꞌyo munda, Umwana woꞌMundu agatangwa mu bakulu baꞌbagingi, na mu bigiriza beꞌmaaja. Bagamútwira ulubaaja lwoꞌkuyitwa,
18 “Ouçam, estamos subindo para Jerusalém, onde o Filho do Homem será traído e entregue aos principais sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte
19 babuli mútanga mu bapagaani. Yabo bapagaani, bagamútyoza, banamúkubule ingoni, babuli múyitira ku kibambo. Kundu kwokwo, ku lusiku úlugira izishatu, agazuuka.»
19 e o entregarão aos gentios, para que zombem dele, o açoitem e o crucifiquem. No terceiro dia, porém, ele ressuscitará”.
20 Muka Zebedaayo, anayija na bagala baage, anayiji fukama imbere lya Yesu, gira amútabaaze.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu veio a Jesus com seus filhos. Ela se ajoelhou diante dele a fim de lhe pedir um favor.
21 Yesu anamúbuuza: «E maawe, biki byo uloziizi?» Naye, ti: «E waliha, yaba baana baani kwo bali bombi, udete kwo babe bo bagabwatala ha butambi lyawe mu bwami bwawe, muguma uluhande lweꞌlulyo, noꞌgundi lweꞌlumosho.»
21 “O que você quer?”, perguntou ele. Ela respondeu: “Por favor, permita que, no seu reino, meus dois filhos se sentem em lugares de honra ao seu lado, um à sua direita e outro à sua esquerda”.
22 Yesu anashuvya: «Yibi byo mugweti mugambuuna, mutabiyiji! Aaho! Ka mugaahasha ukunywa ku rusoozo lwaꞌmalibu lwo nganywera kwo?» Nabo, ti: «Ee! Tugaahasha!»
22 Jesus respondeu: “Vocês não sabem o que estão pedindo! São capazes de beber do cálice que estou prestes a beber?”. “Somos!”, disseram eles.
23 Yesu anababwira: «Lulya rusoozo, ukulunywera kwo, mugalunywera kwo! Haliko, ukubwataza abandu uluhande lwani lweꞌlulyo, kandi iri ulweꞌlumosho, ndali nie gakyula. Si ngiisi ábagabwatazibwa ho, Daata keera akagwanwa abategeka.»
23 Então Jesus disse: “De fato, vocês beberão do meu cálice. Não cabe a mim, no entanto, dizer quem se sentará à minha direita ou à minha esquerda. Meu Pai preparou esses lugares para aqueles que ele escolheu”.
24 Abaabo bigirizibwa ikumi, mbu bayuvwagwe ngiisi kwo bagala Zebedaayo bahuuna Yesu, banabona buligo bweneene!
24 Quando os outros dez discípulos souberam o que os dois irmãos haviam pedido, ficaram indignados.
25 Yesu, anabahamagala booshi kuguma, anababwira: «Muyiji kwo mu bapagaani, abatwali bagweti bagakambalirana, banali mu twirana imaaja ku kanyaaro.
25 Então Jesus os reuniu e disse: “Vocês sabem que os governantes deste mundo têm poder sobre o povo, e que os oficiais exercem sua autoridade sobre os súditos.
26 Haliko mwehe, kutabe kwo bigaaba imwinyu! Si mu kati kiinyu, iri umundu angalooza kwo abe mukulu, akwiriiri akizi ba mukozi winyu.
26 Entre vocês, porém, será diferente. Quem quiser ser o líder entre vocês, que seja servo,
27 Neꞌri angalooza ukuba uwa mbere, akizi ba muja winyu.
27 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que se torne escravo.
28 Kiri noꞌMwana woꞌMundu naye, ukuyija kwage, kutâli mbu lyo akizi kolerwa. Si akayija, gira lyo akizi kolerana, akanayitange ayitwe, halinde aguluule abandu bingi.»
28 Pois nem mesmo o Filho do Homem veio para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por muitos”.
29 Yesu naꞌbigirizibwa baage, banalyoka mu kaaya keꞌYeriko. Abandu bingi bweneene, banagenda bamúkulikiiri.
29 Quando Jesus e seus discípulos saíam de Jericó, uma grande multidão os seguiu.
30 Na ku butambi bweꞌnjira, kwâli bwatiiri imbumi zibiri. Yizo mbumi, mbu ziyuvwe kwo Yesu ye kola mu lenga, zanakizi yiberekaania kwiꞌzu, ti: «E Nahano, Mwana wa mwami Dahudi, utukejeerere, maashi!»
30 Dois cegos estavam sentados à beira do caminho e, quando souberam que Jesus vinha naquela direção, começaram a gritar: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
31 Yizo mbumi, abandu banazikanukira kwo zihulike. Haliko zanakaviiriza ukuyamiza bukayu, ti: «E Nahano, Mwana wa Dahudi, utukejeerere, maashi!»
31 “Calem-se!”, diziam aos brados os que estavam na multidão. Eles, porém, gritavam ainda mais alto: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
32 Yesu anayimanga, anazihamagala. Neꞌri zikayijaga, anazibuuza: «Biki byo muloziizi nimùgirire?»
32 Ao ouvi-los, Jesus parou e perguntou: “O que vocês querem que eu lhes faça?”.
33 Nazo, ti: «E Nahano, tuloziizi amasu giitu gahumuulwe.»
33 Eles responderam: “Senhor, nós queremos enxergar!”.
34 Yesu mbu ayuvwagwe kwokwo, anaziyuvwirwa indengeerwa, anazihuma ku masu. Lyeryo, amasu gaazo ganayami humuuka, hwaa! Zanagenda zikulikiiri Yesu.
34 Jesus teve compaixão deles e tocou-lhes nos olhos. No mesmo instante, passaram a enxergar e o seguiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.