Marcos 9
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVI
1 Yesu anashubi bwira abandu: «Namùbwira ukuli, kwo mu bandu ábayimaaziri hano, baguma baabo batagaafwa, bátazi bona ubwami bwa Rurema kwo bugweti bugayija mu kati koꞌbukalage!»
1 E lhes disse: "Garanto-lhes que alguns dos que aqui estão de modo nenhum experimentarão a morte, antes de verem o Reino de Deus vindo com poder".
2 Iri hakalenga isiku ndatu, Yesu anayabiira Peturu, na Yakobo, na Yohana, anabateramana ku kanywangi-nywangi koꞌmugazi, áhayiheriiri. Neꞌri bakaba keera bahika, Yesu anayami hinduka ikikebe imbere lyabo.
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou a um alto monte, onde ficaram a sós. Ali ele foi transfigurado diante deles.
3 Imirondo yage, yanaba myeru pepeepe, yanalangashana bweneene! Ndaanaye mundu hano mu kihugo úwangafula imirondo, mbu inabe myeru mwene kwokwo!
3 Suas roupas se tornaram brancas, de um branco resplandecente, como nenhum lavandeiro no mundo seria capaz de branqueá-las.
4 Lyeryo, hanayami boneka abashosi babiri, Musa na Hiriya, bâli gweti bagamúganuuza.
4 E apareceram diante deles Elias e Moisés, os quais conversavam com Jesus.
5 — ausente —
5 Então Pedro disse a Jesus: "Mestre, é bom estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para ti, uma para Moisés e uma para Elias".
6 — ausente —
6 Ele não sabia o que dizer, pois estavam apavorados.
7 Haaho hiꞌgulu lyabo, hanahulukira ikibungu, kyanabazinga. Na mu kirya kibungu, mwanahuluka izu, lyanadeta kwokuno: «Uyu, ye Mwana wani mukundwa! Mukizi múyuvwiriza!»
7 A seguir apareceu uma nuvem e os envolveu, e dela saiu uma voz, que disse: "Este é o meu Filho amado. Ouçam-no! "
8 Yabo bigirizibwa, mbu balabaganie amasu, banabona Yesu akoli sigiiri yenyene.
8 Repentinamente, quando olharam ao redor, não viram mais ninguém, a não ser Jesus.
9 Neꞌri bakaba bakola mu manuka ku mugazi, Yesu anabakomeereza, ti: «Yibi byo mwabona, hatagire mundu ye mugabibwira, halinde ukuhisa ku kyanya Umwana woꞌMundu agaaba keera azuulwa mu bafwiri.»
9 Enquanto desciam do monte, Jesus lhes ordenou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do homem tivesse ressuscitado dos mortos.
10 Yibyo byoshi, banabimira. Kundu kwokwo, banabuuzania: «E balya, yukwo kuzuuka mu bafwiri, kuli kudetaga kuti?»
10 Eles guardaram o assunto apenas entre si, discutindo o que significaria "ressuscitar dos mortos".
11 Yabo bigirizibwa ba Yesu, banatondeera ukumúbuuza, ti: «Kituma kiki abigiriza beꞌmaaja bali mu deta kwo Hiriya akwaniini atee yija?»
11 E lhe perguntaram: "Por que os mestres da lei dizem que é necessário que Elias venha primeiro? "
12 Yesu anabashuvya: «Biri ukuli kwo Hiriya akwiriiri atee yija, agwanwe ategeka ibindu byoshi. Kuguma na yibyo, kituma kiki biyandisirwi kwoꞌMwana woꞌMundu akwaniini akizi longa amalibu mingi, anakizi gayirizibwa bweneene?
12 Jesus respondeu: "De fato, Elias vem primeiro e restaura todas as coisas. Então, por que está escrito que é necessário que o Filho do homem sofra muito e seja rejeitado com desprezo?
13 «Namùbwiraga, kwo Hiriya keera akayija! Na keera bakamúgira nga ngiisi kwo bâli loziizi, nga kwo byâli mali gwanwa byayandikwa mu Mandiko Meeru hiꞌgulu lyage.»
13 Mas eu lhes digo: Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a seu respeito".
14 Yesu na yabo bigirizibwa bashatu, iri bakamanukira áhali yabo baabo, banabona abandu bingi bweneene babazungulusiri, bagweti bagahambanwa naꞌbigiriza beꞌmaaja.
14 Quando chegaram onde estavam os outros discípulos, viram uma grande multidão ao redor deles e os mestres da lei discutindo com eles.
15 Balya bandu booshi, iri bakabonaga kwo Yesu, banasoomerwa bweneene! Banatibitira imunda ali, gira bagendi músanganira.
15 Logo que todo o povo viu Jesus, ficou muito surpreso e correu para saudá-lo.
16 Yesu anababuuza: «Aaho! Biki byo mushuba mu hambanwa kwo?»
16 Perguntou Jesus: "O que vocês estão discutindo? "
17 Mu yabo bandu, muguma anamúshuvya: «E Mwigiriza, nakuleetera umwana wani, bwo abambwirwi neꞌkisigo kyoꞌkumúmemya.
17 Um homem, no meio da multidão, respondeu: "Mestre, eu te trouxe o meu filho, que está com um espírito que o impede de falar.
18 Na ku kyanya kigweti kigamútukumula, kiri mu múnyanyaga haashi. Umwana anakizi tutumuka ifulo mu kanwa, iri anashya amiino, anayumirire. Keera nahuuna abigirizibwa baawe kwo bakiyimule, haliko batashobola.»
18 Onde quer que o apanhe, joga-o no chão. Ele espuma pela boca, range os dentes e fica rígido. Pedi aos teus discípulos que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram".
19 Yesu anashuvya: «Mwe bandu ba kino kibusi, si mutabiisiri Rurema kwoꞌbwemeere! Aahago! Tugayamanwa halinde mangoki? Nganakizi mùgooyera halinde mangoki? Ndeeteri uyo mwana!»
19 Respondeu Jesus: "Ó geração incrédula, até quando estarei com vocês? Até quando terei que suportá-los? Tragam-me o menino".
20 Neꞌri bakamúleetera ye, kirya kisigo kyabonaga Yesu. Lyeryo, kyanatukumula umwana, anayitimba haashi. Anakizi balanduka-balanduka, iri anatutumuka ifulo mu kanwa.
20 Então, eles o trouxeram. Quando o espírito viu Jesus, imediatamente causou uma convulsão no menino. Este caiu no chão e começou a rolar, espumando pela boca.
21 Yesu anabuuza yishe woꞌmwana: «Uyu mwana, akaba kwoku ukulyokera lihi?» Naye, ti: «Ukulyokera ubwanuke bwage.
21 Jesus perguntou ao pai do menino: "Há quanto tempo ele está assim? " "Desde a infância", respondeu ele.
22 Ubugira kingi, kigweti kigamútumbika mu muliro, kiri na mu miiji, gira kimúyite. Kwokwo, utuyuvwirwe indengeerwa! Ututabaale, maashi, iri wangashobola!»
22 "Muitas vezes o tem lançado no fogo e na água para matá-lo. Mas, se podes fazer alguma coisa, tem compaixão de nós e ajuda-nos. "
23 Yesu, ti: «Kituma kikagi wambuuza iri nangashobola? Si iri umundu angabiika Rurema kwoꞌbwemeere, byoshi biri mu múzigira!»
23 "Se podes? ", disse Jesus. "Tudo é possível àquele que crê. "
24 Uyo yishe anayami yiberekaania kwiꞌzu, ti: «Mbiisiri Rurema kwoꞌbwemeere, haliko buki niihiri. Undabaale, buyushuuke maashi!»
24 Imediatamente o pai do menino exclamou: "Creio, ajuda-me a vencer a minha incredulidade! "
25 Yesu, mbu abonage kwaꞌbandu bingi bakola mu guumukira yaho, anakanukira kirya kisigo kwokuno: «E kisigo kyoꞌkumemya, na kyoꞌkuziba amatwiri! Nakubwira, ushaagage muꞌyu mwana! Utanaki shubi múgalukira mwo!»
25 Quando Jesus viu que uma multidão estava se ajuntando, repreendeu o espírito imundo, dizendo: "Espírito mudo e surdo, eu ordeno que o deixe e nunca mais entre nele".
26 Kirya kisigo, kyanayamuluka, kyanatukumula uyo mwana bweneene, kyabuli múshaaga mwo. Uyo mwana, anaba nga akoli fwiri, kyanatuma abandu bingi bagaadeta kwo keera afwa.
26 O espírito gritou, agitou-o violentamente e saiu. O menino ficou como morto, a ponto de muitos dizerem: "Ele morreu".
27 Haliko, Yesu anamúgwatira ku kuboko, anamúvyula. Uyo mwana, anayimuka.
27 Mas Jesus tomou-o pela mão e o levantou, e ele ficou em pé.
28 Iri Yesu akaba keera ayingira mu nyumba, abigirizibwa baage banamúbuuza mu kahwehwe: «Kirya kisigo, kituma kiki tutahasha ukukiyimula?»
28 Depois de Jesus ter entrado em casa, seus discípulos lhe perguntaram em particular: "Por que não conseguimos expulsá-lo? "
29 Anabashuvya: «Ikisigo mwene kirya, kiri mu yimulwa naaho ku njira yoꞌkuhuuna Rurema.»
29 Ele respondeu: "Essa espécie só sai pela oração e pelo jejum".
30 Yesu naꞌbigirizibwa baage, banalyoka yaho, banagenda bagalenga mu mbande zeꞌGalilaaya. Yesu atâli loziizi kwo hagire umundu úgaamenya ho bali,
30 Eles saíram daquele lugar e atravessaram a Galiléia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde eles estavam,
31 bwo âli gweti agayigiriza abigirizibwa baage. Kyanatuma agababwira: «Umwana woꞌMundu, agatangwa mu maboko gaꞌbandu, banamúyite. Kundu kwokwo, ku lusiku úlugira izishatu, agazuuka!»
31 porque estava ensinando os seus discípulos. E lhes dizia: "O Filho do homem está para ser entregue nas mãos dos homens. Eles o matarão, e três dias depois ele ressuscitará".
32 Yibyo byo Yesu akababwira, batanabisobanukirwa, banayoboha ukumúbuuza.
32 Mas eles não entendiam o que ele queria dizer e tinham receio de perguntar-lhe.
33 Yesu naꞌbigirizibwa baage, banayija mu kaaya keꞌKaperinahumu. Neꞌkyanya akaba akola mu nyumba, anashubi babuuza: «Ikyanya mushuba mu njira, biki byo mushuba mu hambanwa kwo?»
33 E chegaram a Cafarnaum. Quando ele estava em casa, perguntou-lhes: "O que vocês estavam discutindo no caminho? "
34 Yabo booshi, banahulika! Mukuba, ku kyanya bâli ki riiri mu njira, bâli gweti bagahambanwa mbu nyandi mu kati kaabo úkuliiri abaabo.
34 Mas eles guardaram silêncio, porque no caminho haviam discutido sobre quem era o maior.
35 Yesu anabwatala, anabakuumania kwo bali ikumi na babiri, anababwira: «Umundu, iri angalooza kwo abe wa mbere, akwiriiri abe weꞌnyuma, anabe ye mukozi wa booshi!»
35 Assentando-se, Jesus chamou os Doze e disse: "Se alguém quiser ser o primeiro, será o último, e servo de todos".
36 Yesu, anayabiira umwana mwanuke, anamúyimangika ha kati kaabo. Uyo mwana, anamúbegeta, iri anababwira:
36 E, tomando uma criança, colocou-a no meio deles. Pegando-a nos braços, disse-lhes:
37 «Umundu, iri angayegereza umwana mwanuke úli ngoꞌyu kwiꞌziina lyani, iri nie ayegereza. Neꞌkyanya anyegereza, iri ndali niehe naaho nie ayegereza. Si ayegereza kiri na Daata, ulya úkanduma.»
37 "Quem recebe uma destas crianças em meu nome, está me recebendo; e quem me recebe, não está apenas me recebendo, mas também àquele que me enviou".
38 Yohana anabwira Yesu: «E Mwigiriza, tukabona mundu muguma, agweti agayimula ibisigo kwiꞌziina lyawe, twanamúlahiza, bwo atali muguma witu.»
38 "Mestre", disse João, "vimos um homem expulsando demônios em teu nome e procuramos impedi-lo, porque ele não era um dos nossos. "
39 Yesu anashuvya: «Nanga! Mutaki shubi múbuza! Iri umundu angaba keera agira ikitangaaza kwiꞌziina lyani, atangaki shubi ndeta buligo.
39 "Não o impeçam", disse Jesus. "Ninguém que faça um milagre em meu nome, pode falar mal de mim logo em seguida,
40 Ee! Umundu, iri angaba atali mu tuhangirira, iri ali uluhande lwitu.
40 pois quem não é contra nós está a nosso favor.
41 Namùbwira ukuli, kweꞌri umundu angamùheereza urusoozo lwaꞌmagoloovi, mbu bwo muli bandu ba Kirisito, yehe atagaabula imbembo, kiri neꞌhiniini!
41 Eu lhes digo a verdade: Quem lhes der um copo de água em meu nome, por vocês pertencerem a Cristo, de modo nenhum perderá a sua recompensa. "
42 «Yaba baniini, bakoli nyemiiri. Kwokwo, hoꞌmundu angahubiisagya muguma wabo, byangamúberiiri bwija ashwekerwe ulushyo mwiꞌgosi, anatibulirwe mu nyaaja.
42 "Se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que crêem em mim, seria melhor que fosse lançado no mar com uma grande pedra amarrada no pescoço.
43 «Ukuboko kwawe, iri kwangakuhubiisa, ukutole! Byangakuberiiri bwija ulonge ukuyingira ho ugaalama uli kirema, ho wangabiiri naꞌmaboko gombi, unakabulwe i nakwere! Ee! Umuliro gwayo, gutâye hote! [
43 Se a sua mão o fizer tropeçar, corte-a. É melhor entrar na vida mutilado do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga,
44 Neꞌmivuuzi yayo itali mu fwa!]
44 onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.
45 «Noꞌkugulu kwawe kwakundi, iri kwangakuhubiisa, ukutole! Byangakuberiiri bwija ulonge ukuyingira ho ugaalama uli kirema, ho wangabiiri naꞌmagulu gombi, unakabulwe i nakwere! [
45 E se o seu pé o fizer tropeçar, corte-o. É melhor entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno.
46 Ee! Imivuuzi yayo itali mu fwa! Noꞌmuliro, gutâye hote.]
46 onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.
47 «Niꞌsu lyawe kwakundi, iri lyangakuhubiisa, ulijobole! Byangakuberiiri bwija uyingire mu bwami bwa Rurema uli niꞌsu liguma, ho wangabiiri naꞌmasu gombi, unalashwe i nakwere!
47 E se o seu olho o fizer tropeçar, arranque-o. É melhor entrar no Reino de Deus com um só olho do que, tendo os dois olhos, ser lançado no inferno,
48 Ee! Imivuuzi yayo itali mu fwa! Noꞌmuliro, gutâye hote.»
48 onde ‘o seu verme não morre, e o fogo não se apaga’.
49 «Ngiisi mundu agaaba nga alungwa kwoꞌmuunyu, mu kuleezibwa mu muliro.
49 Cada um será salgado com fogo.
50 «Umuunyu, kiri kindu kiija. Halikago, iri gwangaba keera gwaginiinuka, ndaabyo kandi íbyangaki shubi gununiisa! Kwokwo, na niinyu, mukizi ba nga muunyu úguki nuniri, halinde munakizi ba noꞌmutuula mu kati kiinyu.»
50 "O sal é bom, mas se deixar de ser salgado, como restaurar o seu sabor? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.