Marcos 4
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs ARA
1 Yesu anashubi genda iwa nyaaja. Neꞌri akaba akola kwiꞌbuga, anatondeera ukushubi yigiriza abandu. Abandu bingi bweneene, banamúshololokera. Kyanatuma agashonera mu bwato, anabubwatala mwo, anashegera hiniini mu nyaaja. Naꞌbandu banasigala bayimaaziri kwiꞌbuga.
1 Voltou Jesus a ensinar à beira-mar. E reuniu-se numerosa multidão a ele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Yesu anabayigiriza amagambo mingi mu kubatwira imigani.
2 Assim, lhes ensinava muitas coisas por parábolas, no decorrer do seu doutrinamento.
3 «Yuvwagwi! Hâli riiri umuhiizi muguma, úkagendi biba imbuto zaage.
3 Ouvi: Eis que saiu o semeador a semear.
4 Ulya muhiizi, iri akaba akola mu zibiba, imbuto nguma zanakizi twa mu njira. Utunyuni twanayiji zirya.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 — ausente —
5 Outra caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 — ausente —
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 «Izindi mbuto, zanatwa mu migenge. Ikyanya ikakula, yanazishweshweteza, zitanaki ba kweꞌmimbu.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 «Izindi mbuto, zanatwa mu luvu lwija. Neꞌkyanya zikayera, nguma zanakizi yimbulwa kweꞌndete makumi gashatu-gashatu. Neꞌzindi, kwa makumi galindatu-galindatu. Neꞌzindi, kwiꞌgana-igana.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto, que vingou e cresceu, produzindo a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Ngiisi úhiiti amatwiri goꞌkuyuvwa, ayuvwe!»
9 E acrescentou: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Iri Yesu akaba akola yenyene, abigirizibwa baage ikumi na babiri, kuguma naꞌbandi bo bâli ririinwi, banayiji múbuuza hiꞌgulu lyeꞌyo migani.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze o interrogaram a respeito das parábolas.
11 Anabashuvya, ti: «Ngiisi íbyâli bishamiri mu bwami bwa Rurema, mwehe keera mukabimenyeesibwa. Haliko, abe mbuga boohe, ngweti ngababwira byo ku migani, gira:
11 Ele lhes respondeu: A vós outros vos é dado conhecer o mistério do reino de Deus; mas, aos de fora, tudo se ensina por meio de parábolas,
12 “Ukulola, bagakizi lola. Haliko, batâye bone!
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se, e haja perdão para eles.
13 Ha nyuma, Yesu anababuuza: «Ka mutashobwiri ukusobanukirwa na yugu mugani? Aaho! Kutagi kwo mugaki sobanukirwa neꞌgindi yoshi?
13 Então, lhes perguntou: Não entendeis esta parábola e como compreendereis todas as parábolas?
14 Yizo mbuto, liri Igambo lya Rurema.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Zirya mbuto ízikatwa ku butambi bweꞌnjira, biyerekiini umugani gwa ábali mu yuvwa Igambo lya Rurema. Haaho-haaho, Shetaani anayiji lijobola mu mitima yabo.
15 São estes os da beira do caminho, onde a palavra é semeada; e, enquanto a ouvem, logo vem Satanás e tira a palavra semeada neles.
16 «Zirya zindi ízikatwa mu lushegebwe, ziyerekiini umugani gwa ábali mu yuvwa Igambo lya Rurema, banaliyakiire ku bushambaale.
16 Semelhantemente, são estes os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Haliko, bali mu ba nga mbuto ízitayisiizi imizi, kinatume yiryo igambo litali mu bayama mwo. Ikyanya bali mu longa amakuba, kandi iri kulibuzibwa hiꞌgulu lyalyo, banayami lijanda.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo, antes, de pouca duração; em lhes chegando a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 «Zirya zindi ízikatwa mu migenge, biyerekiini umugani gwa ábali mu yuvwa Igambo lya Rurema.
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 Haliko, ikyanya bali mu hahalira amagoorwa gaabo, banabe bali mu tebwa noꞌbugale, banali mu mirwa naꞌmifwije, kinatume lirya igambo ligabashweshwetera mwo, litanabe neꞌbitumbwe.
19 mas os cuidados do mundo, a fascinação da riqueza e as demais ambições, concorrendo, sufocam a palavra, ficando ela infrutífera.
20 «Zirya mbuto ízikatwa mu luvu lwija zoohe, biyerekiini umugani gwa ábali mu yuvwa Igambo lya Rurema, banaliyemeere, halinde linatongeke mu kati kaabo. Na íbiri mu yimbulwa, binabe ubugira makumi gashatu-gashatu, kandi iri makumi galindatu-galindatu, kandi iri igana-igana.»
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Yesu anashubi babwira kwokuno: «Koꞌmundu angayasa itara, analitumbikire kweꞌkitiri, kandi iri alifunda mu ngologooshi? Nanga! Si ali mu libiika ku kiterekero!
21 Também lhes disse: Vem, porventura, a candeia para ser posta debaixo do alqueire ou da cama? Não vem, antes, para ser colocada no velador?
22 «Kwo na kwokwo, ngiisi íbiki bishamiri, bigaki yerekanwa ku bweranyange. Na kundu biki bwikiirwi, bigaki biikwa ha bweruula.
22 Pois nada está oculto, senão para ser manifesto; e nada se faz escondido, senão para ser revelado.
23 Umundu, iri angaba ahiiti amatwiri goꞌkuyuvwa, ayuvwe!»
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Yesu anashubi babwira: «Ibyo muli mu yuvwa, mubiyuvwirize bwija! Mukuba, ngiisi lugero lwo mugweti mugagerera kwaꞌbandi, lwo na niinyu mugayiji gererwa kwo, kiri neꞌngingwe yalwo!
24 Então, lhes disse: Atentai no que ouvis. Com a medida com que tiverdes medido vos medirão também, e ainda se vos acrescentará.
25 «Na kwakundi, iri umundu angaba akoli hiiti ikindu, ye gayushuulirwa kweꞌbindi. Haliko, iri angaba ndaakyo ahiiti, kiri na hyo atákoli hiiti, agahinyugutulwa!»
25 Pois ao que tem se lhe dará; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Yesu anashubi deta: «Ubwami bwa Rurema, twangabuyerekana ku mugani gwoꞌmuhiizi úkagendi biba imbuto.
26 Disse ainda: O reino de Deus é assim como se um homem lançasse a semente à terra;
27 Zirya mbuto, zanamera, zanakizi kula úbwakya-úbwayira, kuba ku kyanya ali mu ba ahuniiri, kandi iri avyusiri. Na íbiri mu zimeza, noꞌkuzikuza kwokwo, atabiyiji.
27 depois, dormisse e se levantasse, de noite e de dia, e a semente germinasse e crescesse, não sabendo ele como.
28 Uluvu lwonyene, lwo luli mu zimeza, halinde zinashinge. Neꞌkyanya ziri mu ba keera zakula, zinaleete akashala, imihuli ibuli ba.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro a erva, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Neꞌkyanya ziri mu ba keera zayeraga, anagendi zigesha. Ee! Kiri mu ba kikola kyanya kyoꞌkuziyimbula.»
29 E, quando o fruto já está maduro, logo se lhe mete a foice, porque é chegada a ceifa.
30 Yesu anabuuza kwokuno: «Ubwami bwa Rurema, buli kuti? Twangabushushaania na biki?
30 Disse mais: A que assemelharemos o reino de Deus? Ou com que parábola o apresentaremos?
31 Yubwo bwami, bulyagagi nga hibuto hyeꞌharadaali. Yihyo hibuto, hyo hiri hiniini ukuhima izindi zooshi íziri mu byalwa.
31 É como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Kundu kwokwo, ikyanya hiri mu ba keera hyabyalwa, hinakule, hiri mu yiji ba mbuto mbamu ukuhima izindi zooshi za mu ndalo. Amatavi gaahyo ganayajabuke, halinde utunyuni tunakizi yiji twa mu kimbehwa kyago.»
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças e deita grandes ramos, a ponto de as aves do céu poderem aninhar-se à sua sombra.
33 Yesu, anayushuula igindi migani mingi mwene iyo. Kwokwo, kwo akayigiriza abandu Igambo lya Rurema, nga kwo bâli shobwiri ukulisobanukirwa.
33 E com muitas parábolas semelhantes lhes expunha a palavra, conforme o permitia a capacidade dos ouvintes.
34 Ndaanalyo igambo lyo akababwira, buzira kukoleesa imigani. Haliko, ikyanya bâli kizi ba bayiheriiri, lyoki lyo âli kizi basobanulira byoshi.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Lwolwo lusiku, iri kakaba kakola kabigingwe, Yesu anabwira abigirizibwa baage kwo: «Tujabukage inyaaja!»
35 Naquele dia, sendo já tarde, disse-lhes Jesus: Passemos para a outra margem.
36 Kwokwo, banasiga yabo bandu booshi, banagwana Yesu mu bwato, banagenda bakulikiirwi naꞌgandi maato.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Mwiꞌyo nyaaja, mwanayami tuza ikihuhuuta kikayu. Yubwo bwato, bwanakizi sookwa-sookwa neꞌmidunda, halinde bwanahambiri yijula mwaꞌmiiji.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava a encher-se de água.
38 Kundu kwokwo, Yesu âli huniiri mwiꞌtwe lyeꞌnyuma, abiisiri itwe lyage ku mushego. Balya bigirizibwa baage, banayiji músisimula, banamúbwira: «E maashi mwigiriza, ka utabwinagi kindu bwo twamu kamira muno!»
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro; eles o despertaram e lhe disseram: Mestre, não te importa que pereçamos?
39 Yesu anavyuka. Neꞌri akabona kirya kihuhuuta, anakikanukira. Kiri neꞌrya nyaaja nayo, anagibwira kwokuno: «Hulika! Uhoge!» Lyeryo, umunyerere gwanatoola.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: Acalma-te, emudece! O vento se aquietou, e fez-se grande bonança.
40 Yesu anabuuza abigirizibwa baage, ti: «Kituma kiki mukoli yobohiri kwoku? Ka mutabiisiri Rurema kwoꞌbwemeere?»
40 Então, lhes disse: Por que sois assim tímidos?! Como é que não tendes fé?
41 Na íbikatuma agababwira kwokwo, bwo bâli koli somiirwi bweneene! Banabuuzania: «Mundu muki uno? Si kiri neꞌkihuhuuta neꞌnyaaja, bigweti bigamúsimbaha!»
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.