Marcos 12

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesu anatondeera ukudeta na yabo bandu ku njira yeꞌmigani, anababwira kwokuno: «Hâli riiri umundu muguma úkabyala indalo yage mweꞌmizabibu. Uyo mundu, anagizungulusa ikyogo, anagihumba mweꞌkishimo kyoꞌkukizi kandira mwo, anagiyubaka na mweꞌkitunda kyaꞌbalaazi íkishuumiri. Ha nyuma, anagitiiza abahiizi, anabalamira i mahanga.
1 Depois Jesus começou a falar-lhes por parábola:
2 «Isiku zoꞌkuyimbula, iri zikahikaga, uyo mwene indalo anatuma umukozi imunda abahiizi, gira agendi bahuuna ugwage mutuli.
2 No tempo da colheita, mandou um servo para que recebesse dos lavradores a sua parte dos frutos da vinha.
3 Haliko, yabo bahiizi banamúgwata, banamúlimbagula, banamúgalula maboko mamaata.
3 Mas os lavradores o agarraram, espancaram e o despacharam de mãos vazias.
4 «Uyo mwene indalo anashubi batumira ugundi mukozi. Uyo gundi naye, banamúbeza uluguma mwiꞌtwe. Banamúgira buligo bweneene.
4 De novo, enviou-lhes outro servo, e eles bateram na cabeça dele e o insultaram.
5 «Ha nyuma, anashubi batumira ugundi. Uyo yehe, banayami múyita. Anagenderera ukukizi batumira abakozi bingi. Baguma baabo, banabalimbagula. Naꞌbandi, banabayita.
5 Mandou ainda outro servo, e a este mataram. Muitos outros lhes enviou, dos quais espancaram uns e mataram outros.
6 «Iri hakatama, anaba âli koli sigiriini mugala wage naaho, anâli múkuuziri bweneene! Kwokwo, anamútuma, iri anadeta: “Uyu mugala wani, yeki bagamúsimbaha!”
6 — Restava-lhe ainda um: o seu filho amado. Por fim, mandou o filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
7 «Halikago, balya bahiizi mbu balangiize ulya mwana, banahwehwetezania: “Si uliira, ye gahyana ibindu bya yishe. Aahago! Mugire tumúyite, gira tukabe twe tugabisigala mwo!”
7 Mas os tais lavradores disseram entre si: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo, e a herança será nossa.”
8 Ulya mwana, banamúfyedekania, banamúyita, banavugumula ikirunda inyuma lyeꞌndalo!
8 E, agarrando o filho, mataram-no e o lançaram fora da vinha.
9 «Aahago! Balya bahiizi, kuti kwoꞌyo mwene indalo agabagira? Si agayami bayita. Neꞌyo ndalo, anagiheereze abandi.
9 — Que fará, pois, o dono da vinha? Virá, exterminará aqueles lavradores e entregará a vinha a outros.
10 «Ka mutazindi soma mu Mandiko Meeru áhayandisirwi kwokuno:
10 Vocês ainda não leram este trecho da Escritura:
11 Nahano ye kagira kwokwo,
11 Isto procede do Senhor
12 Gulya mugani, ikyanya Yesu akagutwira yabo bakulu, banayami menya kwo agutwa hiꞌgulu lyabo. Kyanatuma bagalooza ubulyo bwoꞌkuyami múgwata. Haliko, bâli yobohiri, bwo yabo bandu bâli bingi, banatee músiga, banayigendera.
12 E procuravam prender Jesus, porque entenderam que ele havia contado essa parábola contra eles; mas temiam o povo. Então eles o deixaram e foram embora.
13 Abakulu baꞌBayahudi, banatumira Yesu baguma ba mu Bafarisaayo, naꞌba mwiꞌbanga lya Heroode, gira bamúgwakize ku magambo gaage.
13 E enviaram a Jesus alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Banayiji múbuuza: «E Mwigiriza, tuyiji kwo uli mundu woꞌkuli, na kwo uli mu yigiriza ibya Rurema mu kati koꞌkuli. Ndaanaye mundu ye uyobohiri, utanagweti ugakangwa noꞌbukulu bwaꞌbandu. Aahago! Ka tukwiriiri tukizi rambulira imwa Kahisaari, kandi iri nanga?
14 Chegando, disseram-lhe: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e não se importa com a opinião dos outros, porque não olha a aparência das pessoas, mas, segundo a verdade, ensina o caminho de Deus; é lícito pagar imposto a César ou não? Devemos ou não devemos pagar?
15 Yugwo murambu, ka tukwiriiri tukizi gutanga?»
15 Mas Jesus, percebendo a hipocrisia deles, respondeu:
16 Neꞌri bakamúleetera lwo, anababuuza: «Iyi njusho íri kwo, na yiri iziina, biri bya nyandi?» Nabo, ti: «Biri byeꞌmwa Kahisaari.»
16 Eles trouxeram. E Jesus lhes perguntou: Eles responderam: — De César.
17 Yesu naye, ti: «Aahago! Mukizi heereza Kahisaari ibyeꞌmwage. Na Rurema naye, mukizi múheereza ibyeꞌmwage!» Balya bakulu, iri bakayuvwa ngiisi kwo Yesu abashuvya, banasoomerwa ngana!
17 Então Jesus disse: E muito se admiraram dele.
18 Abasadukaayo baguma banayijira Yesu. (Bo bâli kizi lahira kwo abafwiri batagazuuka.) Banamúbwira:
18 Então alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
19 «E Mwigiriza, Musa akasiga atuyandikira ulubaaja, kweꞌri umundu angafwa, anasige umukazi átamúbuta kwo, bikwiriiri mulumuna wage amúhyane, gira abutire mukulu wage abaana.
19 — Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se um homem morrer e deixar mulher sem filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.
20 «Aahago! Hâli riiri batabana balinda ábabutanwa. Ifula yanayanga umukazi. Haliko, yanafwa, ítamúbuta kwo.
20 Havia sete irmãos. O primeiro casou e morreu sem deixar filhos;
21 Mulumuna wage úgamúlonda, anamúhyana. Naye anafwa, buzira kumúbuta kwo. Ha nyuma, uwa kashatu naye anamúhyana. Byanashubi ba kwokwo-kwokwo,
21 o segundo casou com a viúva e morreu, também sem deixar descendência; e o terceiro, da mesma forma.
22 halinde ku wa kalinda. Yabo batabana kwo bâli riiri balinda, booshi bakamúhyana, haliko ndaaye úkamúbuta kwo.
22 E, assim, os sete não deixaram descendência. Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
23 Aahago! Ku lusiku lwaꞌbandu bâye zuuke kwo, ulya mukazi agaaba muka nyandi? Si balya bashosi kwo bâli riiri balinda, booshi bakamúyanga!»
23 Na ressurreição, quando eles ressuscitarem, de qual deles ela será a esposa? Porque os sete casaram com ela.
24 Yesu anabashuvya: «Si mudorongiiri bweneene! Mutayiji íbiri biyandike mu Mandiko Meeru, mutanayiji ngiisi kwoꞌbushobozi bwa Rurema buli.
24 Jesus respondeu:
25 Abafwiri, ikyanya bagazuuka, batagaki yanga kandi iri kuyangwa. Si bagaaba bakola nga baganda ba mwiꞌgulu!
25 Pois, quando ressuscitarem dentre os mortos, nem casarão, nem se darão em casamento, mas serão como os anjos nos céus.
26 «Kiri na Musa akamenyeesa kwaꞌbafwiri bagazuuka. Mukuba, ikyanya akayandika hiꞌgulu lya kirya kishungu-shungu, anayandika kwo Rurema akamúbwira kwokuno: “Nie Rurema wa Hiburahimu, na wa Hisake, na wa Yakobo.”
26 Quanto aos mortos, que eles de fato ressuscitam, vocês nunca leram no Livro de Moisés, no trecho referente à sarça, como Deus lhe falou: “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”?
27 Kwokwo, Rurema atalyagagi Rurema waꞌbafwiri. Si ali Rurema waꞌbagumaana! Ku yukwo, muhubiri bweneene!»
27 Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos. Vocês estão completamente enganados.
28 Ikyanya Yesu âli gweti agaganuula na yabo bandu, umwigiriza muguma weꞌmaaja, anayuvwa kwo abashuvya bwija. Kyanatuma agamúbuuza: «Aaho! Mu maaja zooshi, luhi ulwa mbere?»
28 Chegando um dos escribas, que ouviu a discussão entre eles e viu que Jesus tinha dado uma boa resposta, perguntou-lhe: — Qual é o principal de todos os mandamentos?
29 Yesu anamúshuvya: «Ulwa mbere, lwo lwolu: “E Bahisiraheeri! Muyuvwagwe! Nahano, Rurema witu ali muguma naaho, ndaanaye gundi.
29 Jesus respondeu:
30 Kwokwo, ukizi múkunda ku mutima gwawe gwoshi, na ku nzaliro zaawe zooshi, na ku bwenge bwawe bwoshi, na ku misi yawe yoshi!”
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de todo o seu entendimento e com toda a sua força.”
31 Noꞌlubaaja úlugalulonda, lwo lwolu: “Ukizi kunda noꞌmutuulani wawe, nga kwo uyikuuziri wenyene!” Yizi maaja zombi, ndaalwo lundi úluzikuliiri!»
31 O segundo é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.” Não há outro mandamento maior do que estes.
32 Uyo mwigiriza weꞌmaaja, anamúshuvya: «E mwigiriza, washuvya bwija! Wanadeta ukuli kwo hali Nahano, Rurema muguma naaho, na kwo ndaaye gundi, átali yehe.
32 Então o escriba disse: — Muito bem, Mestre! E com verdade o senhor disse que ele é o único, e não há outro além dele,
33 Ee! Umundu akwiriiri akizi kunda Rurema ku mutima gwage gwoshi, na ku bwenge bwage bwoshi, na ku misi yage yoshi. Anakwiriiri akizi kunda noꞌmutuulani wage, nga kwo ayikuuziri yenyene. Umundu, iri angaba ali mu gira kwokwo, lyo ahimiri úwatanga amatuulo goꞌkusiriiza, naꞌgandi matuulo gooshi.»
33 e que amar a Deus de todo o coração e de todo o entendimento e com todas as forças e amar o próximo como a si mesmo é mais do que todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Yesu, mbu ayuvwagwe ngiisi kwo amúshuvya ku bwitegeereze, anamúbwira: «Utali hala noꞌbwami bwa Rurema.» Ukulyokera ku kirya kyanya, ndaaye mundu úkashubi gira mbu abuuze Yesu ikibuuzo.
34 Vendo Jesus que o escriba havia respondido sabiamente, declarou-lhe: E ninguém mais ousava fazer perguntas a Jesus.
35 Ikyanya Yesu akaba akiri mu yigiriza abandu mu nyumba ya Rurema, anababuuza kwokuno: «Kutagi kwaꞌbigiriza beꞌmaaja bagweti bagaadeta kwoꞌlya Masiya ali Mwana wa mwami Dahudi?
35 Jesus, ensinando no templo, perguntou:
36 Si Dahudi yenyene, mu kurongoorwa noꞌMutima Mweru, akadeta kwokuno:
36 O próprio Davi falou, pelo Espírito Santo:
37 «Kwoku, Dahudi yenyene akadeta kwoꞌlya Masiya ye Nahamwabo. Aaho! Kutagi kwoꞌyo Masiya angaki lyoka mwiꞌkondo lyage?»
37 — O próprio Davi chama o Cristo de Senhor; então como ele pode ser filho de Davi? E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Neꞌri akaba akiri mu bayigiriza, anababwira kwokuno: «Mukizi yilangaga naꞌbigiriza beꞌmaaja. Si basiimiri bweneene ukukizi genda bayambiiti amakanju goꞌkuyoleka-yoleka, banasiimiri ukukizi lamusibwa noꞌlushaagwa mu tuguliro.
38 E, ao ensinar, Jesus dizia:
39 Banagweti bagakizi yigangaaza ku bitumbi byeꞌmbere mu nyumba zeꞌmihumaanano, na ku siku ngulu.
39 buscam as primeiras cadeiras nas sinagogas e os primeiros lugares nos banquetes;
40 «Kundu kwokwo, baabalya bigiriza beꞌmaaja bo bagweti baganyaga inyumba za banamufwiri! Na ha nyuma, banagendi huuna Rurema ulundatwika mu kuyiyeneneka imbere lyaꞌbandu. Abandu mwene yabo, bo Rurema agahaniiriza ingingwe!»
40 devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações. Estes sofrerão juízo muito mais severo.
41 Yaho mu nyumba ya Rurema, Yesu anabwatala ha butambi lyeꞌmbiikiro, anakizi lola ngiisi kwaꞌbandu bagweti bagalokeza mweꞌfwaranga. Abagale bingi, bâli gweti bagalokeza mweꞌfwaranga katundu.
41 Sentado diante da caixa de ofertas, Jesus observava como o povo lançava ali o dinheiro. Ora, muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 Ha nyuma, hanayijaga namufwiri úkekeriiri. Uyo namufwiri, analokeza mwoꞌtungoro-ngoro tubiri tweꞌmiringa, útwâli riiri neꞌkishingo kininiini bweneene!
42 Vindo, porém, uma viúva pobre, lançou duas pequenas moedas correspondentes a um quadrante.
43 Iri Yesu akabona kwokwo, anahamagala abigirizibwa baage, anababwira: «Namùbwira ukuli, kwoꞌyu namufwiri, kundu akekeriiri, haliko ye watanga ibindu bingi ukuhima yaba booshi.
43 E, chamando os seus discípulos, Jesus disse:
44 Mukuba, boohe, amatuulo go batanga, gasaaguka ku kanyamwala keꞌbindu byabo. Haliko yehe, ayami kunangulira mwo byoshi íbyangamútabiiri mu bukeni bwage.»
44 Porque todos eles deram daquilo que lhes sobrava; ela, porém, da sua pobreza deu tudo o que possuía, todo o seu sustento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.