Romanos 2
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NAA
1 Kamulu ne mulu ketoa wane ne kera abulo ta'a 'urinai ki, mulu kai keto kamulu talamulu laugo. Sulia mulu sasia laugo ru ta'a ne kera sasida ki, ma ka 'afitai mulu kai tofea ne nao mulu si garo.
1 Por isso, você é indesculpável quando julga os outros, não importando quem você é. Pois, naquilo que julga o outro, você está condenando a si mesmo, porque pratica as mesmas coisas que condena.
2 Ma kulu tafau go kulu saitamana na kwaiketoie God nia 'o'olo ana kada nia ketoa wane ne kera sasia ru 'urinai ki.
2 Bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade contra os que praticam tais coisas.
3 Ma kada mulu sasi laugo dia wane ne mulu keto kera ki, kamulu saitamana God kai keto kamulu laugo.
3 E você, que condena os que praticam tais coisas, mas faz o mesmo que eles fazem, pensa que conseguirá se livrar do juízo de Deus?
4 Alamia mulu manata garo ne God nao si keto kamulu, sulia kwaiofeilana baita fua mulu, ma ka mabetau laugo fua mulu. Nia lea fuana mulu ka saitamana ne God sasi lea 'urinai amulu fua mulu ka kari abulo fasia abulo ta'alae kamulu ki.
4 Ou será que você despreza a riqueza da bondade, da tolerância e da paciência de Deus, ignorando que a bondade de Deus é que leva você ao arrependimento?
5 Ma sulia nao mulu si doria go kari abulolae, 'urinai kamulu talamulu laugo ne mulu fabaita kwaekwaee kamulu ki makwalia Maedangi ne God kai fatainia na guisasue nia, ma wane ki tafau kera kai ada to'ona na kwaekwaee 'o'olo nia.
5 Mas, por ser teimoso e ter um coração impenitente, você acumula contra si mesmo ira para o dia da ira e da revelação do justo juízo de Deus,
6 God kai kwatea ru ki fuana wane ki tafau sulia raoe 'e'ete kera ki.
6 que retribuirá a cada um segundo as suas obras:
7 Tani wane, God kai kwatea na maurie firi fuada, sulia kera dangidangia sasilana ru lea ki, ma kera ka doria God ka tangoda ma ka fa'initoda ma ka kwatea kera ka mauri firi.
7 a vida eterna aos que, perseverando em fazer o bem, procuram glória, honra e incorruptibilidade;
8 Boroi ma tani wane kera ogalulumi, ma kera ka noni'ela lalau ana na mamanae sulia God, ma kera ka doria lalau lekalae sulia ru garo ki. Ma sulia ne kera 'urinai, God kai fatainia ne nia guisasu fuada, ma ka kwatea na kwaekwaee baita fuada.
8 mas ira e indignação para os egoístas, que desobedecem à verdade e obedecem à injustiça.
9 Ma sa tifaida ne kera abulo ta'a, kera kai too ana 'afitaie ma na nonifie. God kai sasi 'urinai fuana wane Jiu ki, ma fuana wane ne nao lau Jiu ki laugo.
9 Tribulação e angústia virão sobre todo aquele que faz o mal, ao judeu primeiro e também ao grego;
10 Ma God kai kwatea na 'initoe, ma na fabaitalae, ma na aroaroe fua sa tifaida ne kera sasia ru lea ki. Nia sasi 'urinai fua wane Jiu ki, ma fua wane ne nao lau Jiu ki laugo.
10 mas haverá glória, honra e paz a todo aquele que pratica o bem, ao judeu primeiro e também ao grego.
11 Nia sasi 'urinai sulia na kwaiketoilae God fuana wane ki tafau nia bobola, ma nia nao si efaefa ana ta wane.
11 Porque Deus não trata as pessoas com parcialidade.
12 Ma wane ne nao lau Jiu ki, nao kera si to farana taki sa Moses ki. Ma God nao si ketoda ana taki nai ki. God kai keto kera sulia kera fulia ru ta'a ki. Nia ka ketoda fuana maee, sulia abulo ta'alae kera ki. Ma wane Jiu ki ne, kera to farana taki sa Moses ki. God kai keto kera, sulia kera fulia ru ta'a ki ana aburongoe ana taki nai ki.
12 Assim, todos os que pecaram sem lei também sem lei perecerão; e todos os que pecaram sob a lei serão julgados pela lei.
13 Sulia rongolana taki ki nao si sasia wane ki ka 'o'olo 'i maana God, boroi ma sasilana lalau ru ne taki ki saea.
13 Porque justos diante de Deus não são aqueles que somente ouvem a lei, mas os que praticam a lei é que serão justificados.
14 Wane ne nao lau Jiu ki, kera si to farana taki ki. Boroi ma dia kera sasia ru lea sulia manatalada, ma ka leka sulia na taki, kera fatainia ne kera daroia na 'o'oloe fasia garoe, sui boroi 'ana kera nao si rongoa 'ua taki sa Moses ki.
14 Quando, pois, os gentios, que não têm a lei, fazem, por natureza, o que a lei ordena, eles se tornam lei para si mesmos, embora não tenham a lei.
15 Na abulolada lea 'urinai ne fatainia na taki God nia to na 'i laona manatalada. Ma manatalae kera laugo ka fatainia ru ne nia mamana, sulia na manatalae kera ki sasia kera ka saitamana te ne kera sasia nia na ru ta'a, naoma na ru lea.
15 Estes mostram a obra da lei gravada no seu coração, o que é confirmado pela consciência deles e pelos seus pensamentos conflitantes, que às vezes os acusam e às vezes os defendem,
16 God kai ketoa wane abulo ta'a ki ana na maedangi nia kwatea sa Jesus Christ ka gwaungai fafia wane ki ne nia ka ketoda sulia ru garo kera sasi fatai ana ki ma ru garo kera sasi agwa laugo ana ki. Na Farongoe Lea ne nau ku fata sulia nia fata 'urinai.
16 no dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgar os segredos das pessoas, de acordo com o meu evangelho.
17 Aia, kamulu wane Jiu ki, mulu kwaisae ne God kai falea kamulu, sulia nia kwatea fua mulu taki ki fasia sa Moses. Ma mulu ka tango kamulu talamulu, sulia kamulu wane God ki.
17 Mas, se você diz que é judeu, confia na lei e se gloria em Deus;
18 Ma mulu ka saea ne mulu saitamana ru ne God doria mulu kai sasia, ma mulu ka saitamana fililana ru ne 'o'olo sulia mulu saitamana taki ki.
18 se você conhece a vontade de Deus e aprova as coisas excelentes, sendo instruído na lei;
19 Ma mulu ka saea laugo ne, kamulu saitamana talailana sa tifaida ne kera dia wane maa rodo sulia kera ulafusia God. Ma mulu ka saea laugo, kamulu dia na kwesu fuana sa tifaida ne kera to laona maerodo fua ne kera ka leka siana God.
19 se você está convencido de que é guia dos cegos, luz dos que se encontram em trevas,
20 Mulu ka saea kamulu too ana saitamarue kali'afu ma ru ki tafau ne mamana, sulia mulu too ana taki ki fasia sa Moses. Ma mulu ka saea kamulu wane famanata ki fuana wane oewanea ma fuana wane ulafusi ru ki.
20 instrutor de insensatos, mestre de crianças, tendo na lei a forma da sabedoria e da verdade —
21 Ma mulu ka saitamana famanatalana wane 'e'ete ki, boroi ma 'uta ne nao mulu si famanata kamulu talamulu? Kamulu fata fuana wane ki mulu ka 'uri, “Nao mulu si beli.” Boroi ma kamulu talamulu mulu ka beli ga 'amulu.
21 você, pois, que ensina os outros, não ensina a si mesmo? Você, que prega que não se deve roubar, rouba?
22 Mulu ka saea laugo fuana wane ki, “Nao mulu si oee.” Boroi ma mulu oee laugo. Mulu ka saea laugo, ne nunuiru ne wane ki kera fosia nia ta'a 'asiana. Boroi ma kamulu ru laona beu abu kera ki, ma mulu ka belia ga 'amulu ru nai ki.
22 Você, que diz que não se deve cometer adultério, adultera? Você, que detesta ídolos, rouba os templos?
23 Ma mulu ka fata naunau suli kamulu talamulu, sulia mulu too ana taki sa Moses ki. Boroi ma mulu aburongo ga 'amulu ana taki nai ki. Ma nia ne kwatea wane ki kera ka fata ta'a ana God.
23 Você, que se gloria na lei, desonra a Deus pela transgressão da lei?
24 'Urinai ne Kekedee Abu ka fata 'uri, “Sulia kamulu wane Jiu ki mulu abulo ta'a, wane ne nao lau Jiu ki, kera ka fata buri tolingai ana God.”
24 Pois, como está escrito: “O nome de Deus é blasfemado entre os gentios por causa de vocês.”
25 Kamulu wane Jiu ki, mulu saea ne 'ole 'ungelae ne fatainia mulu wane God ki. Dia mulu rosulia taki God ki, na 'ole 'ungelae ne mulu sasia na ru lea. Ma dia nao mulu si rosulia taki nai ki, na 'ole 'ungelae ne mulu sasia boroi, nia nao si 'adomi kamulu go 'i maana God. Ma mulu ka dia ga 'amulu wane ne nao si saitamana God ki.
25 A circuncisão tem valor se você pratica a lei; mas, se você é transgressor da lei, a sua circuncisão já se tornou incircuncisão.
26 Aia, ma dia ta wane ne nao lau Jiu, ma nia ka rosulia taki nai ki, God kai saea nia na wane nia, ka dia laugo wane ne 'ole 'unge.
26 Portanto, se a incircuncisão observa os preceitos da lei, não será essa incircuncisão considerada como circuncisão?
27 Ma wane ne kera rosulia taki ki, sui boroi 'ana nao kera si 'ole 'unge, kera kai fatainia ne mulu garo, ma God kai keto kamulu. God kai keto kamulu, sulia mulu aburongo ana taki ki, sui boroi 'ana mulu ka too ana na taki sa Moses nai ma mulu ka 'ole 'unge.
27 E, se aquele que é incircunciso por natureza cumpre a lei, certamente ele julgará você, que, embora tenha a letra da lei e a circuncisão, é transgressor da lei.
28 Sa ti ne na wane Jiu mamana? Nia nao lau ta wane ne ro go sulia falafala Jiu ki naoma ka 'ole 'unge ga 'ana ana nonina, ma manatana ka ta'a ga 'ana 'ua.
28 Porque não é judeu quem o é apenas exteriormente, nem é circuncisão a que é somente na carne.
29 Na wane mamana 'i Jiu, nia na wane ne maurilana 'o'olo 'i maana God, sulia God nia talana manatalamulu. Ma na raoe ana Anoeru Abu fuana fa'o'ololana na maurilana wane, ma nao lau na raoe taki ki. Na wane 'urinai, God nia tangoa, sui boroi 'ana wane ki nao si tangoa.
29 Porém judeu é aquele que o é interiormente, e circuncisão é a do coração, pelo Espírito, não segundo a letra, e cujo louvor não procede de seres humanos, mas de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.