Mateus 22

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Sa Jesus ka fata lau ana tarifulae fuana wane ki ka 'uri,
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 “Na 'Initoe God nia 'uri: Te kingi nia saungainia na fafanga ana araie fuana wele nia ne kai arai.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Ma nia ka kwatea na wane rao nia ki siana na wane ne nia laefida ki fuana fafanga nai, fua kera ka leka mai. Boroi ma kera noni'ela lalau ana lekalae mai.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 “Sui nia ka kwatea lau tani wane rao, ka fata 'uri fuada, ‘Mulu farongoa na wane ne nau laefida ki, na fafanga nau nia kwaimakwali na. Nau ku saungia tafau na buluka baita nau ki, ma kaela buluka nau ki, ma ru ki tafau ka kwaimakwali na. Mulu leka na mai ana fafanga nau.’
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 “Boroi ma kera nao si doria go rolae sulia, ma kera ka leka 'e'ete lalau 'ada. Ta wane ka leka na laona oole nia, ma ta wane ka leka na laona sitoa nia.
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 Ma tani wane kera daua wane rao nai ki, kera ka kwaeda, ma kera saungida.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 Ma na kingi ne ka guisasu 'asiana, ma nia ka kwatea wane ni omee nia ki, kera ka saungia wane nai ki ne kera saungia na wane rao nia ki. Ma kera ka sungia na fere baita kera.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 “Sui nia ka fata 'uri fua wane rao nia ki, ‘Na fafanga kwaimakwali na, boroi ma na wane be nau ku laefida ki, kera si bobola fua lekalae mai ana na fafanga fai kalu.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 Mulu leka sulia taale ki, mulu ka laefia mai na wane ki tafau ne mulu dao to'oda, kera ka leka mai ana fafanga ne.’
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Ma wane rao ki kera ka leka sulia taale ki, kera ka okua mai na wane ki tafau ne kera dao to'oda. Ma na fafanga ana araie nai ka fungu ana wane lea ki ma na wane ta'a ki.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 “Sui kada ne na kingi nia dao mai fua adalae to'ona na wane ne kera dao ki, nia ka ada to'ona te wane ne nao si ofi go ana na maku ana na araie.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Ma na kingi ka fata 'uri, ‘Nao 'oe si ofi ana na maku fuana fafanga ana araie, 'urinai nao nia si lea fua 'oko to seki.’ Ma na wane nai nao si saea na ta ru.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 “Sui na kingi ka saea fuana wane rao nia ki ka 'uri, ‘Mulu kania na 'abana ma na 'aena wane ne, ma mulu 'ui 'ania laona kula rorodoa 'i maa, ana kula ne wane kai angi ma ka 'ala girigiri ana lifoda, sulia kera nonifi.’”
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Sui sa Jesus ka fata na 'uri, “Na wane 'oro ki ne God laefida, boroi ma bara wane go ne nia filida.”
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Na Farasi ki kera leka, ma kera ka lokoeru fua fagarolana sa Jesus ana ru ne nia saea ki.
15 — ausente —
16 Ma kera kwatea fafurongo kera ki fainia tani wane 'ana sa Kingi Herod siana sa Jesus. Ma kera ka fata 'uri, “Wane Famanata 'ae, kalu saitamana ru 'oe saea ki, ru mamana tafau go. 'Oe famanata ga 'amu sulia mamanae ma kwaidoria God fuana wane ki. Ma 'oe si 'ado go fainia ta wane ana ta te ne kera manata sulia. Ma nao 'oe si manata go 'uria na 'initoe na wane.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Iu, 'oe saea basi fua malu! 'Uri ma na taki kia, nia luia kwatelana malefo ana takisi fuana kingi baita 'i Rom? 'Uri ma nia bobola fua kalu kai kwatea takisi be, naoma 'e nao?”
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Ma sa Jesus saitamana suina manatalae ta'a kera, ma ka fata 'uri, “Kamulu wane kwalabasa ki, 'uta ne mulu sasi 'uria fagarolaku?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Mulu fatainia basi malefo ne mulu folia ana takisi.” Ma kera ka ngalia mai te seleni, kera ka fatainia fuana.
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 Ma nia ka ledida ka 'uri, “Na nununa sa ti ne? Ma na satana sa ti mone ne?”
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Ma kera olisia, kera ka 'uri, “Na nununa, ma na satana na kingi baita 'i Rom.”
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Ma kada kera rongoa na olisilae nai 'e lea, kera ka kwele 'asiana, ma kera ka leka na 'ada fasia.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Ma ana fa dangi nai laugo, tani Sadusi kera leka mai siana sa Jesus. Na Sadusi ki kera saea na wane ki kera nao si tatae lau fasia na maea.
23 — ausente —
24 Ma kera ka ledia sa Jesus, kera ka fata 'uri, “Wane Famanata 'ae, sa Moses nia kedea na taki fuaka ka alangai 'uri, ‘Dia ta wane nia mae, ma na 'afe nia ka mauri 'ua, boroi ma nao nia si to ana ta wele, na wanefuta nia ka adea lau na gwa 'oru nai, fua keroa ka to ana ta wele fua ka talana na wane ne nia mae na.’
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Ma te kwalafa akulu Jiu ki, kera to ana fiu waisasina ki. Ma na wane 'i nao ka adea ta keni. Aia, kada keroa si to 'ua ana ta wele, wane nai ka mae na.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Na ruana wane ka adea lau keni nai. Aia, nao keroa si to laugo ana ta wele, ma nia ka mae laugo 'ana. Oluna wane ka adea lau, ma ka mae laugo. Nia 'urinai leka fiu waisasina nai, kera mae ka sui go.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Burina bara waisasina ne kera mae, keni ne boroi ka mae laugo.
27 And last of all the woman also died.
28 'Uri ma, ana maedangi ne God kai taea wane mae ki tafau fasia maea, sa ti ada ne na 'afe nia? Sulia na fiu waisasina nai ki be kera adea na keni nai tafau?”
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Sa Jesus ka olisi kera ka 'uri, “Kamulu garo na, sulia mulu si saitamana go na Kekedee Abu ki ma na nikilalae God.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Sulia, kada ne wane mae ki kera kai tatae lau fuana maurie, kera dia na 'ada na 'ainsel ki 'i langi ne kera nao si arai.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 “Iu, nau ku famanata kamulu sulia na tatae fasia na mae. Nau ku saitamana kamulu idumia sulia be God saea 'ua na mai ka 'uri,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 ‘Nau na ne God sa Abraham, God sa Aesak, ma na God sa Jakob.’ God nia nao lau God fuana wane ne kera mae ki, boroi ma God fuana wane ne kera mauri ki.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Ma ana kada ne wane 'oro ki kera oku kalia sa Jesus, kera rongoa ru nai ki, ma kera ka kwele 'asiana ana famanatalae nia ki.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Ana kada ne Farasi ki kera rongoa sa Jesus ne fanofoa na Sadusi ki ana na olisilae nia, kera ka oku mai siana.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Ma te wane ada ne famanata ana taki ki, nia sasi 'uria ka fagaroa sa Jesus ana na ledilae ka 'uri,
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 “Wane Famanata 'ae, na taki te ne talingai ka liufia taki kia ki tafau?”
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Ma sa Jesus olisia ka 'uri, “‘'Oe kwaimani ana God 'oe, ana manatamu tafau, ana mangomu tafau, ma ana liomu tafau.’
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Nia na ne taki eteta ma ka talingai 'asiana.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Ma ruana taki ka dia laugo ka 'uri, ‘'Oe kwaimani ana tolamu ka dia laugo ne 'oe kwaimani amu talamu.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Ma na taki fasia sa Moses ki tafau, ma na famanatalae profet ki kera oku tafau go ana ro taki ne ki.”
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Ana kada tani Farasi kera oku kalia sa Jesus, nia ledida ka 'uri,
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 “Na Christ, wane ne God nia filia fua famaurilana wane ki, kamulu saea nia futa mai ana sa ti ne?”
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 Sui sa Jesus ka ledi kera lau, “'Uta mone ne na Anoeru Abu nia kwatea manatae wane fuana sa Deved na Kingi ka saea nia na 'Aofia nau? Deved nia fata 'uri,
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 ‘God nia fata 'uri fuana 'Aofia nau:
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 “Sa Deved 'ana talana ne saea na Christ ana na ‘'Aofia.’ Nia ne, na Christ nia nao lau Wele ana kwalafa sa Deved ga 'ana. Nia 'Aofia nia laugo.”
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Ma ana kada nai, nao ta wane ada si bobola na fuana olisilana ana ta ru. Ma burina na, nao ta wane si nonira'a na fuana ledilana sa Jesus lau.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.